Ova odredba zakona u direktnoj je suprotnosti sa pravom na pravično suđenje iz čl. 29 Ustava RH i čl. 6 ECHR.

Pravo na obranu šutnjom, pravo okrivljenika da sam sebe nije dužan inkriminirati, kao i pravo da se okrivljenik brani na način i u trenutku za koji smatra da je za njega najpovoljniji, predstavlja srž prava na pravično suđenje.

Doda li se tome veliki broj međunarodnih tjeralica, kao i to da se osumnjičeni nalaze na više međusobno neusklađenih evidencija koje se vode kod nekoliko državnih tijela, onda to stvara široko rasprostranjenu sumnju u objektivnost pravosuđa i uvjerenje kod velikog broja ljudi da u takvim uvjetima nije moguće ostvariti pravo na pravično suđenje kao jedno od temeljnih ljudskih prava.

U ustavnoj tužbi stoji da su joj odlukom o zadržavanju " iza rešetaka " povrijeđena ustavna prava na pravično suđenje i jednakost pred zakonom.

U nekim državama je pravo na pravično suđenje zajamčeno ustavom.

ishoditi puštanje na slobodu i obranu sa slobode svih 350 zatočenih, utamničenih hrvatskih branitelja, protiv kojih je Mladen Bajić pokrenu postupak za počinjenje navodnog zločina u Domovinskom ratu, bilo na bazi individualne ili zapovjedne odgovornosti, jer se sve to događalo u stanju društvenog kaosa i borbe za goli opstanak hrvatskog naroda i države Hrvatske, dakle u stanju simboličnog prekoračenja elementarnog prava na nužnu obranu. neka se odmah krene u izmjene svih zakona čije odredbe to sada sprječavaju, svakom hrvatskom branitelju kojemu se sudi za navodni zločin u ratu, država i vlada mora osigurat pravično suđenje, što sada nije slučaj, jer hrvatskim braniteljima ne sude njima jednaki, kao je to zapisano i određeno još od 1215. godine u Magna Charta Libertatum Velikoj povelji slobode.

Branitelji Nevenke Jurak tvrdili su da su joj odlukom o prvom produljenju istražnog zatvora, donesenom prije dva mjeseca, povrijeđena ustavna prava na pravično suđenje i jednakost pred zakonom.

Tom se odlukom objašnjava da " glavna rasprava završava donošenjem presude koja se izriče i javno objavljuje ", te da " presuda proizvodi javne učinke tek kad je izrečena i javno objavljena ", a da je Hrastovu " osporenom presudom povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje ".

Odlukom Ustavnoga suda iscrpno se u 10 točaka opisuju propusti Vrhovnoga suda, točnije " nepoštovanje pravnih stajališta Ustavnoga suda i neuvažavanje ustavnosudske prakse u odnosu prema zaštiti ljudskih prava " te je sud utvrdio " povredu ustavnog prava na pravično suđenje ".

" Tko ne bi pomislio na bijeg kad te čeka presuda od 50 godina i sudac kojega više zanima vlastita karijera nego pravično suđenje ", napisala je Geimer.

U odluci Ustavnog suda navodi se da je Hrastovu na Vrhovnom sudu " u tijeku i nakon provedene i zaključene rasprave povrijeđeno ustavno pravo na pravično suđenje " zajamčeno i ustavom i međunarodnim konvencijama za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Zbog povrede Ustavom zagarantiranog prava na pravično suđenje u postupcima koji se protiv njega vode, Ivo Sanader namjerava uložiti tužbu Ustavnom sudu RH.

ustavna tužba, temelji ustavne tužbe, pravo na pravično suđenje, pravo na pošteno suđenje, pravo na suđenje od strane nepristranog i neovisnog suda, pravo na nepristrani sud, rad u izvanraspravnom vijeću, donošenje odluke o produljenju pritvora, otklon suca, izuzeće suca,

Ustavni sud, pak, u vijeću pod predsjedanjem sutkinje Snježane Bagić je 30. ožujka usvojio tužbu Selamnija zbog povrede prava na pravično suđenje na trgovačkim sudovima.

