Na primjedbu kako je njegova knjiga o teoriji silaznog rasta naišla na velike otpore, rekao je da je otpor normalan, jer smo ovisnici potrošačkog društva.

Nitko ih nije spriječio, nego dapače iskoristilo se za stvaranje matrice tj. potrošačkog društva, s ciljem stvaranja stabilnosti i ekonomskog rasta (moderna verzija kruha i igara).

Tadašnji radovi mogu se interpretirati kao izrugivanje kiču i načinu suvremenog života zasićenog limunadama, te donose parodiju potrošačkog društva.

No " Laku noć i sretno " ne referira se samo na izravna politička pitanja, nego zahvaća i šire u idejne odnosno ekonomske temelje televizijskog medija, jasno pokazujući kako su se iza Drugog svjetskog rata, u doba poslijeratnog prosperiteta i procvata potrošačkog društva, ozbiljni televizijski sadržaji sustavno počeli potiskivati radi jeftine zabave.

Jest da smo dio potrošačkog društva koji nas cima na zadovoljenje svih naših ' potreba ', točno je i da smo postali kolektivno neurotični pa i kao takovi lakše mete anomalija tipa anoreksije, a i takvi jadni i izmoždeni počinjemo sumnjati i dvoumiti oko svojeg spola pod ujecajem razno raznih teorija, jesmo li biološki ili kulturološki definirani i blablabla... al opet imaš tu kritičku svijest u sebi i ne trebaš se poistovijetiti s tim turnutim vrednotama... već prakticiraš taj iskonski hedonizam: uživanje u radostima duha i tijela, pa bila to i najbanalnija stvar...:)

Uz opis talijanskog društva u drugoj polovici dvadesetog stoljeća (ubrzana industrijalizacija, migracije s talijanskog Juga na Sjever i iz sela u gradove, nastanak potrošačkog društva, tiha diktatura televizije, antropološka mutacija Talijana) knjiga donosi i insight u Pasolinijev privatni i intelektualni život.

U suštini, radi se o uspostavljanju totalitarne kontrole nad čovjekom koja je moguća zato što su građani zaglibljeni u blatu potrošačkog društva i što vlada konformistički mentalitet.

Živimo u doba potrošačkog društva koje se osjeća više nego ikada opterećeno takozvanim promidžbenim oglasima u kojem se televizijska promidžba ocjenjuje kao negativna, a više od polovice promidžbenih listića završavaju u smeću.

To prikazivanje ostvareno je crtačkom i skulptorskom realizacijom humanoidnog zečjeg lika kroz upotrebu komunikacijskog modela znakovnog priopćavanja, te kič predmeta potrošačkog društva, čijim se povezivanjem i rekontekstualiziranjem uspostavljaju nova značenja.

Ironično, jedino što je iz ovih stihova u gotovo nepromijenjenom izdanju opstalo neuništivo je svetište kapitalizma, hram potrošačkog društva koji je godinama na zapad mamio istočnjake, golemi, tamni monolit KaDeWe-a.

Danas je, kako zapaža filozof Raymond Abellio, Kalifornija epicentar i esencija suvremenog Zapada, zemlja gdje je sve moguće, tamo na obalama Pacifika, postala je simbol naše sreće, ali i zemlja u kojoj umire europska civilizacija, zemlja kraja povijesti, Hollywoodska spržena zemlja simulakruma, hiper-realiteta koji dosiže kolektivno ludilo merkantilnog i potrošačkog društva, društva zabave i džungle kozmopolitizma.

Katkada se ljudi u nekom projektu financijski preopterete, primjerice, ako grade kuću, ili nepromišljeno ulažu novac ili im zbog zavodljivosti potrošačkog društva jednostavno nedostaje razboritosti za vođenje kućanstva vlastitom zaradom.

Ironično je da nusproizvod marketinga i potrošačkog društva kritizira to isto društvo.

Vedrana Valenčić intenzivno promišlja problematiku zapadne civilizacije, globalizacije i potrošačkog društva, što se vidi i iz činjenice da je radovima dala imena na engleskom jeziku.

