Na to Augustin odgovara:,, Ne pribrajamo Mariju đavlu zbog uvjeta rađanja, i to zato jer se taj uvjet razrješuje milošću preporođenja [ 20 ].

Renesansa je općenito, stil preporođenja antičke kulture i po svemu želi biti suprotno od tamnog srednjeg vijeka.

Neću vam otkrivati prebogati sadržaj, samo to da naslovnicu krasi slika s posljednjeg Sabora na Udbini: mladost oko Višeslavove krstionice, tog simbola pokrštenja Hrvata i onog preporođenja milošću Odozgo.

" Consors passionis adiutrix, facta est redemptonis et mater regenerationis " - " Ona je postala sudionica Muke, i pomoćnica Otkupljenja i Majka preporođenja ".

Krsno otajstvo znak je nutarnjega preporođenja koje se mora očitovati i sve više sazrijevati u vanjskom životu, a osobito povezanošću svih krštenika.

Sakrament kršćanskog preporođenja ili svetog krštenja nužno nas vodi k oltaru stolu Gospodnjem gdje se naše duše neprestano hrane Kristovim tijelom i krvlju i tako po Kristu rastu u Bogu kao djeca Božje milosti.

Taj isti Duh vodom preporođenja preporađa krštenike na novi život - život djece Božje« - protumačio je vicerektor Ocvirk.

Uz dar vidljivoga svjetla, svijeće upaljene na uskrsnoj svijeći, simbolu Krista uskrsloga, povjerava se i ono otajstveno, milosno svjetlo preporođenja obveza i poslanje: odgajati ' dijete u vjeri kako bi živjelo prema Božjim zapovijedima, ljubilo Gospodina i svoga bližnjega '.

U njoj naime vrhovni svećenik jasno razlikuje između onih, koji stvarnosti Crkve pripadaju kao udovi, i onih koji Crkvi pripadaju samo željom.... Među udove Crkve treba stvarno pribrojiti samo one koji su primili kupelj preporođenja i koji ispovijedaju pravu vjeru, a nisu sami sebe jadno odijelili od cjeline tijela, ili ako ih zakonita vlast nije iz njega izopćila zbog učinjenih teških prijestupa.

Neka čitava zajednica sudjeluje u radosti preporođenja iz vode i Duha Svetoga

4. Tko niječe da treba krstiti malu djecu od utrobe majčine, pa i ako su rođena od krštenih roditelja, ili tko kaže, da ih se doduše krsti za oproštenje grijehe, ali da oni nisu od Adama naslijedili nikakav izvorni grijeh koji bi trebalo okajati kupkom preporođenja kako bi postigli vječni život, odakle slijedi, da se kod njih forma krštenja ' ' za oproštenje grijeha ' ' ne shvaća kao istinita nego kao lažna, neka bude kažnjen anatemom.

I tako je Isusovo rođenje početak našeg božanskog preporođenja (Popričesna).

A da zaslužimo postići željena dobra, nastojmo živjeti na način koji nije nedostojan takva Oca, nego neokaljana tijela i čiste duše čuvajmo otajstvo svojega preporođenja po kojemu smo na krštenju postali sinovi Božji.

Nema kršćanina, a i cijelom svijetu Isus ' nudi ' put ulasku u Novinu, nudi nam način preporođenja.

Tako se u najstarijim tekstovima koji govore o inicijaciji točnije, o pokrsnim obredima susreće i sljedeći izrijek: »Gospodine Bože, ti koji si ih učinio dostojnima zadobiti otpuštenje grijeha po kupelji preporođenja, učini ih dostojnima da budu ispunjeni Duhom Svetim i pošalji na njih svoju milost, kako bi ti služili po tvojoj volji, jer tvoja je slava, Oče, Sine sa Svetim Duhom u tvojoj svetoj Crkvi sada i u vijeke vjekova.

Nazivljemo ga darom, milošću, pomazanjem, prosvjetljenjem, odjećom neraspadljivosti, kupelji preporođenja, pečatom, i svime onim što je najdragocjenije.

Zato nas Crkva, u evanđeoskim tekstovima koji se čitaju na korizmene nedjelje, vodi k posebno snažnom susretu s Gospodinom, pomažući nam ponovno proći dionice puta kršćanske inicijacije: katekumenima to služi kao priprava za primanje sakramenta preporođenja, a onima koji su već kršteni da učine nove i odlučne korake u nasljedovanju Krista i u punijem darivanju njemu.

Po krštenju smo oslobođeni od grijeha i nanovo rođeni kao sinovi Božji, postajemo Kristovi udovi i pritjelovljeni smo Crkvi te bivamo dionici njezina poslanja: " Krštenje je sakrament preporođenja vodom i riječju ".

Nije na Joranu voda posvetila Isusa, nego je Isus posvetio vodu, sve vode koje će postati simbol kupelji novoga preporođenja.

3. Zato krštenje običavamo nazvati i sakrament preporođenja.

A za to je potrebno da nas neokaljana Kristova žrtva očisti i da našim dušama dadne snagu višnje milosti tako da svi oni koji se ispune nebeskim otajstvima prijeđu iz starog stanja grešnosti na novi život preporođenja u Bogu.

No, on ipak tu Marijinu svetost pripisuje daru milosti na temelju »preporođenja« a ne »rođenja«.

Marija je bila podložna zakonu izvornoga grijeha ali je od njega odmah oslobođena milošću preporođenja.

Vidimo naime, da je to na svetom Tridentskom saboru jasnim riječima izrečeno kako za sakrament preporođenja tako i zasakrament pokore.

Mnoge obrednosti vezane uz vodu (npr. različita škropljenja ili pranja/umiva ¬ nja) pokazuju kako taj znak, kad je bez oslonca na sakrament preporođenja, postaje magičnim znakom, teško odvojivim od izričaja praznovjerja.

Štoviše, svaka uporaba blagoslovljene vode bit će priziv na taj sakramentalni čin preporođenja i na samoga Krista, što se vjerno ističe i u samome obredu blagoslova vode.

Tko god s vjerom siđe u ovu kupelj preporođenja odriče se đavla a predaje se Kristu.

No, susret s Isusom Kristom u sakramentu ispovijedi za onog koji vjeruje i pristupa mu srcem, postaje radosni susret preporođenja, radosni susret sa svojim Spasiteljem.

Taj jezik strpljive ljubavi, ta mudrost u strpljivu nošenju križa nije mogla ne djelovati na njezina muža pa se on javio za katekumena, a na smrtnoj je postelji primio kupelj preporođenja postavši po krštenju kršćanin.

Molim te, Gospodine, za snagu da ne posumnjamo u ispravnost puta kojim smo za tobom krenuli kad se dogodi neki posrtaj i pad; ne dopusti da zaboravimo ljepotu milosti preporođenja.