(1) Osnovicom za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi radnog odnosa smatraju se i iznosi ostalih primitaka od nesamostalnog rada, oporezivih porezom na dohodak. (2) Ostalim primicima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se osobito: 1. primici po osnovi naknada, potpora, nagrada, darova, dnevnica, terenskog dodatka, pomorskog dodatka i otpremnine isplaćeni iznad neoporezivih iznosa, sukladno propisima o porezu na dohodak, 2. primici radi prekida radnog odnosa, 3. premije osiguranja što ih poslodavac na teret svojih sredstava a u korist radnika plaća za životno osiguranje s obilježjem štednje te za dopunsko i privatno zdravstveno osiguranje, dobrovoljno mirovinsko osiguranje ili za osiguranje imovine radnika, 4. ostali primici što ih poslodavac isplaćuje ili daje radniku za obavljeni rad sukladno ugovoru o radu, pravilniku o radu, kolektivnom ugovoru ili posebnom propisu a ti se primici ne odnose na naknadu za rad u određenom mjesecu, kao što su: dodatna plaća (izvan redovitih mjesečnih plaća), bonus za postignute rezultate i ostali slični primici od nesamostalnog rada.

1.1. plaća koju poslodavac isplaćuje radnicima u svezi sa sadašnjim radom, prijašnjim radom po osnovi prijašnjeg radnog odnosa ili budućim radom po osnovi sadašnjeg radnog odnosa,

Ako poslodavac isplaćuje radniku godišnju nagradu iznad 2000 kuna, isplaćeni iznos veći od tog iznosa izjednačuje se s plaćom te podliježe obračunu doprinosa iz plaće i na plaću, a porez na dohodak obračunava se kumulativno s isplatom redovite mjesečne plaće.

Naknada plaće koju radniku isplaćuje poslodavac isplaćuje se zajedno s plaćom.

Prema poreznim propisima, plaća iz radnog odnosa je iznos koji poslodavac isplaćuje radniku za izvršeni rad, a predstavlja veličinu koja se sastoji od doprinosa iz plaće, poreza na dohodak i neto primitka koji se isplaćuje radniku.

Plaća = doprinosi iz plaće porez na dohodak neto primitak zaposlenika Ukupni trošak poslodavca za isplaćenu plaću uvećava se i za zakonom propisane doprinose na plaću, tako da je ukupna obveza poslodavca: Ukupni trošak poslodavca = plaća doprinosi na plaću Plaća koju poslodavac isplaćuje zaposleniku na temelju zasnovanog radnog odnosa podliježe plaćanju sljedećih doprinosa: doprinosi iz plaće: - 20 % doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti za osiguranike koji su osigurani samo u I. stupu mirovinskog osiguranja, odnosno - 15 % doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti 5 % doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje za osiguranike koji su osigurani u II. stupu mirovinskog osiguranja; doprinosi na plaću: - 15 % doprinos za zdravstveno osiguranje, - 0,5 % posebni zdravstveni doprinos za osiguranje od nesreće na radu i profesionalnog oboljenja, i - 1,7 % doprinos za zapošljavanje.

Koliko sam ja shvatio, novac koji poslodavac isplaćuje za radnika se sastoji od dva dijela: bruto plaće zaposleniku (iz koje onda zaposlenik plaća porez, prirez i doprinose za mirovinsko osiguranje), te doprinosa za zdravstveno osiguranje koji se naplacuju na bruto plaću (dakle na teret poslodavca).

Poslodavac isplaćuje stimulaciju ako i kada je dostigao razinu primjerene plaće radnika u visini iz članka 97. stavak 2. ovog Kolektivnog ugovora.

Ako preostali iznos ne dozvoljava isplatu punog iznosa 13. plaće, poslodavac isplaćuje 13. plaću srazmjerno manje.

Poduzeće, odnošno poslodavac isplaćuje naknadu troškova prijevoza za dane koje djelatnik provede na radu, a prema stvarnim troškovima prijevoza za dolazak i odlazak s posla.