Čičak Jabuka TV Nastup u emisiji TV Bujica urednika i voditelja Velimira Bujaneca na temu hoće li Ivo Sanader imati pravično suđenje u Hrvatskoj

Zato naš država i Vlada odmah mora: - ishoditi puštanje na slobodu i obranu sa slobode svih 350 zatočenih, utamničenih hrvatskih branitelja, protiv kojih je Mladen Bajić pokrenu postupak za počinjenje navodnog zločina u Domovinskom ratu, bilo na bazi individualne ili zapovjedne odgovornosti, jer se sve to događalo u stanju društvenog kaosa i borbe za goli opstanak hrvatskog naroda i države Hrvatske, dakle u stanju simoličnog prekoračenja elementarnog prava na nužnu obranu.neka se odmah krene u izmjene svih zakona čije odredbe to sada spriječavaju, - svakom hrvatskom branitelju kojemu se sudi za navodni zločin u ratu, država i vlada mora osigurat pravično suđenje, što sada nije slučaj, jer hrvatskim braniteljima ne sude njima jednaki, kao je to zapisano i određeno još od 1215. godine u Magna Charta Libertatum Velikoj povelji slobode.Naime, suci i suci porotnici nisu hrvatski branitelji, nisu bili u ratu, i stoga ni nemogu shvatiti opći društveni i vojni kontekst svih tih ratnih događanja, strahove, strepnje, otpore, duhovna proživljavanja, motivaciju,... - odmah osigurati besplatnu pravnu pomoć svim okrivljenim hrvatskim braniteljima, jer se na postojeći način pravne obrane, financijski uništavaju cijele obitelji okrivljenih hrvatskih branitelja, - - promijeniti postojeći režim i mjesto izdržavanja kazne za već osuđene hrvatske branitelje, u posebnim ustanovama, jer oni nisu išli u Domovinski rat radi ostvarenja osobnih interesa, već iz altruističkih, domoljubnih i duboko humanih i vjerskih osjećaja pomoći bližnjemu u nevolji, pomoći svojoj državi i boriti se na strani dobra protiv zla, za pavdu protiv nepravde. - pravno onemogučiti neshvatljivo pravno šikaniranje, dosad neviđeno u cviliziranom svijetu, koje omogučava da se našem napačenom bratu, hrvatskom heroju i mučeniku Mihajlu Hrastovu već 18 godina sudi, triput ga se oslobađa i ponovno sudi... sramota za hrvatskih pravni sustav, a ta duševna patnja i nepodnošljiva obiteljska drama Hrastovljevih, ali i mnogih drugih, Orlovića, Radića, Marasa i z Bjelovara, kojim se sudi već 4 put, se mora odmah prekinuti.

Podnositelj nadalje tvrdi da je ta pogreška dovela i do povrede ustavnog prava podnositelja na pravično suđenje (članak 29. stavak 1. Ustava) u dijelu koji jamči " zakonom ustanovljen sud ":

Naime, temeljem predloženog Zakona stavlja se izvan snage sklopljen valjani pravni posao, obvezuje se Društvo na predaju cjelokupne dokumentacije Društva u posjed Gradu Dubrovniku kao i cjelokupnih temeljem valjanog ugovora zakonito stečenih novčanih sredstva, brišu se u skladu sa ugovorom i zakonom uknjižena zemljišnoknjižna prava Društva i to bez ikakvog prava na žalbu i pravično suđenje.

- Izražavam nadu da će Ratko Mladić imati pravično suđenje, koje garantiraju sve konvencije o ljudskim pravima - rekao je Dodik.

Naime, Ustavni sud BiH je 25. i 26. veljače 2002. godine donio rješenje kojim je usvojio apelaciju Ante Jelavića, u kojoj on ističe da mu je onemogućeno Ustavom zajamčeno pravo na pravično suđenje.

Recimo i ovaj podatak, efendija Kavazović je svojedobno prozvao državna tijela da zaštite Islamsku zajednicu BiH od uzurpatora vjerskih objekata, što će reći sljedbenika šejha Jusufa Barčića, tadašnjeg vođe vehabijskog pokreta, ali je isto tako tražio pravično suđenje uhićenih najradikalnijih vehabista; tražio je da se uhićenim najradikalnijim vehabistima omogući pravo da obavljaju svoje islamske obveze, kao što je odlučno tražio da klanja dženazu rahmetli hafizu Jusufu Barčiću itd.

