U organizaciji TZ grada Krapine, u nedjelju 26.08.2012., na lokalitetu Hušnjakovo u neposrednoj blizini Muzeja krapinskih neandertalaca, a u sklopu manifestacije Ljeto kod krapinskog pračovjeka održat će se radionica Zagorski mlinci novo lice.

Hrvatski prirodoslovni muzej od 23. do 27. rujna bit će domaćin skupa o projektu digitaliziranja nalaza neandertalskog pračovjeka, čime počinje novo doba virtualne paleontologije i prapovijesne arheologije.

Tijekom boravka u Varaždinu učenici iz Ravensburga će prisustvovati nastavi, posjetit će Zagreb i Muzej krapinskog pračovjeka, te će sudjelovati u radionicama u kojima će izrađivati plakate i web stranice, a sudjelovat će i u priredbi u povodu Dana kruha te pogledati mjuzikl.

Izložba Stopama gromačkog pračovjeka život u podzemlju dubrovačkog krša predstavljena je 2005. godine u Muzeju Rupe u Dubrovniku.

- 2010. g. ponovo u Hrvatsko Zagorje sa smještajem u Krapinskim Toplicama uz posjet Muzeju Staro selo u Kumrovcu uz obilazak restauriranih izvornih zagorskih kućica, rodnu kuću Josipa Broza, te kućne radinosti kožarstva i licitarskih srca, obilazak spomenika Lijepoj našoj, posjeti novom Muzeju krapinskog pračovjeka u Krapini u dvije grupe uz vodiče, dvorcu Trakošćan uz vodiča, te na povratku posjet rodnoj kući prvog hrvatskog predsjednika dr Franje Tuđmana u Velikom Trgovišću.

U spilji su nađeni ostaci ognjišta i brojni artefakti (kameno oruđe i oružje) koje je pripadalo suvremenicima krapinskog neandertalskog pračovjeka, čija starost je utvrđena na oko 40 000 godina.

Uz pračovjeka, dinosauri su najzanimljivija tema kojoj posvećujemo i dio likovnih radionica.

Napisao je komedije koje su i tragične: Što će reći selo ", Tvarna izmjena ", Jali žensko aliti ga muško ", Na rovu " i Školovanje filipjanskog pračovjeka ".

O postanku jezika postoje različite teorije, primjerice: teorija krikova (jezik je nastao postupnom artikulacijom neartikuliranih uzvika kod pračovjeka u trenucima jakih emocija: strah, bijes, glad, čuđenje), onomatopejska teorija (jezik se razvio oponašanjem zvukova iz prirode: zvukova životinja, prirodnih pojava), teorija jezika mimike i pokreta (mogao je prethoditi govoru) i druge.

Prve dvije stvari nas trojica smo svirali svaki svoje i gledali se kao što su se vjerojatno gledala tri pračovjeka kad su se našli jedan pored drugoga.

Kraj nalazišta krapinskog pračovjeka smjestili su se naši prostori u kojima se nakon obilaska muzeja i nalazišta na Hušnjakovom brdu možete okrijepiti, saznati još informacija o Krapini i nalazištu neandertalca, te se možda odlučiti za uzbudljivi adrenalinski izlet.

Muzej krapinskih neandertalaca nalazi se neposredno uz glasovito nalazište pračovjeka na Hušnjakovu brijegu i u sklopu zaštićenoga pretpovijesnoga parka u Krapini.

Važno je spomenuti kako je krajem 19. stoljeća na Hušnjakovu brdu profesor Dragutin Gorjanović-Kramberger otkrio ostatke neandertalskog pračovjeka (Homo crapiniensisa), nakon čega je Krapina postala poznata u svijetu kao važno nalazište neandertalaca.

Iz razdoblja starijeg (paleolitik) i srednjeg (mezolitik) kamenog doba, iz doba pračovjeka izrazito lovca i sakupljača divljih plodova, na prostoru općine Posušje nisu pronađeni tragovi čovjeka.

Također, u gradu postoji i velika turistička ponuda, a samo neka od zanimljivih mjesta za posjetitelje su Muzej evolucije i nalazište pračovjeka, Stari grad, Zavičajni muzej Ljudevita Gaja te lokalne vinske ceste.

