Njegove poetske tonske vizure slavonskih sela, brodskog samostana ili BSK-ovog stadiona, granika, šlepova na Savi, ali i mrtve prirode, odražavale su ono karakteristično Krunino pozadinsko zračenje " koje izbjegava bilo kakvom verbalnom definiranju.

Informacije o dubokom svemiru koje dolaze do nas su zastarjele, bio to crveni pomak ili pozadinsko zračenje (zastarjele od više milijuna do više milijardi godina).

Zašto ga upućujete na pozadinsko zračenje i crveni pomak?

Vidljivost noću uglavnom ne zadovoljava ili se oslanja na pozadinsko zračenje

1) Da se Zemlja nalazi u međuzvjezdanom prostoru, daleko od bilo koje zvijezde, temperatura površine bila bi tek malo niža od apsolutne nule, odnosno nešto viša od 2,7 kelvina, tj. oko - 270 º C) što donosi " pozadinsko zračenje " u svemiru; određeni višak zbog toplote koja prodire iz Zemljine unutrašnjosti.

Tri različita načina promatranja: popis materije, kozmičko pozadinsko zračenje i supernove, odgovaraju pojasevima unutar trokuta.

U tako ohlađenom svemiru elektroni se s protonima vežu u vodikove atome, čime se fotonsko pozadinsko zračenje " odveže " od tvari.

Pozadinsko zračenje je teoretski predviđeno četrdesetih godina 20. stoljeća, a bilo je otkriveno 1965. godine.

Veliki prasak (VP), praizvor svega što danas vidimo i ne vidimo u svemiru, teorijski je osmišljen 40 - ih godina prošlog stoljeća, no prva eksperimentalna potvrda stigla je 1965. g, kada su američki radio-astronomi Robert Wilson i Arno Penzias posve slučajno otkrili mikrovalno pozadinsko zračenje koje stiže podjednako iz svih pravaca na nebu, tj. koje je izotropno.

1936. rođen je Robert Woodrow Wilson, američki astronom koji je 1964. s Arnom Allanom Penziasom (r. 26. travnja 1933.) slučajno otkrio kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje (prazračenje - kratkovalno zračenje zaostalo iz vremena 100 000 godina nakon velikog praska). 1978. su podijelili Nobelovu nagradu za fiziku sa Rusom Pjotrom Leonidovičem Kapicom (8. srpnja/26. lipnja po julijanskom kalendaru 1894. - 8. travnja 1984.) koji se istaknuo istraži - vanjima u fizici niskih temperatura i magnetizma.

Oni su otkrili da na Ze mlju sa svih strana iz svemira stalno pada elektromagnetno zračenje tzv. pozadinsko zračenje koje je ostatak onog početnog, primordijalnog elektromagnetnog zračenja koje se ranim svemirom počelo širiti nakon nastanka atoma (oko pola milijuna godina nakon velikog praska).

Nije dovoljno reći " svemir je nastao u eksploziji " već treba nešto poput " svemir je nastao u eksploziji prije 12 milijardi godina i pritom je prema toj i takvoj jednadžbi nastalo toliko protona, toliko neutrona i pozadinsko zračenje te i te temperature ".

Dokaz uniformnosti početnog svemira je pozadinsko zračenje na 2.7 K.

Pozadinsko zračenje, koje opažamo, potječe upravo iz tog doba.

Pozadinsko zračenje predstavlja doseg našeg motrenja u svemir.

Pozadinsko zračenje je uniformno, tj. kakvo je oko nas, takvo je i u cijelom svemiru, (mjereno sondama i izvan našeg sunčevog sustava, te radioteleskopima i unutar drugih galaksija)) jer je ono doslovno odjek (reverbacija) velikog praska, pa se sasvim logično, kao i zvuk (što na neki način ono i jest), širi i " jenjava " potpuno simetrično.

Mikrovalno pozadinsko zračenje se već ohladilo na nekih 2 - 3 stupnja Kelvina.

Ovo se često ilustrira u naslovima novina: " Znanstvenici ugledali lice Boga, potvrđen model Velikog Praska " (primjer iz rezultata satelita koji detektira kozmičko pozadinsko zračenje), " Dali je Svemir mlađi od zvijezda koje su u njemu?

Prirodno (pozadinsko) zračenje u Japanu iznosi prosječno oko 0.05 mikroSv/h.

Na kraju, pozadinsko zračenje odjek je samog Velikog praska.

Takav bljesak je proizveo i Veliki Prasak - koji je poznatiji kao " kozmičko pozadinsko zračenje ".

Tako sada možemo vidjeti nekad nevidljive fenomene kao što su: rođenje zvijezda, žvakanje kanibalskih galaksija, te pozadinsko zračenje Velikog Praska.

No, kada su, 1965. godine slične proračune proveli još neki znanstvenici, radio astronomi Arno A. Penzias i Robert W. Wilson uspjeli su iste godine, koristeći se osjetljivim instrumentima laboratorija Bell Telephone, zabilježiti pozadinsko zračenje koje je pristizalo iz svih smjerova nebeske sfere i odgovaralo je zračenju crnog tijela površinske temperature od 2,7 K.

Ako misliš na pozadinsko zračenje, pogledao sam.: ne zna: Da mislim, pogledao i?

Taj je instrument proučavao mikrovalno pozadinsko zračenje koje do nas stiže s cijelog neba, a koje se drži fosilnim ostatkom iz rane faze razvoja svemira.

Pozadinsko zračenje je prirodan i neizbježan dio naše okoline.

Čak ako netko izbjegne nuklearne katastrofe i eksplozije supernova, prirodno pozadinsko zračenje koje svi mi doživljavamo na Zemlji (iz izvora kao što je uran u tlu, kozmičke zrake i medicinski uređaji) povećava naše izglede za razvoj raka u određenoj godini za 0,025 posto, kaže Caracappa.

Nije mi razumljiva činjenica da danas nakon 13,7 milijardi godina postojanja svemira još uvijek na Zemlji detektiramo kozmičko mikrovalno ili pozadinsko zračenje koje je nastalo kada je svemir postao proziran tj. star oko 300 tisuća godina i temperature oko 3 tisuće K.

Kroz dvije godine trebao bi precizno snimiti kozmičko mikrovalno pozadinsko zračenje - jeku velikog praska - i tako rasvijetliti procese u kojima se razvijao rani svemir.

Inače, znam jedva 3 - 4 Nobelove nagrade koje su otišle isključivo astrofizici (Chandrasekhar za zvijezde, Bethe za gorivi ciklus u zvijezdama, Penzias za pozadinsko zračenje i još ona dvojica za pulsare)