Bauman, naime, nije tek autor 57 knjiga i umirovljeni profesor sveučilišta u Leedsu i Varšavi, nego i osoba koja je na svojoj koži iskusila sve proturječnosti i strahote 20. stoljeća: rad u službi velikih ideologija, rat, političku prismotru i disidentstvo, antisemitizam, egzil, te na kraju hipermodernost potrošačkog društva i globalizacije.

S mirom starosti, dubokom humanošću i iznimnom nadahnutošću, u Identitetu govori o današnjoj Europi, multikulturnom društvu, fundamentalizmu i etničkim ratovima, utjecaju potrošačkog društva i novih tehnologija na suvremeni život, globalnom i lokalnom u dobu " tekuće modernosti ", ljudskoj cijeni globalizacije i mnogim drugim temama.

To je proces koji odgovara prirodi " potrošačkog društva ", posljednjoj fazi u razvoju kapitalizma, u kojem posljedice uništavanja prirode i čovjeka kao prirodnog i umnog bića postaju sredstvo za reproduciranje kapitalizma.

U sklopu treće dominantne struje proučavaju se potrošnja i potrošačka kultura u njemačkom društvu 18. stoljeća, što je u biti njemački doprinos međunarodnom trendu proučavanja »nastanka potrošačkog društva« u 18. stoljeću.

Skoro da smo svi žrtve tzv. potrošačkog društva, ne osjećajući ni ono što nam se nudi ni što kupujemo.

I dakle, artikuliraš vjerojatno njega kao " zvijer " ne sebe, jer ti se, kao, ovdje ispala " janje umiljato ", " kamilica ". sve te koje tak glume i jebu se okolo su za mene posrane kamilice, od konja posrane kamilice koje kao govore o zvijeri, a pravog pegaza, romantičnog konjinu sa pravilnim odnosom prema ženi nikada neće imati, JER TAKVI JEDNOSTAVNO KUŽE TE IGRE I KLONE SE DROCETINA. a koliko konfuzije svo to kurvanje stvara na ulicama, na poslu, na društvenim mrežama, u obiteljima... ne treba ni govoriti, bilo bi bolje da se vrijeme racionalnije trošilo. ili te neka tvoja prijateljica, stara flundretina, natjerala na tak nekaj, jer sama ima putra na glavi, pa zašto ne bi i ti bila veliko ništa, kao što stare jebaljke zagovaraju slobodu za jako mlade jebaljke, pa onda sve skupa ispadnu " duh vremena " i " daj mi slobodu "? kakvu slobodu? da varaš muža, da unserećuješ sve oko sebe, da odjebeš djecu kad bi je imala i psihički upropastiš? neke ne mogu više roditi jer... (to znate i same). dakle, niti je on zvijer, niti si ti janje. on je od onih koji će svaku gledat pretvorit u kurvu i tako je tretirat, što ti je već pokazao, a ti si htjela biti moderna lija potrošačkog društva. ha, ha, nije to tak lako. vidim da ovdje u rh postoje kružoci žena koje bi kao bile i vampovi, i vrh društva i medijska i estradna elita, ali ono - kada kompleksi prorade - spremne su se podate zadnjem primitivcu i tarzanu iz prve šumice ili prvog parkirališta uz magistralicu, ne bi li one osjetile nešto od " novog doba ". nije ti to novo doba, to je jad na jad, grijeh na grijeh, loma na lom, A DA SU TE ŽENE DOISTA NEŠTO VRIJEDILE, DA SU SE OTRGLE OD GOSPODSKIH RODITELJA, DA SU IMALE NEKAKVE IDEALE ILI SAMOPOŠTOVANJE, JASNO DA SE TAK NEKAJ NE BI DOGAĐALO. nema što žena koja čekuje da ćemo je cijeniti tražiti u blatu, ali bogme ni na kiti top-managera u kompaniji, jer kravata je na balkanu često samo maska na seljačkoj figuri, A SVE BISTE VI HTJELE DA VAS SE TRETIRA KAO HOLIVUDSKE BEBICE, KAO ARISTOKRACIJU SRCA. hej, ali i za to trebaš pamet. moralka mi je super. mislim, istina je upravo takva... i još nešto zasranija i oznojenija i perverznija. ah, kad biste imali neku super-špijunsku nano-tehnološku mikro kamericu i njome pratili što se sve događalo u takvim prejebanim krugovima novohrvatskih tranzicijskih pseudo-kapitalista, pseudo-liberala i kvazi-yuppiea zadnjih 20 godina, mrak bi vam pao na oči.

