Upravo privatni sektor ima ogromne probleme, smatra Linić ističući da se ne uspijeva pokrenuti unatoč prebacivanju poreznog tereta s gospodarstva na građane.

Istaknuto je da podržavaju preraspodjelu poreznog tereta na način da se zaštite porezni obveznici s najnižima primicima i poboljša njihov životni standard.

Prihodi konsolidirane središnje države u prvoj polovini tekuće godine iznosili su 54,3 milijardi kuna, što je za 3,3 posto više nego u prvom polugodištu 2011. Takav porast prihoda, kako se navodi, iznenađuje s obzirom na to da je pri donošenju proračuna Vlada najavila smanjenje poreznog tereta, a posljedica je učinaka poreznih reformi s početka godine i povećanja učinkovitosti naplate poreza.

Ono što Vlada Zorana Milanovića planira, zapravo bi mogla biti preraspodjela poreznog tereta prema građanima, a ne smanjenje ukupnog poreznog opterećenja.

Premda vjerujem premijeru Milanoviću kada kaže da će doći do preraspodjele poreznog tereta, iako ne bih volio da najveći dio tereta padne na najsiromašnije.

Naša analiza pokazuje da nema optimalnih rješenja za prebacivanje poreznog tereta, zaključuje se u pregledu zaposlenosti i socijalnog stanja u EU u 2012. godini.

Stručnjaci su naglasili da se prilikom oblikovanja poreznih promjena mora voditi računa o tri bitna cilja: smanjenu ukupnog poreznog opterećenja, poticanju gospodarskog rasta i pravednoj raspodjeli poreznog tereta.

Pretpostaviti je da ova objektivno uvjetovana skupoća države i po toj osnovi povišena razina poreznog tereta nije ono na što se upućuju primjedbe.

Svrha je naših mišljenja dati jasne odgovore: (a) kako ispravno i efikasno evidentirati u poslovnim knjigama porezne obveze i prava koja nastaju tijekom vašega svakodnevnoga poslovanja; (b) što učiniti pri izloženosti poreznim rizicima svojstvenim poslovnoj djelatnosti klijenta; (c) kako razviti potrebna rješenja radi smanjenja ili eliminacije poreznog tereta i poreznih rizika na troškovno efikasan način.

Član predsjedništva zagrebačkog HDZ-a Mario Župan podsjetio je na " plan 21 " vladajuće koalicije u kojem su se, u kontekstu ravnomjernijeg rasporeda poreznog tereta, spominjali samo porezi na ekstra imovinu, a danas se najavljuje uvođenje poreza na imovinu.

Urban stoga zaključuje da je mjera ograničenja tih olakšica od ove godine s ukupnih 36.600 na 12.000 kuna godišnje ima minoran učinak a zanemariv je utjecaj te promjene na ukupnu raspodjelu poreznog tereta.

Nositelji državne vlasti često zanemaruju te spoznaje, pa umjesto da smanjivanjem poreznog tereta prikupe više javnih prihoda, oni ga povećavaju, to samo pojačava otpor poreznih obveznika plaćanju poreza i dovodi do smanjenja javnih prihoda.

To je, procjenjuju stručnjaci, odraz poreznog tereta prema kojem smo pak na 134. mjestu.

Pod uvjetom da se primjenjuju bez razlike na sve poduzetnike i na proizvodnju sve robe, sljedeće mjere ne predstavljaju državnu potporu: porezne mjere sasvim tehničke prirode (primjerice, određivanje porezne stope, propisi o smanjivanju vrijednosti i otpisivanju, propisi o prijenosu gubitka u naredna razdoblja; propisi o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja ili izbjegavanja plaćanja poreza), mjere kojima se ostvaruju ciljevi opće gospodarske politike putem smanjivanja poreznog tereta glede određenih troškova proizvodnje (istraživanje i razvoj, okoliš, obrazovanje, zapošljavanje). 14. Činjenica da neki poduzetnici ili neki sektori imaju više koristi od drugih od tih poreznih mjera ne znači nužno da se na njih primjenjuju propisi tržišnog natjecanja koji se odnose na državne potpore.

