OBRAZOVANJE - Poslijediplomski doktorski studij na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu - Filozofski Fakultet u Osijeku, studij engleskog jezika i književnosti i povijesti - Jezična gimnazija, Slavonski Brod

Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Filozofski fakultet u Osijeku raspisuje natječaj za upis na poslijediplomski doktorski studij Jezikoslovlje, znanstveno područje humanističkih znanosti, polje filologija.

Poslijediplomski doktorski studij iz Ekonomije i Poslovne ekonomije je full-time program u trajanju od 3 godine.

U prosincu 2011. godine na Sveučilištu u Zadru upisuje poslijediplomski doktorski studij Arheologija istočnog Jadrana, antičkog usmjerenja.

Ovim prijedlogom sveučilišni poslijediplomski doktorski studij iz " Ekonomike poljoprivrede " sadržajno je dopunjen i prilagođen ECTS-u, tako da je usporediv s drugim poslijediplomskim doktorskim studijima u Europi i svijetu.

Rođen je g. 1974. u Vinkovcima, diplomirao je sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje upravo završavam poslijediplomski doktorski studij sociologije.

Pored toga što Poslijediplomski doktorski studij Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Poslijediplomski doktorski studij Povijest stanovništva Sveučilišta u Dubrovniku veže ukorijenjena međusobna suradnja u vidu institucionalnog i nastavnog sudjelovanja Sveučilišta u Zagrebu u izvođenju doktorskog studija Sveučilišta u Dubrovniku i Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku, oba doktorska studija dijele sada već petogodišnje radno iskustvo koje omogućuje sadržajnu raspravu o prvotno namjeravanom, dosada postignutom, kao i o mogućim novim perspektivama razvoja i suradnje.

Trenutačno završava Poslijediplomski doktorski studij informacijskih znanosti gdje se bavi dostupnošću službenih izvora informacija u kontekstu e-demokracije.

Cijena studija: Studenti plaćaju školarinu za poslijediplomski doktorski studij 13 600 eura, plativo u kunama po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan uplate.

- 2011. godine upisala poslijediplomski doktorski studij Humanističke znanosti Sveučilišta u Zadru

Trenutačno pohađa poslijediplomski doktorski studij na FER-u Zagreb.

Poslije umirovljenja 2007. godine, na Sveučilištu u Zadru vodio je poslijediplomski doktorski studij Arheologija istočne obale Jadrana.

Poslijediplomski doktorski studij Komparativna politika je trogodišnji studij s punim radnim vremenom.

Odjel za matematiku takodjer izvodi poslijediplomski doktorski studij iz matematike u suradnji sa Sveučilistima u Zagrebu, Osijeku i Rijeci.

Poslijediplomski doktorski studij na FER-u upisao je u zimskom semestru ak.g. 2006./07., a naslov teme je " Adaptivno upravljanje lokacijskom informacijom za telekomunikacijske usluge s dodanom vrijednosti " pod mentorstvom prof. dr. sc. Dragana Jevtića.

Osnovno obrazovanje stekla je u rodnom gradu u Njemačkoj. 1997. godine se seli s roditeljima u Đakovo gdje nastavlja školovanje, završavajući osnovnu školu i opću gimnaziju. 2004. godine upisuje studij germanistike i kroatistike na Filozofskom fakultetu u Osijeku na kojem je 2009. godine diplomirala. 2011. godine upisuje poslijediplomski (doktorski) studij Humanističkih znanosti - smjer filologija na Sveučilištu u Zadru.

Diplomirala 2005. engleski jezik i književnost i hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 2006. upisala poslijediplomski doktorski studij lingvistike.

Životopis: - 2011. upis na Poslijediplomski doktorski studij povijesti umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu - 2010. vanjska suradnica na ALU u Zagrebu (od 2012. u zvanju asistentice), održava nastavu i vježbe studentima 3. i 4. godine integriranog preddiplomskog i diplomskog studija Restauriranje i konzerviranje umjetnina iz predmeta: Restauriranje i konzerviranje polikromije na drvenom nosiocu 1, Restauriranje i konzerviranje drvene skulpture i Kiparstvo 4 - 2010. položen državni stručni ispit za temeljno stručno zvanje u konzervatorsko - restauratorskoj djelatnosti, konzervator - restaurator za užu specijalnost polikromirana drvena skulptura, dopuštenje za obavljanje poslova zaštite i očuvanja kulturnih dobara - 2008. diplomirala s odličnim uspjehom na temi Restauriranje drvene polikromirane skulpture Marija Immaculata iz Dijecezanskog muzeja u Požegi - 2002. upis na Akademiju likovnih umjetnosti u Zgrebu, Odsjek za restauriranje-konzerviranje umjetnina, smjer kiparstvo - 1996. upis na Pravni fakultet u Zagrebu 1992. - 1996. Športska gimnazija, Zagreb 1984. - 1992. Osnovna škola Josipa Račića, Zagreb

Prema odluci Odbora za poslijediplomski (doktorski) studij od 19.10.2010. minimalni razmak između radionica na kojima sudjeluje kandidat treba biti 2 mjeseca.

