Saborski zastupnik Milorad Pupovac smatra da promjene Ustava i Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina otvaraju vrata za drukčije gledanje i odnos prema manjinama u društvenom i političkom životu.

Naglašeno je da prema čl. 15. st. 1. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, pripadnici nacionalnih manjina mogu osnivati ustanove za obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja, pa sukladno tome i u predloženom zakonu treba precizirati da se radi o ustanovama nacionalnih manjina.

Zbog svega navedenog predlagatelj bi trebao tijekom pripreme konačnog prijedloga zakona doraditi formulaciju novog čl. 48. st. 2. (čl. 4. Prijedloga zakona) i uskladiti je s odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (koristiti termin udruge, ustanove i vijeća nacionalnih manjina).

GONG je krajem prošlog tjedna objavio simulaciju broja birača po izbornim jedinicama nakon pribrajanja birača pripadnika nacionalnih manjina koji se, temeljem izmjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, iz dosadašnje XII. izborne jedinice raspoređuju po izbornim jedinicama od prve do desete.

Može se postaviti i pitanje da li ovim kandidaturama, koje zasigurno nisu išle mimo stranačkih tijela SDSS-a, sam SDSS derogira Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina u svezi izbora predstavnika nacionalnih manjina, jer po ovome ispada da sam SDSS smatra da srpska nacionalna manjina može realizirati svoje specifične interese i potrebe kroz redovan izbor, kao i ostali građani RH.

3. ZAHTJEVAMO od hrvatske Vlade i hrvatskog Sabora, da odmah započnu sa promjenom Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, u smislu da se taj Ustavni zakon po točki 12, ne primjenjuje na grad Vukovar i njegovu okolicu, u znak poštovanja prema žrtvi Vukovara i vukovarcima koju je prouzrokovala suluda i genocidna velikosrpska agresija.

Odredbe ove glave Zakona na odgovarajući način primje njuju se i na izbor predstavnika nacionalne ma njine u jedinicama u kojima nacionalne ma njine imaju pravo na izbor predstavnika sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih ma njina.«

Podsjetila je da je njezin prethodnik Ivo Sanader ' rušio spomenike ustaškim čelnicima ' te da je Franjo Tuđman potpisao dokumente koji su bili temelj za donošenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Upravo je usvajanje novog Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina obveza koja je ostala otvorena, a koju je Republika Hrvatska prihvatila prijemom u Vijeće Europe.

Novi Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina usvojen je od strane Hrvatskog sabora 13. prosinca 2002. godine.

Traže ponovno utvrđivanje broja Srba u Vukovaru i 20 - godišnji moratorij na primjenu Zakona o pravima nacionalnih manjina na tom području.

Benkovačko Gradsko vijeće je, kao i sve ostale jedinice lokalne samouprave, usvojilo izmjene i dopune Statuta, no ne kako bi Statut uskladili s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, već kako bi se iz Statuta brisale odredbe vezane uz ovlasti ukinutog Poglavarstva.

U SDSS-u, ipak, vjeruju kako će, nakon što u petak Županijska skupština svoj Statut uskladi s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina i time omogući održavanje dopunskih izbora za četvero vijećnika Županijske skupštine i zamjenika župana, i u Benkovcu doći do usklađivanja Statuta.

Obrazloženje: Amandmanom se tekst članka 3. usklađuje s Ustavnim zakonom o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN broj: 80/2010).

Nakon izvršene dopune podstavak 7. članka 3. bi glasio: - drugi oblici udruživanja nacionalnih manjina koji se osnivaju sukladno međunarodnim ugovorima i članku 33. stavak 7. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 155/02, 47/10 i 80/10)..

Od Sabora je zatražio promjenu ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina a od Vlade da prestane agresiju na Republiku Hrvatsku preimenovati u građanski rat.

U Ministarstvu će se pripadnicima nacionalnih manjina, prilikom popune radnih mjesta policijskih službenika, osigurati zastupljenost vodeći računa o proporcionalnosti sukladno članku 22. stavak 2. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Oko 20.000 prosvjednika okupilo se i oko 14 sati razišlo uz zahtjev vladi da hitno promijeni ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina i da se u Vukovar nikad ne uvede ćirilica.

Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina utvrđena je obveza poštivanja nekih konkretnih manjinskih prava, preko kojih se može ocijeniti status i položaj manjinskih zajednica.

Temeljem Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj s ciljem unapređivanja, očuvanja i zaštite položaja pripadnika srpske nacionalne manjine u gradu Slatini 2003. godine osnovano je Vijeće srpske nacionalne manjine grada Slatine.

Sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i Statuta Općine Ernestinovo nije osigurana zastupljenost srpske nacionalne manjine u predstavničkom tijelu Općine Ernestinovo, te će se broj članova predstavničkog tijela povećati za jedan, a izabranim se smatra DRAGOLJUB KNEŽEVIĆ, kandidat na Nezavisnoj općinskoj listi - Matija Greif.