Burleska međutim nije sasvim bezazlena: pedesete su vrijeme nastanka potrošačkog društva, a u kontekstu broadwayskog ili hollywoodskog musicala - čijim elementima se Mateja Koležnik ironično poigrava - otkriva se konzervativno vrijeme pseudo tradicionalnih vrijednosti koje mogu rezultirati fašizmom.

Kada Georges Kaplan izjavljuje ako roba ne prođe preko granica, onda će vojnici to učiniti, takva idiotarija razotkriva cijeli cinizam i ucjenu suvremenog trgovačkog i potrošačkog društva: Naime ako ne igrate igru globalnog tržišta, doći ćemo poubijati vaše obitelji.

Totalni apsurd, ali apsurd je pojam kojim se oni vrlo malo bave, oni ga predano žive kao mladice hrvatskog kapitalizma i potrošačkog društva koje će nalet prve EU zime pokositi, a to se već jednoj generaciji događa, ovoj koja je odrasla u balkanskom mentalitetu i sve što ne govori nekom verzijom tzv. jugoslavenskoga jezika im je strašno i nepoznato, imaju kompleks velike i bogate, obrazovane Europe prema kojoj se osjećaju samo kao sluge ili pak da je silom treba otjerati što dalje od svog dvorišta.

Ta " sveta jezgra " još uvijek je vidljiva u gradovima koji u svojem središtu imaju crkve i katedrale koje iznutra oblikuju duh grada, ističe Žižić, te upozorava kako pravi " centri " gradova zacijelo više nisu crkve, nego trgovačka središta hramovi ekonomske razmjene i simboli dobrobiti potrošačkog društva.

Preporuka: Sveti Nikola/susret s Krampusom /, Božić jedne lutke/kritika potrošačkog društva /, Djed Božičnjak/prigodni /, Školjka/ljubav /, Izlet u šumu i Kamo ide naše smeće/ekološki /

U samo jednoj večeri ženskog druženja najbolje prijateljice Una, Tanja i Nina propituju položaj žene u obitelji, vezi, društvu, njezin odnos naspram trendova potrošačkog društva.

I neki bi nas usputno, ali očito ciljano predočeni interijeri mogli zavarati; primjerice, svakovrsnim namirnicama prenatrpana moderna samoposluga koja posjeduje sve prepoznatljive ikonografske elemente suvremenoga potrošačkog društva.

No, dobar sat košta dobrih novaca, a kad u cijelu priču uključimo stereotip ljudske ćudi potrošačkog društva opsjednute statusnim simbolima, tanka crna linija dijeli ljude dobrog ukusa koji su dobro tržili i gastararbajtere u krem mercedesima E klase koji na naplatnim kućicama autocesta privlače pažnju blještavim kopijama Rolexa, Breitlinga ili još gore Patek Phillipea, koji u originalu vrijedi kao pet povoljno nabavljenih isluženih taksijanerskih mečki u kojima nadiru u domovinu.

U izvješću " Programirana dotrajalost, produkt potrošačkog društva ", koji je objavio francuski Le Monde, stoji kako se uglavnom radi o " funkcionalnim greškama " koje se nalaze u gotovo svim električnim ili elektroničkim proizvodima.

" Kad bismo se povodili za nametnutim vrijednostima potrošačkog društva, prema njemu bi se sve mlade djevojke bojile u plavo, nose štikle i ludovale za dečkima koji voze brze aute " zaključuje psihologinja Kulović.