U organizaciji Udruge PET u Zagreb 11. lipnja 2001. u službeni posjet dolazi prof. Carolyn Costin, eminentna američka stručnjakinja na području tretmana poremećaja prehrane.

Costin će za početak održati javno predavanje o prevenciji poremećaja prehrane u dvorani Zavoda za javno zdravstvo ' Dr. Andrija Štampar ' od 10 do 12 sati.

U filmu nastupa i sama C. Costin iznoseći svoja stajališta o utjecaju medija na nastanak i razvoj poremećaja prehrane.

Poremećaji prehrane nisu uzrokovani medijima, no glorificiranje mršavosti i nerealnog ' savršenstva ' ženskog tijela u medijima stvaraju povoljne uvjete za razvoj poremećaja prehrane.

Razmjenjujući iskustva mnogi koji boluju od poremećaja prehrane mogu spoznati da nisu sami u svojoj patnji, osjećajima i iskustvima.

To hrabro iskustvo podijelile su s prepunom dvoranom, mahom učenica zagrebačke X. gimnazije, na prezentaciji brošure koja je svjetlo dana ugledala zahvaljujući Jeleni Balabanić Mavrović, predsjednici udruge Pet, koja već drugu godinu provodi program prevencije poremećaja prehrane u srednjim školama grada Zagreba.

Tipičan takav kognitivni proces kod oboljelog od poremećaja prehrane teče ovako: »Udebljat ću se jedem li sladoled.« KBT želi promijeniti takvo pogrešno vjerovanje i stajalište kako bi se olakšao povratak na normalnu prehranu i oporavak.

Smatra se da je razlog poremećaja prehrane, prejedanja - kombinacija genetskih i okolinskih faktora.

Studije o temeljnoj biologiji kontrole apetita i njezinoj promjeni produljenim prekomjernim uzimanjem hrane ili gladovanjem otkrile su izuzetnu složenost, ali dugoročno daju mogućnost otkrivanja novih farmakoloških liječenja poremećaja prehrane.

Nakon 45 - minutnog filma koji govori o utjecaju medija na pojavu poremećaja prehrane i na odnos djevojaka prema svome tijelu, prof. Carolyn Costin održat će javnu raspravu s publikom (učenici srednje škole, profesori, roditelji, predstavnici medija, osobe iz javnog života).

Stres, pušenje i alkohol mogu sniziti razinu cinka u organizmu, a najnoviji pokazatelji upućuju na vezu između manjka cinka i poremećaja prehrane.

Vjerujem da priroda poremećaja prehrane zahtijeva specifičan pristup promjeni postojećih oblika ponašanja, a pozornost koju tijekom liječenja posvećujem ovom aspektu varira ovisno o klijentovu zdravstvenom stanju.

Ukoliko i sami bolujete od neke vrste poremećaja prehrane, potražite odgovarajuću pomoć i podršku u svojoj okolini i zajednici - u prostorijama Udruge PET PLUS održavaju se grupe podrške za osobe oboljele od anoreksije, bulimije i emocionalnog prejedanja.

Trudnice koje vole " pojesti za dvoje " mogu dovesti svoje bebe u opasnost od razvoja poremećaja prehrane i niskog IQ-a.Također ih mogu staviti pod rizik od razvoja problema u ponašanju i mentalno zdravstvenih uvjeta, kao što je recimo shizofrenija.Liječnici već dugo znaju kako pretile trudnice imaju veću vjerojatnost da će im se razviti krvni ugrušak, no nije još posve razumljivo kakav dugoročni učinak ima majčino prejedanje na zdravlje djeteta.No pregledom... više

Proučite sljedeći popis zdravstvenih komplikacija koje se često opažaju u osoba oboljelih od poremećaja prehrane:

Ujedno se pokazao korisnim u liječenju poremećaja prejedanja i neki pacijenti čak tvrde da im je pomogao u smanjenju težine, što je rijetkost u slučaju liječenja toga poremećaja prehrane.

Najčešći oblik poremećaja prehrane je anoreksija kod koje se oboljela osoba izgladnjuje, a na drugom je mjestu bulimija.

Broj oboljelih od poremećaja prehrane strelovitom se brzinom povećava i u drugim kulturama, što samo potvrđuje da prihvaćanje mršavosti uvelike tome pridonosi.

Kako sam i sama patila od poremećaja prehrane, pouzdano znam što znači osjetiti potrebu za dijetom i postizanjem mršavosti kako bi vas drugi prihvatili, pa onda potrebu za dodatnim mršavljenjem radi divljenja okoline i konačno, potrebu za statusom najmršavije osobe samo kako biste bili posebni i pobudili zavist u drugih.

Od 2009. širimo svoju djelatnost i na područje poremećaja prehrane i općenite promocije zdravlja i ekologije.

Osim što se kod zlostavljanih mališana javljaju simptomi poput depresije, tjeskobe, straha, poremećaja prehrane i sna, regresivnih ponašanja, glavobolja, bolova u abdomenu i mokrenja u krevet, može se očekivati da će upravo oni u odrasloj dobi i sami postati zlostavljači ili žrtve nasilja te će time zatvoriti začarani krug.

Antidepresivi se koriste u sklopu liječenja depresivnog poremećaja, ali i u sklopu monogih drugih psihičkih poremećaja: najčešće anksioznosti, paničnih poremećaja, PTSP, opsesivno-konvulzivnih poremećaja, poremećaja prehrane/anoreksija nervosa, bulimija /, alkoholizma, poremećaje spavanja itd.

Osnovni su oblici poremećaja prehrane anoreksija nervosa, bulimija nervosa i kompulzivno prejedanje.

Prema znanstvenim, stručnim i znanstvenopopularnim izvorima literature dostupnim na internetu, koji su zaista brojni i iscrpni jer je tema zbog individualne i društvene štetnosti navedenih poremećaja danas vrlo aktualna, prejedanje, odnosno kompulzivno prejedanje jest tip poremećaja prehrane.

Nije rijetkost da ljudi koji pate od poremećaja prehrane pate ujedno od depresije ili bar depresivnih simptoma, ali često je teško utvrditi koje je stanje prethodilo kojemu.

Psi se u nekim državama već odavno koriste u terapijske svrhe te pomažu djeci s poremećajima u učenju, čitanju i pisanju, mladima oboljelima od anksioznosti, s poremećaja prehrane, depresijom, u raznim socijalno-pedagoškim projektima s delikventnim pojedincima, žrtvama zlostavljanja i slično.

I liječnik ili terapeut može se osposobiti za rješavanje problema prehrane i tjelesne težine kao sastavnih dijelova poremećaja prehrane i odraditi odličan posao.

Bulimija Bulimija (ovisnost o povraćanju) za razliku od drugih poremećaja prehrane izvana se ne primjećuje jer bolesnici često imaju normalnu težinu.

Oko pet do deset posto tinejdžerki ima dijagnosticiran neki oblik poremećaja prehrane, a stručnjaci vjeruju kako velik broj slučajeva nije niti dijagnosticiran jer roditelji i liječnici nisu prepoznali problem.

U istraživanju u kojem su sudjelovale 273 mlade djevojke između 10 i 17 godina, pokušalo se odgovoriti na pitanje jesu li djevojčice više pod utjecajem vršnjaka ili medija, te se pratio razvoj poremećaja prehrane i zadovoljstvo životom.