Ako prihvatimo navod iz odluke Ustavnog suda prema kojem u slučaju negativne sudske presude nije povrijeđeno pravo državne službenice na jednakost pred zakonom, sudovima i pravo na pravično suđenje, onda se postavlja pitanje kako to da jednakost pred zakonom, sudom i pravično suđenje u Republici Hrvatskoj mogu polučiti nejednake financijske učinke, pa u jednom slučaju za službenika znače dobitak od 1.000,00 i više kuna, a u drugom gubitak od 200,00 do 1.000,00 kuna.

Pravo na suđenje u razumnom roku, pa samim time i njegova zaštita, zajamčeni su, dakle Ustavom i Zakonom o sudovima... i, kako bi zaokružila zakonsku stranu priče, ubacila sam linkove na pročišćene tekstove zakona, što znači da uključuju sve izmjene koje su uslijedile nakon donošenja izvornih zakona... i ne znam postoji li kod nas i jedan zakon, koji nema brojne izmjene, i na izmjene izmjene... i tako stalno, i tako unedogled, i tako imamo šumu zakona, često neusuglašenih, zbog čega dolazi do prebacivanja i nadležnosti i odgovornosti... a nije ni čudo kad vidimo kako to rade naši " veleumovi " - neodgovorno, u političke svrhe, po hitnom postupku, bez prave i detaljne rasprave i analize, i bez imalo savjesti da time " kroje " sudbine tisuća i tisuća ljudi... a odraz toga u praksi, na naše živote, vidimo i proživljavamo svakodnevno - imamo jednake i one jednakije pred zakonom (ovi jednaki ne mogu uknjižiti ni svoje vlastito, a oni jednakiji samo pucnu prstima, izbrišu tuđi stan iz knjiga, i preko noći ga pretvore u svoju teretanu... čiribu-čiriba, sad ga ima, sad ga nema)... imamo neprocesuirane ili sramotno procesuirane za teška kaznena djela... ukratko, imamo brojne, moralno ili doslovno, uništene živote, uskraćene barem za pravično suđenje, ako već ne i u razumnom roku...

Također članak 2. ZBPP-a u sebi integrira i ustavno jamstvo sadržano u članku 29. Ustava kojim se svakome jamči pravo na pravično suđenje u razumnom roku pred nepristranim i neovisnim sudom, te je slijedom toga neosnovana tvrdnja predlagateljice da odredbe ZBPP-a u tom pitanju nisu u skladu s člancima 26. i 29. stavkom 1. Ustava.

Palmera, koji je tužio školske vlasti smatrajući da su mu svojom odlukom o suspenziji na 60 dana ograničili pravo na pravično suđenje i jednaku zaštitu.

To se pravo uzima kao jedan od elemenata mnogo kompleksnijeg prava prava na pravično suđenje.

Stoga, pozvavši se na Europsku konvenciju o pravima na pravično suđenje, sutkinja Dijana Grancarić je u siječnju prošle godine donijela oslobađajuću presudu koju je nekoliko mjeseci kasnije pravomoćnom odlukom presudio i Vrhovni sud.

Ivo Sanader je zaključio kako su mu povrijeđena prava na pravično suđenje, a sudac Ivan Turudić je rekao kako možda nije u redu da se objavljuju tajni iskazi svjedoka, ali je naglasio kako je optužnica pravomoćna.

S obzirom da je pravo na pravično suđenje postavljeno Konvencijom, te da su međunarodni ugovori koji su sklopljeni, potvrđeni i objavljeni dio unutarnjeg pravnog poretka RH i po pravnoj su snazi iznad zakona, pravo na pravično suđenje može se označiti i kao« nadzakonsko »pravo.

Treba naglasiti da pravično suđenje pretpostavlja stabilan demokratski pravni sustav, ali i potrebno stručno pravničko znanje sudaca, za što je opet neophodno njihovo neprekidno stručno usavršavanje.