Sam predsjednik Krešimir Sever uopće nije u toku, pa je Predsjednik Josipović morao reći da je problem u sustavu koji sad imamo. - - > > > Najvažniji zahtijev sindikata bi trebao biti odvajanje stvaranje i posuđivanje novca da bi država prestala biti ovisna o stranom novcu.

Posuđivanje novca Hrvatskoj predstavlja značajan rizik, a ne umjereni, upozorila je ulagače agencija Moody ' s koja je danas srušila kreditni rejting Hrvatskoj na razinu smeća.

3. jesu li kamate grijeh? po katoličkom moralu jesu. meni ako je ušteđevina stečena legalno i ako su kamate razumne nema problema. ne treba puno zamišljati što bi bilo kad bi bilo: suvremeni japan ima problema jer su ljudi (i država, donedavno) jako štedljivi. viška ima, ali se puno čuva pod jastucima, nema inflacije... inflacija, potrošnja i kreditiranje bi bili spas za japan, međutim.... (štednja ide u ameriku jer japancima ne trebaju krediti) i sve to rezultira stagnacijom japanskog gospodarstva. a što bi tek bilo da nisu posuđivali amerima da ovi troše??? samo potpunom ekonomskom analfabetu nije jasno zašto su japanci (a danas kinezi) spremni posuđivati amerima silne novce. naravno, treba imati na umu da je lako japancima bez napretka kad imaju svu onu infrastrukturu, kad dobro zarađuju, kad im je i standard i socijala u dobrom stanju. međutim je li nama na brdovitom balkanu prihvatljiva stagnacija? kako izglda 5 godina tavoriti u mjestu vidite i sami, a akko bi bilo da to potraje 20 godina? to su pitanja za sve vas koji mislite da su posuđivanje novca, potrošnja i investiranje loši.

Također, posuđivanje novca curi koja je bivša već godinu i pol je totalno suludo.

Tvrtka Bump Labs predstavila je novu aplikaciju za iPhone koja omogućuje jednostavnu razmjenu novčanih sredstava Bump čini posuđivanje novca jednostavnijim no ikad prije: samo odredite koji iznos želite poslati ili primiti (vaš prijatelj mora učiniti to isto), kucnite se mobitelima i novac će biti prebačen.

Posuđivanje novca i jamstva nisu rješenje

Kršćansko vjerovanje kako je posuđivanje novca s kamatama grijeh raspalo se dolaskom Protestantizma (iz kojeg je uvelike i nastao kapitalistički sistem).

Ako neka država zakonom zabrani posuđivanje novca uz kamate, to će sigurno upropastiti njenu ekonomiju.

Njegova je odvjetnička praksa u Dublinu zatvorena zbog sumnje u legalnost njegovih postupanja vezano za posuđivanje novca i sklapanje ugovora.

Put do prvih investitora koje su našli na konferencijama bio je dugačak, a uključivao je dodatni posao te posuđivanje novca od prijatelja i obitelji.

Luka Denona ukazao da nije mudrost isplatiti plaće i mirovine onima koji su ih zaradili i to kroz posuđivanje novca vani.

Muslimani su principijelni i ne vjeruju u posuđivanje novca te kao takvi ruše sistem koji Amerika pokušava uspostaviti.

Središnja američka banka (FED) otkupit će blizu 1,2 bilijuna dolara dugova kako bi potaknula posuđivanje novca i pokrenula ekonomski oporavak.

- - - - - - - - - - - - Prije nekoliko godina bilo je predloženo, ali uskoro je ta ideja odbačena da se razdvoji stvaranje i posuđivanje novca.

Rast je anemičan, ali jedna od najopasnijih HDZ-ovih praksa odnosi se na neodgovorno posuđivanje novca i golemu potrošnju.

Koristi se u cijelom svijetu a utječe i na visinu kamata koje banke, tvrtke i pojedinci plaćaju za posuđivanje novca.

Kupovanje prijeko potrebnih stvari za život ili posuđivanje novca za važne liječničke zahvate ili skupe lijekove može se, a ponekad i mora kupovati na kredit.

Pri tom se, valjda, nije mogao načuditi skrušenim pogledima Slavka Linića koji je upozorio da Hrvatska sada ima najlošiji rejting od siječnja 1997. godine te da je Moody ' s upozorio ulagače da posuđivanje novca Hrvatskoj predstavlja značajan rizik.

Posuđivanje novca na dug postao im je jedan od jedinih dopuštenih poslova.