1. Za novozaposlene s burze dvije godine oslobođenja od plaćanja svih doprinosa, osim mirovinskog, uz uvjet da poslodavac isplaćuje plaću i ne otpušta radnike.

10) renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi članu obitelji bivšeg radnika,

Ako poslodavac isplaćuje primitak po osnovi darova djeci na tekuće račune svojih radnika, tada za radnike koji su otvorili poseban zaštićeni račun, taj primitak usmjerava na poseban račun zaštićen od ovrhe na novčanim sredstvima.

Bitno je da u obrazloženju rješenja ili odluke naglasi za koji/e jubileje poslodavac isplaćuje sam sebi nagradu i konstataciju, da to pravo nije ostvario u prethodnom vremenu, bilo radom za druge poslodavce ili radom za sebe.

Naknadu za prva 42 kalendarska dana bolovanja radnika poslodavac isplaćuje na svoj teret, dok od 43. dana bolovanja poslodavac isplaćuje samo neto-naknadu, a zatim za isplaćenu naknadu podnosi zahtjev Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje, u svrhu njezine refundacije.

U slučaju kad poslodavac isplaćuje radniku naknadu plaće zbog bolovanja na teret sredstava Zavoda, ne obračunava doprinose ali mora izvijestiti Poreznu upravu o vrsti prava, razdoblju korištenja prava i iznosu naknade plaće.

(3) Primicima po osnovi nesamostalnog rada smatraju se i drugi primici koje poslodavac isplaćuje posloprimcima u svezi sa sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, koji se umjesto u novcu daju u naravi.

Kod RPO-a poslodavac isplaćuje bruto plaću od koje novinar sam mora platiti doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, te porez i prirez.

Poslodavac nije obavezan produžit mi ugovor? 3. ako sam na bolovanju do isteka ugovora, koje se ne produži, što je sa GO? - ako prelazim kod dr. poslodavca, mora/može li mi ga dat da ga iskoristim? - čula sam da ga sadašnji poslodavac isplaćuje? koliko po mj.? imam 24 dana u god. 4. ako mi ugovor istječe za mjesec dana, a ja sad nađem dr. posao. trenutno sam na bolovanju zbog ozljede na radu i ne mislim se zbog " te " ozljede vratiti na posao. kakva je priča sa otkaznim rokom? naravno da me nitko ne može prisiliti da odrađujem otkazni rok na radnom mjestu zbog kojeg sam već neko vrijeme na bolovanju...

Za izaslane radnike na rad u inozemstvu osnovicom za doprinose smatraju se pored plaće i iznosi svih ostalih primitaka što ih poslodavac isplaćuje radniku.

Ta uplata nema veze sa sviješću ili računima u minusu, jer se sve odvija automatski: plaću poslodavac isplaćuje preko posebnog državnog relea, gdje se uplaćeni iznos jednostavno dijeli na dva dijela, prema unaprijed definiranom akontativnom postotku: država uzima svoj dio, a ostatak (akontacija netta) sjeda na račun plaćoprimca.

(3) Bitna obilježja nesamostalnog rada jesu: ne postoji nikakav poslovni rizik za posloprimca; posloprimac ulaže u poslovni proces samo svoj rad (fizički i/ili umni); poslodavac u pravilu određuje vrstu, mjesto i vrijeme rada; posloprimac je obvezan raditi s određenim učinkom, ali ne i određenim uspjehom; unaprijed se utvrđuje visina isplate koja je u pravilu vezana za radno vrijeme; dogovara se u pravilu trajanje rada posloprimca na neodređeno vrijeme, a samo iznimno na određeno vrijeme; poslodavac preuzima na svoj teret izdatke koji posloprimcu nastaju u radu ili obavljanju poslova (dnevnice, putni troškovi, terenski dodatak, naknada za odvojeni život i slično); poslodavac stavlja posloprimcu na raspolaganje sredstva rada (radni prostor i opremu, pomoćne prostorije, posebnu radnu odjeću i obuću i slično); poslodavac isplaćuje posloprimcu naknadu plaće i za vrijeme kad ne radi zbog bolovanja, godišnjeg odmora, slobodnih dana, stručnog usavršavanja u interesu poslodavca i slično.