U ak. god. 2008./2009. upisala Poslijediplomski doktorski studij glotodidaktike (živi strani jezici i hrvatski kao strani jezik) na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Poslijediplomski doktorski studij iz područja društvenih znanosti iz znanstvenog polja informacijskih znanosti služi za dalji razvoj informacijskih znanosti i osposobljavanje pristupnika za samostalan znanstveni rad i postizanje znanstvenih rezultata.

No, ipak imam (moralnu), građansku, ali i osobnu potrebu napisati nešto o ljudima koji bez ikakve kultire samo tako uz svoje ime naljepe titulu, za koju postoji diplomski, i poslijediplomski doktorski Sveučilišni studij u Hrvatskoj na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu u Zagrebu, te na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu u Osijeku.

Nakon raspisivanja javnog natječaja u rujnu 2010. godine, upisuje sveučilišni poslijediplomski doktorski studij sociologije na Odsjeku za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, kojeg je završila obranivši 20. prosinca 2012. godine doktorsku disertaciju pod naslovom Kulturna raznolikost kao teorijsko pitanje sociologije, (466 str.), mentora dr. sc. Rade Kalanja, red. prof., i time stekla akademski stupanj doktorice znanosti (znanstveno područje: društvene znanosti; znanstveno polje: sociologija; znanstvene grane: posebne sociologije).

Govorili su o uvjetima upisa na preddiplomske studije, upisnim kvotama, prošle godine pokrenutom studiju Informatika, predstavljeni su novi studiji - studij na daljinu iz računovodstva te poslijediplomski doktorski studij Nova ekonomija...

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, nakon ustrojenih preddiplomskih, diplomskih i specijalističkih poslijediplomskih studija, ustrojava i poslijediplomski doktorski (bolonjski) studij ekonomije.

Poslijediplomski doktorski studij uključuje istraživanje, oblikovanje i izvođenje nastavnih programa, nakladništvo znanstvenih i stručnih publikacija, međunarodne konferencije i međunarodne stručne i znanstvene projekte.

Poslijediplomski doktorski studij usmjeren je prema ekonomiji i poslovnoj ekonomiji, a provodit će se pod vodstvom mentora.

U Hrvatskoj ne postoji poslijediplomski doktorski studij iz edukacije fizike, iako preko 90 % fizičara radi u obrazovanju.

Upravo zbog interdisciplinarnosti studijskog programa, poslijediplomski doktorski studij Komunikologija omogućuje stjecanje dodatnih znanja i iz drugih srodnih znanstvenih disciplina, što će omogućiti znanstvenike s novim kompetencijama i istraživačkim karijerama koji će poticati interdisciplinarna znanstvena istraživanja i inovativnost u novim znanstvenim programima i istraživačkim projektima u širokom polju javnog komuniciranja.

Drago Roksandić i Branimir Janković) Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest Poslijediplomski doktorski studij Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu FF press, Zagreb 2012.) Autori: Petar Bujas, Vicko Fisković, Branimir Janković, Melita Jesih Matić, Josip Mihaljević, Tihana Petričević, dr. sc. Monica Priante, prof. dr. sc. Drago Roksandić, Irena Smiljanić i Filip Tomić Zbornik predstavljaju: Josip Mihaljević, Branimir Janković i Boris Bui, urednik FF press Iskustvo rada na zborniku radova studenata Poslijediplomskog doktorskog studija Sveučilišta u Dubrovniku Povijest stanovništva Početak demografske tranzicije u Hrvatskoj (priredili Nenad Vekarić i Božena Vranješ-Šoljan, Dubrovnik 2009.) Autori: prof. dr. sc. Anđelko Akrap, Tamara Alebić, Silvija Batoš, Julijana Antić-Brautović, Inge Bego-Matijević, prof. dr. sc. Miroslav Bertoša, Marija Brandić, dr. sc. Aida Cvjetković, doc. dr. sc. Ivan Čipin, Frane Čizmić, dr. sc. Žarko Dugandžić, Mirela Fulurija, prof. dr. sc. Jakov Gelo, Marija Gjurašić, Monika Grdiša-Asić, dr. sc. Irena Ipšić, dr. sc. Rina Kralj-Brassard, dr. sc. Ivana Lazarević, Marinko Marić, dr. sc. Jasenka Maslek, Dubravka Mehaković, Neda Mihović, dr. sc. Jelena Mojaš-Obradović, Aleksandra Piteša-Orešković, Kristina Puljizević, akademik Nenad Vekarić i prof. dr. sc. Božena Vranješ-Šoljan O radu na Zborniku govore: dr. sc. Irena Ipšić i dr. sc. Rina Kralj-Brassard.