Tročlano državno povjerenstvo u Beogradu otvorilo je, po ovlastima srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića, sefove u Narodnoj banci Srbije, u kojima je nekadašnje predsjedništvo SFRJ prije tri desetljeća pohranilo stvari Josipa Broza Tita nakon njegove smrti, ali će sadržaj ostavštine biti poznat tek kad se usporede dostupni popisi i iznova sačini zapisnik.

Događaji na Kosovu su poprimali dramatični tijek za što je krivnja SR Srbije i Predsjedništva SFRJ bila vrlo evidentna, a iako je JNA tamo već odavno, Predsjedništvo SFRJ 20. veljače 1990. godine donosi odluku o angažiranju vojske u suzbijanju demonstracija.

12.02.2011. u 16:27 h profesorzag je napisao/la: Abendblatt, znači ti tvrdiš da je Tuđman bio takav diletant da je prvo ubačenog agenta Mesića postavio na mjesto predsjednika vlade, da je nakon toga na to mjesto postavio ubačenog agenta Manolića, pa je ubačenog agenta Boljkovca stavio na mjesto ministra unutrašnjih poslova, pa ponovno agenta Mesića stavlja u Predsjedništvo SFRJ i na kraju istog na mjesto predsjednika Sabora?

Kaže i da Ratka Mladića i Gorana Hadžića smatra težim zločincima od Karadžića, a za Veljka Kadijevića objašnjava kako je njega teško sudski goniti jer je JNA 1991. još uvijek kontroliralo Predsjedništvo SFRJ.

Zadnju Alku uspio je dobiti daleke 1989. kad je pokrovitelj alkarskih natjecanja bilo Predsjedništvo SFRJ, u čiju čast je Zorica održao vatren govor.

Da nije postignuta suglasnost o referendumu kao postupku razdruživanja, Savezna vlada i Predsjedništvo SFRJ imali bi pravnu podlogu tražiti poništenje i ne priznati rezultate referenduma u Hrvatskoj.

Hrvatska je zahtjevala njegovo izručenje, ali je uz posredovanje JNA pušten i prebačen u Knin. 11.09. Vođene jake borbe oko Skradina i Masleničkog mosta. 13.09. Hrvatske snage kod Karlovca zarobile generala JNA Milana Aksentijevića i grupu oficira. 15.09. Kod Gospića poginuo Đorđe Božović - Giška, legendarni komandant Srpske dobrovoljačke garde. 16.09. S područja Poligona Cerovac povučena 580. artiljerijska brigada JNA. 21.09. Hrvatska policija izvršila masakr nad 13 rezervista JNA na Koranskom mostu kod Karlovca. 25.09. Savjet bezbjednosti izglasao Rezoluciju 713. o uvođenju embarga na isporuke oružja za područje Jugoslavije. 03.10. Krnje Predsjedništvo SFRJ proglasilo neposrednu ratnu opasnost. 04.10. U Hagu dato saopštenje o dogovoru da se problem Srba SAO Krajine rješava u Potkomitetu za nacionalne manjine.

Dat je rok da se JNA povuče do 18. oktobra.13.10. Na područje Korduna došla 9. zaječarska brigada JNA, pod komandom potpukovnika Mome Momčilovića. 16.10. Vlada Republike Hrvatske dala rok JNA da se povuče s područja Hrvatske do 10. novembra. 16. 1 O. Predsjednik SAO Krajine dr Milan Babić donio Ukaz o proglašenju Zakona o osnivanju Privredne komore SAO Krajine. 18.1 O. U Hagu predložena deklaracija o Jugoslaviji, prema kojoj se republike SFRJ smatra ju suverenim i međunarodno priznatim državama. 29.10. Ministri inostranih poslova Evropske zajednice u Briselu odlučili da se uvedu ekonomske sankcije Srbiji ako do 4. novembra ne prihvati predloge lorda Karingtona. 02.11. Formirane tri kordunaške brigade (2. za Vojnić, 3. za Slunj, 4. za Vrginmost). 03. 11. Hrvatske snage protjerale Srbe Zapadne Slavonije iz 18 srpskih sela. 04. 11. Realizirana akcija izvlačenja Kasarne " Logorište " iz Karlovca uz gubitke od 26 mrtvih i 67 ranjenih vojnika. 08.11. Ministri Evropske zajednice na sjednici u Rimu donijeli Odluku da se uvedu sankcije prema Jugoslaviji. 09.11. Predsjedništvo SFRJ uputilo zahtjev Savjetu bezbjednosti o hitnom upućivanju mirovnih snaga u Jugoslaviju. 18.11. Vlada SAO Krajine donijela Odluku po kojoj se snage međunarodne zajednice mogu razmjestiti samo na linije razgraničenja.

Međutim, nakon što je samo Predsjedništvo SFRJ donijelo odluku da bez ikakve stvarne potrebe i bez ikakvog uporišta u jugoslavenskom ustavu, te bez ikakve političke podrške za takvu odluku bilo gdje u svijetu potpuno povuče vojsku iz Slovenije, stav prema očuvanju Jugoslavije se polako ali sigurno mijenja.

Jako, jako pametno Predsjedništvo SFRJ, prvi nakon Tite Lazar Kološevski, pa Florijano, Cvijetin Mijatović, e za njegova predsjednikovanja, je Predsjdništvo SFRJ raspravljalo kako da se najsvečanije obilježi prvi Dan mladosti nakon smrti druga Tite.