Mogućnost razgleda muzeja Krapinskih neandertalaca i nalazišta pračovjeka Hušnjakovo.

Da smo svi slijedili najpametnijeg pećinskog pračovjeka, danas bi vjerovali da je kamenje sveto, vatra demon, a mjesec napravljen od sira.

Putovanje smo završili posjetom Krapini, nalazištu pračovjeka Hušnjakovo te razgledavanjem Memorijalnog centra Nikola Tesla.

Sudionici će naučiti kako sašiti odjeću bez modernih pomagala te će izrađivati odijelo inspirirano pretpovijesnim vremenom krapinskog pračovjeka.

Dosad stečena znaja i vještine iz navedenih područja, djeca na zabavan način uz pomoć likova prapovijesnih životinja i prikaza načina života pračovjeka mogu dalje nadopunjavati, što potiče njihov intelektualni i stvaralački razvoj.

Mislim da će proći još jako puno vremena dok većina Hrvata konačno shvati da je podjela posla nastupila još u vrijeme pračovjeka.

Vlada Republike Hrvatske dužna je svojom uredbom urediti pitanja podjele objekata, imovine, sredstava, opreme, prava i obveza te rasporeda djelatnika između Muzeja Hrvatskog zagorja i Muzeja evolucije i nalazišta pračovjeka s lokalitetima Josipovac i Hušnjakovo u Krapini.

U Šandalji II, pak, koja je otkrivena u proljeće 1962. godine, uz veliko ognjište, pronađeni su artefakti i ostaci pračovjeka s kromanjonskim obilježjima (Homo sapiens fossilis), a analizom je ustanovljena starost od oko 12.320 godina.

Osim toga ne zaboravite ni na razne varijante popusta na kotizacije, specijalnu mogućnost konferencijskog smještaja i organizaciju prijevoza, te mogućnosti posjeta dodatnim atrakcijama (dvor Veliki Tabor, muzej Krapinskog pračovjeka u Krapini, klet Kozjak u Začretju, Grešne gorice u Desiniću i druge).

Dvije kosti koje pokazuju da je izliječenje prijeloma bilo za života (Gornja clavicula - 149 sa angulacijom i donja ulna-180 sa amputacijom i solidnim kalusom)/Arhiv Muzeja evolucije i nalazište pračovjeka Hušnjakovo Krapina /

Pozivamo vas da dođete i istražujete s nama svijet fosila i minerala te otkrivate tajne života krapinskog pračovjeka

Nakon izložbe Mujina pećina tragovi života dalmatinskog pračovjeka koja će u četvrtak u 19 sati biti otvorena u Muzeju grada Kaštela u Kaštel Lukšiću najavljuje se posve novo poglavlje u interpretacijama prahistorijskih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj.

Taj dalmatinski pračovjek živio je u Mujinoj pećini čak devedeset tisuća godina nakon što je izumro krapinski pračovjek, vjerojatno istodobno s jednom skupinom neandertalaca iz Vindije, koji su pak nastavili tu kulturu još desetak tisuća godina nakon dalmatinskog pračovjeka, veli on.

- Sve to govori o visokom stupnju inteligencije, prilagodbene spretnosti i razvijenim društvenim odnosima u srednjem paleolitiku, što uvelike odudara od stereotipa pračovjeka kao priglupog divljaka i primitivca - zaključuje dr. Ivor Karavanić.

Projekt istraživanja u Mujinoj pećini, koji je otkrio tragove života dalmatinskog pračovjeka, veoma je značajan jer dokumentira i potvrđuje pretpostavke o tome kako su živjeli neandertalci, kako su se ponašali u sasvim različitim podnebljima te kako se se snalazili u okolini koja je izravno utjecala na njihov način života. Premda je dalmatinski pračovjek iz Mujine pećine prebivao u sasvim drukčijem podneblju od onog iz Krapine i Vindije, na oba su se područja ti ljudi uspješno prilagodili te su proizvodili svoje alatke od sasvim različitih vrsta sirovina, kakve su im bile najlakše dostupne u neposrednoj životnoj okolini.