Dinamika banaka utječe na makroekonomiju, posuđivanje novca bitno je za gospodarski sustav i može ga dovesti do kolapsa.

Kredit je posuđivanje novca od banke uz obvezu da posuđeni iznos vratite u dogovorenom roku i platite pripadajuću kamatu.

U rješavanju tog problema ne treba unaprijed napadati posuđivanje novca uz kamate, jer i novac je imovina (iako je i to bilo svojedobno osporavano pa čak i od »vrhunskih« stručnjaka), ali zato treba pronaći i mjeru na način da se ograniči cijena takvog posuđivanja i da se točno utvrdi i propiše način i metode obračunavanja kamata, kako bi se zaštitili dužnici od uništenja a istodobno onemogućilo brzo i nemoralno bogaćenje vjerovnika.

Problem je da mnogi krivo definiraju velikodušnost i misle da je, recimo, posuđivanje novca velikodušan čin, što nije, jer bismo u protivnom banke koje posuđuju novac nazivali velikodušnima, što nije slučaj.

Ovo su znakovi predbožićnog ludila: novac postaje glavna tema razgovora i dominantna preokupacija, plaćanje kreditnim karticama kako " naplata ne bi došla u ovom mjesecu ", sakrivanje kupljenih stvari, troškovi postaju veći od prihoda, posuđivanje novca od rodbine ili prijatelja, izbjegavanje priznanja stvarne cijene kupljenih stvari,

ajmo ovako: jedna od (trenutno) najnezgodnijih materijalizacija transnacijonalne suradnje je bankarstvo ili pučki/seljački rečeno posuđivanje novca. naravno da u vrijeme krize onaj koji je posudio strepi i da mu nije ugodno, naravno da traži i od boga i od vraga da mu pomogne, naravno da svi mi za takve imamo puno razumijevanje.... međutim, ajmo okrenuti priču na obrnutu stranu. hrvati trenutno imaju ušteđevine cca 30 milijardi eura i duga od cca 40 milijardi eura. svjesni smo svi mi činjenice da je jedan fin dio novca završio po džepovima onih koji su se snašli i koji su jamili kad su jamili. međutim, kad se ispod svega toga podvuče crta, treba biti pošten pa priznati da smo mi od drugih posudili novca u iznosu koji je jednak našoj ušteđevini ili još jednostavnije da smo našim građanima stavili na dispoziciju duploviše nego što imamo. neke konzekvence toga su nam jastne: imamo dug, imamo dužnike i strepimo. kad bi se povijesnkotač mogao vratiti 10 godina unatrag sigurno bi mnogi od nas radili drukčije (poglavito švicarci), ali to je samo jedna strana problema. druga strana problema je da mi bez tih novaca (koji nas danas teško opterećuju) ne bismo imali mnogo toga. pogledaj recimo naše forumaše koji se povremeno busaju u prsa kako šutke vraćaju svoje švicarce. vjerujem da bi mnogi od njih kad bi se mogli vratiti unatrag odjeebali švicarce i ne bi stavili popis na taj usrrani dokument. međutim, činjenica je da bi u uvijetima niske zaduženostiti isti POS-ovci i ini švicarci živjeli u bitno drukčijim uvijetima.... kod punica, svekrva, bili podstanari.... mnogi drugi bi bili bez auta ili bi vozili stare krame, i da sad ne nabrajam sve što se uzimalo na dug, pardon kredit. hoću reći, nije krdit nešto što bi čovjek poželio (na šćesrce), ali budimo realni, bez kredita bi se morali odreći koječega i nemojte biti djetinjasti pa pričti (sad kad ste u govvnima do grla) da bi sutra u drugim okolnostima mogli odoliti i da bi trpili kao ja ispade (moje) žene svaki put kad vidi da gledam nogomet na crno-bijelom televizoru. psikolozi bi rekli, ma lako je tebi ti si taj televizor sam odabrao, nije ti nevolja, a nama je naša plazma/LED nužda, statusni simbol, rezultat pritiska žene, djece, prijatelja... mi njime pokazujemo svojim gostima da smo uspješni, moderni.... je, moguće da je tako, samo tko će ga znat u psikologiji što je početak, a što kraj, možda sam ja veći psikić nego vi i uživam gledati umnjake i mandule mojih (pre) bogatih prijatelja kad vide na kakvomsrranju od televizora ja gledam wrldkap. možda je to moj ispušni ventil, koji je spletom sretnih okolnosti bitno jeftiniji od všeg (ventila). no, da ne dužim, hrvati kao povijesna nacija doseljena na ove prostore u vrijeme zadnjeg ledenog doba i kasnije dopunjavana i popunjavana različitim dotepencima u ovom povijesnom trenutku imamo nedostatak novaca, odnosno bogati među nama ne drže na banci onoliko koliko bi siromašni među nama trebali za riješavanje svojih egzistencijalnih problema, kompleksa niže vrste te ostalih malformacija psihičke naravi. da bi postigli kakvo takvo održio ravnovjesje, mi hrvati kao povijesna nacija doseljena na ove prostore u vrijeme zadnjeg lednog doba moramo putem sofisticiranog bankarskog sustava posuđivati novac od nekih drugih koji imaju viška, posljednjih godina to su njemci i talijani. naši siromašni građani dobili su priliku da posegnu u štednju tih i takvih njemaca i talijana kako bi ostvarili svoije čežnje za novim životnim prostorom (lebensraum) daleko od punica i svekva, za novim limenim ljubimcem (najčešće njemačke proizvodnje, a ima i francuza japanaca, korejanaca...) i/ili a novim flat prozorom (uglavnom japansko-korejskog podrijetla) u svijet sapunica, realiti šoova i ostalih usrranih sadržaja od kojih se svakom (polu) poštenom intelektualcu diže kosa na glavi, dok mu istodobno slabi libido prema ženi koja opčinjeno puni glavu takvim pizzdarjama (za razliku od takvih, mene najviše uzbuđuje kad se navčer vratim s preferansa i zateknem ženu kako zadubljeno čita " Austrijski duh " autora William-a M.