Naime, u sadržaju 20 gospodarskih smjernica HDZ-a toliko je općenitosti, poput navoda o želji da se Hrvatska što više približi modelu tržišnog gospodarstva njemačke kancelarke Angele Merkel, nedorečenosti o smanjivanju poreznog tereta kroz rješenje deficita državnog proračuna i nesuvislosti kao pokretanja državne uprave i menagamenta u javnom sektoru kako bi se donosile hrabre odluke i otklonila paraliza (sic), da je praktički nemoguće provesti cjelovitu sadržajnu analizu.

U pogledu usporedbe poreznih opterećenja za pojedine porezne oblike to u pravilu ima smisla ukoliko se usporedba poreznog tereta promatra u određenoj veličini kao što je to primjerice dohodak prije bilo kakvih olakšica ili oslobođenja.

Sukladno njemačkom poreznom sustavu, moguće je ipak da porezni obveznici ostvare pravo na navedene porezne odbitke, te ostvare smanjenje svog poreznog tereta, podnoseći poreznu prijavu za neograničenu poreznu obvezu.

Jer, kako drugačije tumačiti odluku kojom su rashodi limitirani na razini koja nije u skladu s fiskalnim kapacitetom hrvatskog gospodarstva, ne samo u recesijskom vremenu, nego općenito, uzevši u obzir potrebu olakšavanja poreznog tereta i poticanja gospodarstva po načelima ekonomije ponude.

Teret poreza na dohodak u Hrvatskoj nije ravnomjerno raspoređen: zahvaljujući osobnom odbitku polovica poreznih obveznika praktično ne plaća porez, a 10 posto građana s najvišim dohocima podnosi dvije trećine poreznog tereta.

Rezultat povećanja osobnog odbitka jest smanjenje obveze za sve ostale građane, navodi Ivica Urban, u radu " Novi Zakon o porezu na dohodak: utjecaj na raspodjelu poreznog tereta " kojeg je objavio Institut za javne financije u povremenom glasilu Newsletter.

Urban kozmetičkim rješenjima naziva povremena smanjivanja poreznog tereta bez odgovarajućeg rezanja državne potrošnje teške polovicu bruto domaćeg proizvoda što se u iznosu većem od 80 posto financira porezima.

Primjenom novog zakona i višeg osobnog odbitka prosječna stopa poreznog tereta past će na 15 posto.

Posebno mu je problematično što Vlada niti dugoročno ne planira prebacivanje poreznog tereta sa rada na kapital i imovinu.

Sve tranzicijske zemlje su umanjile relativni udio poreznog tereta u BDP-u na način da su smanjile poreze na dohodak, dobit i PDV.

Prema procjenama Ministarstva financija Republike Hrvatske utemeljenim na strukturi platnih razreda, veći dio poreznog tereta uvedenog ZoPPPM-om snosi skupina poreznih obveznika s mjesečnim primanjima iznad 6.000,00 kuna.

Njih je oko 310.000. S druge strane, jedan milijun poreznih obveznika snosi manji dio poreznog tereta, jer sudjeluje u poreznom utršku s oko 40 %.

Sindikati ističu da radnici ne žele više snositi teret krize za koju nisu krivi te traže povećanje kupovne moći, otvaranje kvalitetnih radnih mjesta i bolju zaštitu protiv otpuštanja te pravedniju raspodjelu poreznog tereta.

Moramo shvatiti da cilj povećanja PDV-a nije rast proračunskih prihoda, nego prebacivanje poreznog tereta s proizvodnje na potrošnju.

Rast poreznog tereta i maloprodajnih cijena te pad kupovne moći zbog ekonomske krize ključni su razlozi ovakvih potrošačkih trendova, pojašnjavaju iz Adrisa.

Porezna politika mora biti u cilju ekonomskog rasta, dok ministar Šuker stalno govori da je cilj pravednija preraspodjela poreznog tereta.