Ukoliko poslodavac isplaćuje potporu za smrt radnika u svoti većoj od neoporezive, tada se razlika iznad neoporezive smatra primitkom koji se oporezuje kao drugi dohodak osobe koja je navedenu potporu primila.

Ako poslodavac isplaćuje posloprimcu plaću sa zakašnjenjem, kamate isplaćene po toj osnovi do visine 6 % smatraju se naknadom štete i ne podliježu oporezivanju u skladu s člankom 6. stavak 2. točka 2.5. Zakona.

S obzirom da poslodavac isplaćuje uredno plaću do 15 - tog u mjesecu za protekli mjesec, obračunao je za djelatnika Mirka Mirkovića naknadu plaće za period 01.02. - 28.02.2013 (160 sati), u visini 70 % utvrđene bruto satnice (70 % od 75,00 kuna) i predao R-Sm obrazac.

(1) Osnovica za obračun doprinosa jest drugi dohodak te primitak po osnovi kojega se, sukladno propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada kada ga poslodavac isplaćuje ili daje u naravi bivšem radniku ili drugoj osobi umjesto bivšeg radnika, a taj se primitak ne odnosi na naknadu za rad za trajanja radnog odnosa niti je primitak stečen unutar vremena u kojem je postojao radni odnos, kao što su: 1. primitak koji se isplaćuje nasljednicima po osnovi rada bivšeg zaposlenika, osim mjesečne plaće bivšeg radnika, 2. primitak po osnovi povoljnije kamate pri odobravanju kredita bivšem zaposleniku, 3. prigodne nagrade, naknade i pomoći bivšim radnicima ili izabranim i imenovanim osobama iznad neoporezivih iznosa, 4. naknada plaće što je poslodavac isplaćuje bivšem zaposleniku po osnovi ugovorene zabrane tržišne utakmice, sukladno posebnom propisu, te 5. ostali slični primici. (2) Osnovicom za obračun doprinosa smatraju se i primici od kojih se, prema propisima o porezu na dohodak, utvrđuje dohodak od nesamostalnog rada a koji se isplaćuju osobi koju isplatitelj tog primitka nije prijavio na obvezna osiguranja po osnovi rada.

Osobito su to: 1. poduzetnička plaća što ju sebi isplaćuje fizička osoba koja od samostalne djelatnosti utvrđuje dobit, a tu djelatnost obavlja kao drugu djelatnost te 2. primitak što ga tuzemni poslodavac isplaćuje osobi izaslanoj na rad u Republiku Hrvatsku po nalogu inozemnog poslodavca, ako međudržavnim ugovorom nije drugačije uređeno.

Tako su se predstavnici radnika ponovno pisano obratili se poslodavcu s prijedlogom sklapanja sporazuma, kolektivnog ugovora ili bilo kakvog drugog dvostranog akta, kojim će biti ugovoreno pravo radnika da im za vrijeme trajanja posljednjeg umanjenja plaće poslodavac isplaćuje neoporezivi iznos prigodnih nagrada (najmanje 2.500,00 kuna) i to u mjesečnim obrocima od 1/12 tog iznosa.

Cijena goriva (od 01.04.2012.) koju poslodavac isplaćuje po kilometru se mijenja i iznosi 0,98 kn.

Osim toga, on nastoji utvrditi kako poslodavac isplaćuje osobne dohotke, proknjižuje li cjelovit iznos osobnih dohodaka ili određeni dio isplaćuje na ruke i time zaobilazi plaćanje poreza.