4. postoje li previsoke kamate? dakle, posuđivanje novca uz umjerene kamate ne bi trebalo biti sporno, međutim moram vas upozoriti da su upravo te (bezobrazne i bogu neugodne) kamate kao i ostale prepreke koje postavljaju banke svima onima koji bi se zadužili su jedini i glavni osigurač da će novac dobiti samo i jedino oni koji će taj novac moći i vratiti. niske kamate i jednostavnost dobijanja kredita u dužnicčki krug uvlače puno onih koji su na ivici i koji prije ili kasnije nisu kadri vraćati svoje dugove. ako mislite da je u datim okolnostima plemeniti nekome oprostiti dug, to je razumljivo, samo mi recite tko da taj minus nadoknadi. desetljaeća smo proveli u socijalizmu gdje su se propali krediti sanirali iz državnog proračuna. u hrvatskoj je 90 - ih pa još jednom 2000 - ih provedena sanacija banaka. mnogi od vas su na to ogorčeni. u pravu ste, svako plaćanje tuđih računa treba vas uznemiriti. pitanje je samo je li vas plaćanje tuđih računa uznemirava samo zbog toga jer smatrate da su te novce zdrpili oni koji imaju i onako viška, odnosno mislite li da bi vas plaćanje tuđih troškova manje uznemirilo kad biste znali da su ti novci završili kod onih koji doista trebaju. ako smatrate da je plemenito i socijalno osjetljivo od vremena do vremena plaćati tuđe dugove - onda je to u redu, ali izrecite to na glas i sebi i svojim bližnjima i ponavljajte redovito

Posuđivanje novca uvijek je nezgodna stvar.

Srednje velika poduzeća, uz nabrojano, koriste aplikacije za raspoređivanje ljudskih resursa, za poboljšanje usluga i komunikaciju sa korisnicima i kupcima, aplikacije za posuđivanje novca, kupovinu novca i dizanje kredita, napredne aplikacije za financije, dok kod velikih kompanija još možemo naći aplikacije za upravljanje doslovno svim funkcijama poduzeća, organizaciju istih, raspoređivanje posla po funkcijama i zaposlenicima.

Troškovi banaka na kamate odnose se uglavnom na plaćanje takozvane pasivne kamate na štednju i depozite na računima građana, tvrtki i države, a činjenica da su naplaćene kamate za posuđivanje novca više no dvostruko veći od prihoda štediša govori samo za sebe.

Razlika je velika vjerojatno zbog toga što banke oprezno diverzificiraju svoje plasmane i štednju, dok građani i tvrtke, kad trebaju novac, pristaju na nepovoljne uvjete ili zbog malih novčanih iznosa na mjesečnoj razini neodgovorno troše novac na posuđivanje novca.