Prednost dokupljenih mirovina je i u tome što se one mogu ostvarivati uz prijevremene starosne mirovine, redovne starosne mirovine pa i invalidske, tako da za sve te slučajeve prijevremenog umirovljenja, dakle bez punog staža, nadoknađuju razliku do visine mirovine koja bi se ostvarila da nije došlo do ranijeg umirovljenja, dakle s dužim stažem.

- Na povećanje broja korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine utječe i činjenica da sve više mirovinu ostvaruje najbrojnija, takozvana baby-boom generacija rođena u prvom desetljeću nakon Drugoga svjetskog rata.

Također, prema novom Zakonu o doprinosima korisnicima: a) starosne i prijevremene starosne mirovine, b) invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, c) obiteljske mirovine, osim korisnika djece na redovitom školovanju, te d) korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad koji nije zaposlen ili nema svojstvo osiguranika po drugoj osnovi, koji su upisani u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja: a) domaće radinosti i sporednog zanimanja, b) djelatnosti poljoprivrede i šumarstva, te c) ostale samostalne djelatnosti za vrijeme obavljanja tih djelatnosti ne obustavlja se isplata mirovine, jer počevši od 1. siječnja 2009. za navedene umirovljenike, Porezna uprava ne dostavlja Zavodu« Obavijest o upisu/ispisu iz registra poreznih obveznika », pa te osobe ne stječu svojstvo osiguranika i time ne gube pravo na isplatu mirovine.

Obiteljska mirovina Članovi obitelji umrlog osiguranika imaju pravo na obiteljsku mirovinu pod uvjetom da je osiguranik: - navršio najmanje 5 godina staža osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, - ispunjavao uvjete dužine mirovinskog staža za stjecanje prava na invalidsku mirovinu, - ako je osiguranik bio korisnik starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine, - ako je osiguranik bio korisnik prava na profesionalnu rehabilitaciju.

ODLASCI U STAROSNE I PRIJEVREMENE STAROSNE MIROVINE

Kod starosnih mirovina postoje dvije vrste uvjeta starosti i staža, ne računajući posebnosti propisane za prijevremene starosne mirovine.

Zato korisnici prijevremenih starosnih mirovina ostvarenih prema odredbama novog zakona, ako su ostvarene do 17. XII. 2002. godine, imaju povoljnije prijevremene starosne mirovine od korisnika koji te mirovine ostvaruju nakon toga dana, odnosno samo dan kasnije, tj. 18. XII. 2002.

Naime, novi »Zakon o mirovinskom osiguranju« (NN. br. 102/98) u članku 82. nije u početku pravio razliku glede visine zajamčene najniže mirovine između korisnika starosne mirovine i prijevremene starosne mirovine.

Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji ostvaruju pravo ili su korisnici starosne i prijevremene starosne mirovine koju su ostvarili na temelju staža manjeg od 40 godina, mirovina se povećava, ovisno o razdoblju provedenom u Domovinskom ratu i to:

4. Dokup mirovine u slučaju prijevremene starosne mirovine

Predstavnici austrijskoga mirovinskog osiguranja dali su i iscrpno objašnjenje na učestala pitanja koja se odnose na pretvaranje invalidske mirovine u starosnu, kad korisnik invalidske ili prijevremene starosne mirovine navrši 60, odnosno 65 godina života.

Zahtjev za starosnu mirovinu potrebno je podnijeti jedino ako je korisnik invalidske ili prijevremene starosne mirovine naknadno navršio nova razdoblja osiguranja, znači radio nakon ostvarivanja prava na invalidsku ili prijevremenu starosnu mirovinu.

Sadašnjim mirovinskim zakonom visina prijevremene starosne mirovine određuje se nepovoljnije nego prema ranijim propisima.Prijevremena starosna mirovina ostvaruje se umirovljenjem prije navršenja godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, pri čemu se njena visina umanjuje 0,3 posto za svaki mjesec prijevremenog umirovljenja.Budući da se prijevremena starosna mirovina može ostvariti najviše pet godina prije navršene životne dobi propisane za starosnu mirovinu, umanjenje zbog korištenja prijevremene mirovine može iznositi 18 posto.

Tijekom prijelaznog razdoblja, do 2008. godine, umanjenje prijevremene starosne mirovine obra č unavat ć e se slijedom toga od dobi koja se u tom razdoblju tra ž i za stjecanje prava na starosnu mirovinu.

Početna »Aktualnosti iz Zavoda »2008. godina »Povećane prijevremene starosne, najniže i invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja - isplata razlika povećanja za devet mjeseci od 3. studenoga 2008.

