mjesto 4: samo za zakrivljene staklene ploče; ovo se mjesto odabire na najvećoj središnjoj liniji u onom dijelu ploče gdje je polumjer zakrivljenosti najmanji.

3.3. Kada je retrovizor pričvršćen na ravnoj površini, svi dijelovi, neovisno o mogućem (namjestivom) položaju retrovizora, uključujući i dijelove koji su ostali pričvršćeni na zaštitno kućište, nakon testa iz točke 8.2. Pravilnika ECE R 46.01, a koji se mogu dodirnuti s kuglom promjera (165 mm kod unutarnjeg, ili 100 mm kod vanjskog retrovizora), moraju imati polumjer zakrivljenosti " c ", veći od 2.5 mm.

1.1.1.11. »Polumjer zakrivljenosti sastavnih dijelova zrcala« označava polumjer zakrivljenosti »c« luka kruga kojim se najbolje približava zakrivljeni oblik dijela o kojemu je riječ.

Ukoliko vjetrobransko staklo dostavljeno za homologaciju ima razvijenu površinu izvan granica obuhvaćenih homologacijom i/ili ima znatno veću visinu odsječka ili znatno manji polumjer zakrivljenosti, treba ga smatrati novim tipom i podvrgnuti ga dodatnim ispitivanjima, ukoliko tehnička služba smatra takva ispitivanja tehnički opravdanim uzimajući u obzir podatke koje već posjeduje o proizvodu i upotrebljenom materijalu.

1.2.1 Glavni polumjer zakrivljenosti mjeri se u tri točke koje su što je moguće bliže položajima na trećini, polovici ili dvije trećine duljine luka zrcalne plohe koji prolazi kroz središte te plohe i usporedno s odsječkom b, ili na luku koji prolazi kroz središte zrcalne plohe koja je na njega okomita, ako je taj luk dulji.

3.3.2. Polumjer zakrivljenosti »r« ne kuglastog dijela ne smije biti manji od 150 mm.

6.5.2. Sastavni dijelovi branika moraju biti konstruirani tako da sve krute vanjske površine imaju polumjer zakrivljenosti najmanje 5 mm.

Ovi se dijele prema sljedećem: Razred I: unutarnji retrovizori, Razredi L: »glavni« vanjski retrovizori. 6. »r« označava srednju vrijednost polumjera zakrivljenosti izmjerenu na zrcalnoj površini, prema metodi opisanoj u točki 2. Dodatka 1. 7. Glavni polumjer zakrivljenosti u točki zrcalne površine označava vrijednosti polumjera zakrivljenosti dobivene mjernom napravom, određene u Dodatku 1, izmjerene na glavnom luku zrcalne površine koji prolazi kroz središte te površine i leži u vertikalnoj ravnini (ri) te na glavnom luku koji je okomit na taj odsječak i koji prolazi kroz središte te površine i leži u vodoravnoj ravnini (ri). 8. »Polumjer zakrivljenosti u točki zrcalne površine (rp)« označava aritmetičku sredinu glavnog polumjera zakrivljenosti ri i ri ili drugim riječima:

Širina dijelova koji strše ne smije biti manja od visine izbočine usmjerene prema dolje, a rubovi moraju imati polumjer zakrivljenosti ne manji od 5 mm.

Polumjer zakrivljenosti u bilo kojoj točki odabrane krivulje ne smije biti manji od propisanog minimalnog polumjera zakrivljenosti vertikalnog zaobljenja.

5.7.1.2.3. Kad se područje udara glave nalazi izvan granica propisanih u točkama 5.7.1.2.1. 5.7.1.2.2., struktura okvira sjedala mora biti obložena kako bi se izbjegao izravni dodir glave sa strukturom okvira; k tomu, u tim područjima struktura okvira sjedala mora imati polumjer zakrivljenosti barem 5 mm.

2.5. »Polumjer zakrivljenosti« označava polumjer luka kružnice koja se najbliže uklapa u zaobljeni oblik odgovarajućega sastavnoga dijela.

6.17.3. Šipke antena moraju imati polumjer zakrivljenosti manji od 2,5 mm.

Međutim, slobodni krajevi moraju biti opremljeni nepomičnim kapicama čiji polumjer zakrivljenosti nije manji od 2,5 mm.