U nazočnosti predsjednika Tuđmana i hrvatske delegacije, Predsjedništvo SFRJ odlučuje demobilizirati pričuvni sastav hrvatske policije i ukinuti borbenu spremnost Jugoslavenske armije.

9. siječnja 1991. Predsjedništvo SFRJ izdalo Naredbu o rasformiranju svih nelegalnih oružanih snaga i o vraćanju oružja ilegalno unijetog u zemlju, najbližim ustanovama ili jedinicama JNA u roku 10 dana.

Iste godine, 19. studenog, krnje predsjedništvo SFRJ, pod predsjedanjem Branka Kostića, Tepića posthumno proglašava herojem.

Nakon što su u ožujku 1991. Predsjedništvo SFRJ i Štab Vrhovne komande OS SFRJ najavili uvođenje izvanrednog stanja i rušenje vodstva RH, nastavljene su provikacije i propaganda o tobožnjoj ugroženosti Srba.

Milošević 16. ožujka 1991. izjavljuje da više ne priznaje Predsjedništvo SFRJ i blokira svako političko rješenje.

Srpski blok (4 srpska i crnogorska člana) izveo je državni udar i preuzeo kolektivno Predsjedništvo SFRJ; funkciju predsjednika preuzeo je Crnogorac Branko Kostić.

Predsjedništvo SFRJ je 12. srpnja 1991. izglasalo povlačenje vojske iz Slovenije.

Zadaću provesti u okviru sprječavanja međunacionalnih sukoba kako ju je Predsjedništvo SFRJ svojom odlukom uobličilo.

Dana 10. 1. 1991. Predsjedništvo SFRJ izdalo je zapovijed za rasformiranje republičkih TO, što je bila priprema za vojni udar.

Prije točno 29 godina napustio nas je Josip Broz Tito - 4. svibnja 1980. Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, umro je 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani, u 15:05. Istoga dana, u 18:00, Predsjedništvo SFRJ i CK SKJ održali su izvandrednu sjednicu u Beogradu i tom prilikom usvojili proglas povodom Titove smrti.

Po toj odluci " Predsjedništvo SFRJ odlučuje većinom glasova prisutnih članova Predsjedništva SFRJ ".

Potpredsjednik Predsjedništva dr. Branko Kostić, koji je praktički uzurpirao mjesto predsjednika, nakon te je odluke izjavio da " Predsjedništvo SFRJ neće koristiti vojnu silu da bi nametalo svoju volju bilo kom narodu u Jugoslaviji ".

Predsjedništvo SFRJ izdalo je priopćenje (2. veljače) da je prihvatilo mirovni plan na proširenoj sjednici kojoj su prisustvovali i predstavnici organa vlasti Federacije, Republike Srbije i Crne Gore, predstavnici Republike Bosne i Hercegovine koji surađuju s Predsjedništvom SFRJ, predstavnici Srpske Krajine, Srpske oblasti Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, SAO Zapadne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema, SAO Zapadne Slavonije i predstavnici Skupštine općina Krajine, Like, Banije i Korduna.

Kako se, naime, može " obnavljati povjerenje i graditi budućnost između dvije zemlje ", što bi rekao Đinđić, kad se poslije toliko vremena od agresije JNA, Srbije i Crne Gore na krajnji jug Hrvatske bez ikakve dvojbe može kazati da su ti bjesomučni napadi bili isplanirani i izvedeni uz punu suglasnost nekadašnjih jugoslavenskih institucija (Predsjedništvo SFRJ, SSNO...) koje su se stavile u službu ostvarenja neskrivenih velikosrpskih imperijalnih ciljeva.

Dana 25. siječnja 1991. Predsjedništvo SFRJ izdalo je naredbu o razoružavanju svih paravojnih formacija u Hrvatskoj i Sloveniji, čime je počela operacija KOS-a pod kodnim nazivom« Štit », koja je planirana za 30.12.1990. ali je odgođena za 25 dana zbog toga što je makedonski član Predsjedništva Vasil Tupurkovski bio na službenom putu u Sad, a Generalštab se na ovako veliku akciju nije usudio bez odobrenja Predsjedništva SFRJ.

Mesićevu je dirigentu Manoliću upravo to i bio cilj - omalovažiti i »rasturiti« Predsjedništvo SFRJ te tako natjerati Generalštab na preuzimanje vlasti i predaju ovlasti predsjedništva na SIV.

Predsjedništvo SFRJ i dalje izdaje priopćenja, ovoga 9. siječnja " o raspuštanju oružanih sastava izvan oružanih snaga SFRJ... ".

Jedini ustavni izlaz je bio da Predsjedništvo SFRJ zavede tzv. Ratno stanje.

Zato ni Predsjedništvo SFRJ više nije moglo pravosnažno odlučivati i nije moglo donijeti legalnu odluku o zavođenju ratnoga stanja.

Simo Rajić podnio ostavku na funkcije: potpredsjednika Sabora, predsjednika Saborskog odbora za pravosuđe i upravu i zastupnika u Saboru Hrvatske. 07.01. U Šidskim Banovcima formirano Srpsko nacionalno vijeće za Slavoniju, Baranju i Zapadni Srem. 08.01. Predsjednik SAO Krajine dr Milan Babić obavijestio Sabor i Vladu Hrvatske da predstavnici opština SAO Krajine neće dolaziti u Zagreb. 09.01. Predsjedništvo SFRJ donijelo Odluku kojom se naređuje rasformiranje svih paravojnih formacija u Jugoslaviji.