1) Pored podataka iz stavka 1. točke 1. do 5., točke 7. do 10. i točke 13. ovog članka u matičnu evidenciju unose se sljedeći podaci o korisnicima prijevremene starosne, starosne i invalidske mirovine i prava na profesionalnu rehabilitaciju:

Zaboravlja kod toga da su ljudi prisiljeni odlaziti u prijevremene starosne mirovine kao i da samo povećanje izdvajanja neće pomoći ništa ako se gospodarstvo ne pokrene i ako rast bruto nacionalnog dohotka ne dobije pozitivnu uzlaznu liniju.

Osiguranicima, koji nakon navršene 65. godine života i danje budu nastavili raditi povećat će se mirovina po 0,15 % po mjesecu kasnijeg odlaska u mirovinu, a najviše do 5 godina, tj. za 9 %, koliko iznosi postojeće smanjenje prijevremene starosne mirovine.

Korisnicima koji mirovinu primaju preko pošte, razlika će se početi isplaćivati 4. studenog 2008. Pravo na isplatu razlike imaju tri skupine korisnika mirovina ostvarenih od 1. siječnja 1999., kojima je primjenom navedenog Zakona uvećana mirovina, i to: korisnici prijevremene starosne mirovine, korisnici najniže mirovine i korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad za vrijeme zaposlenja.

Dakle, nakon 2007. godine, svi oni koji imaju 35, odnosno 40 (ili više) godina staža, a ne iskoriste ovogodišnju pogodnost odlaska u starosnu mirovinu vraćaju se u kategoriju korisnika prijevremene starosne mirovine.

Promjenama propisa o radu i zapošljavanju koje je kao bivši ministar predlagao maksimalno su umanjivana prava zaposlenih, a nezaposlene je statistički proglašavao zaposlenima, uskraćivao im prava na novčane naknade i prisiljavao ih odlaziti u umanjene prijevremene starosne mirovine, dok je njegova Vlada glumila gospodarsko oživljavanje i smanjivanje nezaposlenosti.

Radi izbjegavanja nepovoljnijeg određivanja prijevremene starosne mirovine te strožih uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene od 1. siječnja 2011. godine, tijekom 2010. povećao se priljev korisnika starosne i prijevremene starosne mirovine.

Zakon o mirovinskom osiguranju prošao je nekoliko izmjena i dopuna koje su proizašle iz potrebe daljnjeg prilagođavanja novog sustava mirovinskog osiguranja gospodarskim prilikama u RH, od kojih posljednje predviđaju proširenje osnovice za plaćanje doprinosa na sve oblike rada, smanjenje prijevremene starosne mirovine (koje je u većem stupnju usklađeno s aktuarskim parametrima) i druge izmjene koje će utjecati na povećanje prihoda od doprinosa za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i povećanje broja aktivnih osiguranika.

Drugim riječima, nakon 2007. godine, svi radnici koji imaju 35 odnosno 40 ili više godina staža - ne iskoriste li ovogodišnju pogodnost odlaska u starosnu mirovinu - " vraćaju se " u kategoriju korisnika prijevremene starosne mirovine, a posljedica će im biti znatno manja mirovina

Prema propisima o mirovinskom osiguranju ispunjeni su uvjeti za razmjerni dio prijevremene starosne mirovine neovisno o invalidnosti.

Prema utvrđenim kriterijima, kod prijevremene starosne mirovine dokupljuje se umanjenje od 0,3 posto za svaki nedostajući mjesec do navršenja godina života kao uvjeta za starosnu mirovinu, dok se kod starosne mirovine dokupljena mirovina određuje u iznosu kao da je radnik proveo još p e t godina u radnom odnosu.

Doslovnim čitanjem može se uočiti da se te izmjene odnose samo na starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine, a nigdje se ne spominje pravo na obiteljske mirovine.

Identično, sa 31.12.2007. g. isteklo je pravo na ostvarenje prijevremene starosne mirovine u smislu članka 182. Zakona

I na tu nepravdu upozoravamo stalno, a upozoravat ćemo i češće s nadom da će to nekome doći »iz pete u glavu«, te prije idućih izbora priznati da se korisniku prijevremene starosne mirovine ukine to smanjenje kad navrši godine života propisane za starosnu mirovinu, tj. kada žena doživi 60 godina života a muškarac 65 godina.

Tako se odmah od dana umirovljenja doživotno osigurava još jedno mirovinsko primanje u visini razlike između umanjene prijevremene starosne mirovine (koja iznose do 20,4 % - ovisno o broju mjeseci, odnosno godina prijevremenog umirovljenja) a također i u visini razlike između starosne mirovine koju ostvaruju i starosne mirovine koju bi ostvarili da su ostali još do pet godina u radnom odnosu.