Zapis o umjeravanju, koji je izdala mjerodavna mjeriteljska služba, mora sadržavati ove dokumente: 1. Odgovarajuću potvrdu o umjeravanju koja sadržava: (a) naziv i adresu mjerodavne vlasti koja je izdala tu potvrdu, (b) ime i položaj osobe koja je provela umjeravanja, (c) serijski broj potvrde (koji se reproducira na svim ostalim dokumentima i na umjernim pločama), (d) datum izdavanja tog certifikata i adresu sjedišta službenika za umjeravanje, (e) datum isteka valjanosti potvrde, (f) identifikacijske podatke o plovilu (naziv, registarski broj, naziv i adresu vlasnika i godinu izgradnje), (g) popis i narav priloženih dokumenata, (h) skupine spremnika za koje se može upotrijebiti ista tablica, (i) oznaku spremnika u kojima postoje drenažni zdenci ili grijači, (j) ukupni kapacitet, (k) točnost rezultata danih u tablicama, (l) točnost uporabe zapisa o umjeravanju pri određivanju obujama kapljevine koja se nalazi u spremnicima, (m) najmanju mjerivu visinu. 2. Dijagram br. 1, koji prikazuje položaj spremnika u brodu, a za svaki spremnik ukupnu referentnu visinu H, smještaj mjere i njezin položaj s obzirom na pramčanu pregradu spremnika i s obzirom na uzdužnu pregradu ili ravninu. 3. Dijagram br. 2, koji prikazuje poprečni presjek spremnika te polumjer zakrivljenosti, izbočenost bilge (uzvoj) visinu trupa i izvedbu vodilice. 4. Ako brod ima grijače ili drenažne zdence u spremnicima, tada i dijagram br. 3, koji navodi obujam koji zauzimaju ti grijači, odnosno drenažni zdenci, te obujam kapljevine koji drenažni zdenci mogu sadržavati, od jednoga do drugoga ventila za istakanje. 5. Za svaki spremnik ili skup sličnih spremnika, centimetarsku ili decimetarsku tablicu obujama, koja navodi ukupne referentne visine H i datume isteka valjanosti te milimetarsku interpolacijsku tablicu, ako takva postoji.

Međutim, ako funkcionalni zahtjevi to opravdavaju, zaštitne naprave koje pokrivaju matice kotača i glavine mogu stršati iznad vertikalne projekcije tog ruba pod uvjetom da polumjer zakrivljenosti površine dijela koji strši ne bude manji od 5 mm te da izbočina, iznad vertikalne projekcije ruba nadogradnje, ni u kojemu slučaju ne prelazi 30 mm. 4.10.3 Zaštitna ili zaštitne naprave u skladu s točka 4.10.2 moraju se ugraditi kad matice i vijci strše iznad ravnine projekcije vanjske površine guma (dio guma koji se nalazi iznad vodoravne ravnine koja prolazi kroz os vrtnje kotača). 4.11 Oslonci za dizalicu i ispušna cijev (ispušne cijevi). 4.11.1 Oslonci za dizalicu i ispušna cijev (ispušne cijevi), ako postoji (postoje), ne smiju stršati više od 10 mm iznad vertikalne projekcije podne crte ili vertikalne projekcije presjeka referentne ravnine s vanjskom površinom vozila. 4.11.2 Kao odstupanje od tog zahtjeva, ispušna cijev može stršati više od 10 mm pod uvjetom da su njezini krajnji oštri rubovi zaobljeni s polumjerom zaobljenja od najmanje 2,5 mm. 4.12 Izbočine i razmaci moraju se mjeriti u skladu sa zahtjevima navedenim u Dodatku.

Oštrim rubom smatra se rub od čvrstoga materijala čiji je polumjer zakrivljenosti manji od 2,5 mm, osim u slučaju izbočina čija je visina manja od 3,2 mm mjereno od plohe.

U tome slučaju ne primjenjuje se zahtjev za najmanji polumjer zakrivljenosti pod uvjetom da visina izbočine nije veća od polovice njezine širine i da su joj rubovi zatupljeni.

Ono što fascinira kod proizvoda Kerlite je njegova iznimna tvrdoća (tvrdoća 8 prema Mohsovoj skali) i istovremena elastičnost koja omogućava postavljanje ploča i na zaobljene površine (polumjer zakrivljenosti od 5 metara).

No, kad uđemo u zavoj šine više nisu pravci već kružni lukovi, i to dva kružna luka s različitim polumjerima: polumjer zakrivljenosti vanjske šine (Rv) veći je od polumjera zakrivljenosti unutarnje šine (Ru).

mjesto 4: na mjestu gdje je polumjer zakrivljenosti najmanji na najduljoj središnjoj liniji;

Za otvore između 40 i 25 mm polumjer zakrivljenosti mora biti najmanje 1 mm.

Međutim, ako je razmak između dva susjedna elementa jednak ili manji od 25 mm, polumjer zakrivljenosti vanjskih površina elemenata ne može biti manji od 0,5 mm.

5.3.4.1. Dijelovi koji su smješteni na krovu vozila, ali nisu dijelom krovne konstrukcije, kao što su rukohvati, unutarnja svjetla, štitnici od sunca itd., ne smiju imati polumjer zakrivljenosti manji od 3,2 mm i k tomu širina dijelova koji strše ne smije biti manja od duljine njihova dijela koji strši prema dolje.

Na temelju njih, svi se ostali parametri, kao što su primjerice polumjer zakrivljenosti u polu, prvi i drugi numerički ekscentricitet, prva, druga i treća spljoštenost, mogu izračunati s proizvoljnom točnošću.«

Uz to se istovremeno polumjer zakrivljenosti dovodi na željenu vrijednost.

Rubovi koji mogu biti usmjereni prema vani moraju imati polumjer zakrivljenosti najmanje 1,00 mm.

polumjer zakrivljenosti u mirovanju 10 mm

Zrcalo je upravo skinuto sa alata, oprano i osušeno da bi mu se mogao izmjeriti polumjer zakrivljenosti.

Pri tome je polumjer zakrivljenosti zrcala jednak polovici zbroja udaljenosti pukotine od tjemena zrcala i noža od tjemena zrcala.