Prvi dan biti će posvećen diskusiji o primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, o problematici dvojezičnosti u Hrvatskoj, primjeni ostalih zakona koje štite nacionalne manjine i ljudska prava, te mogućnostima otvaranja istinskog interkulturnog dijaloga u našoj zemlji.

Razgovaralo se i o mogućnostima dovršenja procesa povratka izbjeglica i stvaranja pretpostavki održivog razvoja na područjima posebne državne skrbi te o primjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u kojem je regulirano zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne vlasti i javnim ustanovama.

»Statutom jedinice odredit će se broj članova njezinog predstavničkog tijela iz redova hrvatskih držav ljana pripadnika nacionalnih ma njina sukladno odredbama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih ma njina.

Unapređenje i dosljednu primjenu antidiskriminacijskih zakonskih odredbi, uključujući i primjenu predviđenih sankcija 52. Sustavno i potpuno provođenje Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina posebice članka 22. koji se odnosi na zapošljavanje manjina u državnoj upravi na način da zapošljavanje pripadnika nacionalnih manjina reflektira njihov postotak u stanovništvu, uz neovisan nadzor nad provedbom postupaka natječaja za zapošljavanje u javnim službama. 53. Ukidanje točaka 3., 9. i 10. čl. 9 Zakona o suzbijanju diskriminacije koje govore o izuzećima od diskriminacije, a direktno pogađaju osobe s invaliditetom, strance, izvanbračne i istospolne parove. 54. Izmjene i dopune Zakona o pučkom pravobranitelju (usvojenog na posljednjoj sjednici Sabora u VI sazivu) uz prethodno otvaranje javne rasprave o amandmanima stručnjaka/kinja, organizacija civilnog društva, članova/ica radne skupine za izradu Zakona i Ureda pučkog pravobranitelja, te uz provođenje konzultacija sa specijalnim pravobraniteljicama. 55. Obrazovni sustav lišen rodnih stereotipa i formiran u skladu s načelima rodne ravnopravnosti, posebno u odnosu na obaveznu školsku literature i udžbenike. 56. Ukidanje diskriminacije istospolnih parova u RH u odnosu na bračne parove 57. Prilagođavanje svih Zakona i podzakonskih akata neosjetljivih na promjenu spolnog statusa 58. Izrada i implementacija Nacionalnog akcijskog plana za suzbijanje nasilja i diskriminacije LGBT osoba. 59. Uklanjanje homofobnih sadržaja iz školskih udžbenika i uvođenje sustavne edukacije o seksualnim i rodnim manjinama u obrazovni sustav. 60. Uvođenje rodno osjetljivih proračuna na svim razinama javnog upravljanja. 61. Uravnoteženje zastupljenosti žena i muškaraca u Saboru, Vladi, diplomaciji te upravnim i nadzornim odborima javnih poduzeća i institucija, na način da podzastupljenog spola bude najmanje 40 %. 62. Osiguranje djelotvornog nadzora i kažnjavanje poslodavaca koji na razgovorima za posao postavljaju nedozvoljena pitanja, a zaštititi radnike/ce koji/e prijave poslodavce. 63. Poticanje većeg sudjelovanja muškaraca u kućnim poslovima i poslovima skrbi o obitelji, uključujući i obavezni roditeljski dopust za muškarce. 64. Zakonom osigurati sustavno i dostatno financiranje skloništa i savjetovališta, sukladno preporukama Vijeća Europe te financiranje preventivnih aktivnosti. 65. Omogućiti svim ženama ostvarivanje prava da odlučuju o vlastitom tijelu i reprodukciji, o tome hoće li, kada i koliko će imati djece slobodno od diskriminacije, prisile i nasilja.

Najveću odgovornost za to što nije došlo do izmjena Statuta Grada Benkovca na način koji se nalaže Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina snosi aktualni gradonačelnik grada Benkovca Branko Kutija, ocjenjuje predsjednik GO SDSS-a u Benkovcu Željko Bajalica koji dodaje kako ujedno upravo na Kutiji leži i najveća odgovornost da do tih izmjena konačno i dođe.

Na žalost, jedini način da se u Vukovar ne uvodi dvojezičnost je promjena Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

8. Osigurati poštivanje prava nacionalnih manjina, koja se odnose na održiv povratak i zapošljavanje u javnim službama sukladno čl. 22 Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina.

Ovakva zastupljenost pripadnicima nacionalnih manjina zajamčena je u članku 20. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina u kojem stoji kako pripadnici nacionalne manjine koji čine između 5 i 15 posto stanovništva jedinice lokalne samouprave, dakle grada ili općine, imaju pravo na jednog vijećnika u gradskom ili općinskom vijeću te kako će se, ukoliko to pravo nije ostvareno na redovnim izborima, broj vijećnika povećati za jedan.

U Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi u članku 41. u koji je ugrađena ova odredba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, stoji i kako će zbog provođenja rečene odredbe nakon dopunskih izbora, tamo gdje ih je potrebno raspisati, gradonačelnici i načelnici imati dva ili tri, a župani tri zamjenika.