Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve olakšavajuće i otežavajuće okolnosti.

Kao posebna otegotna okolnost prilikom odmjeravanja kazne jest činjenica da je ubio Natašu pred očima njezine djece.

Prilikom odmjeravanja kazne Aplaciono veće je uzeo u obzir težinu djela i njegove posljedice, da se radilo o jednom od najtežih oblika povrede međunarodnog humanitarnog prava, brojnost djela i stupanj krivične odgovornosti optuženoga.

Intenzitet ugrožavanja zaštićenog dobra i okolnosti počinjenja djela (izvođenje bolesne osobe iz bolnice) sud je ocijenio otegotnim okolnostima prilikom odmjeravanja kazne.

U njegovom slučaju i mi se slažemo s prijedlogom zadarskog Centra za socijalnu skrb da se u odnosu na njega prilikom odmjeravanja kazne primijeni maloljetničko, a ne tzv. opće kazneno pravo jer mislimo da će se time postići svrha kažnjavanja.

Sudi se za kazneno djelo ubojstva bez tijela žrtve, ali iz zapisnika o očevidu, optuženikova priznanja koje je ispričao policiji, u istrazi i ovdje u sudnici te tragova krvi pronađenih u stanu gdje se prema njegovom priznanju incident zbio, nedvojbeno je utvrđeno da ja ubojstvo počinjeno - rekla je u obrazloženju presude sutkinja Grancarić navodeći kako je Sudsko vijeće prilikom odmjeravanja kaznene sankcije imalo u vidu da je Sorić bio svjestan svoje snage i Ljubičine slabije građe i krhkosti zbog čega je, iako smanjeno ubrojiv, morao biti svjestan posljedica kada joj je odlučio zadati udarac u glavu.

Sud je prilikom odmjeravanja sankcije uzeo u obzir iskreno priznanje djela, iskazano kajanje te dosadašnju nekažnjavanost.

Kao posebno otegotna okolnost prilikom odmjeravanja kazne uzeta je činjenica što je Olujić - odvjetnik.

Prilikom odmjeravanja kaznene sankcije Sudsko vijeće i tu mu je činjenicu uzelo u obzir kao olakotnu okolnost, ali ponajviše iskreno priznanje i kajanje do mjere da nije želio ništa iz optužnog prijedloga osporavati.

Na njoj se zasniva i optužnica, kazao je Madunić ističući da je to okolnost koju treba imati u vidu prilikom odmjeravanja kazne njegovom branjeniku.

Izgleda da je jedan od bitnijih argumenata u Australiji je bio OSCE-ov izvještaj u kojem stoji da hrvatski sudovi uzimaju službu u HV-u kao olakotnu okolnost prilikom odmjeravanja kazne za ratni zločin.

Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, ustanovio je da izvedeni dokazi tijekom postupka upućuju na zaključak da su optuženici dosita počinili krivična djela, kojima ih se tereti, slijedom čega predlaže uvažavanje i uzimanje u obzir olakotnih okolnosti prilikom odmjeravanja kazne.

Sud je prilikom odmjeravanja kazne primijenio mogućnost ublažavanja kazne.

Prilikom odmjeravanja kazne sud je imao u vidu sve okolnosti, koje u smislu propisa čl. 37. OKZRH utječu na visinu kazne, pa tako, kao otegotno - već isticanu činjenicu da je unutar skupine, koje je postao pripadnikom, što je dostatno za kvalifikaciju utuženog kaznenog djela, optuženik i veoma aktivno, a ne kao pripadnik koji je to postao u krajnjoj nuždi, djelovao dok olakotnih okolnosti nije našao, tim prije što ih ni obrana nije istakla.

Također ukazuje, da su u obrambenom i osloboditeljskom ratu agresori počinili mnoštvo zločina najteže vrste, ubijali ličke i druge hrvatske civile, uništavali gradove i sela i činili slične nekažnjive radnje pa se njihova krivnja kao napadača nikako ne može usporediti s krivnjom branitelja koji su branili Republiku Hrvatsku i cijeli hrvatski narod, koji je bio ostavljen na milost i nemilost osvajačima i masovnim ubojicama pa i od strane svjetske politike, što po mišljenju žalbe također nije valorizirano prilikom odmjeravanja kazne.

Naime, prilikom odmjeravanja kazne, prvostupanjski sud je imao u vidu način počinjenja ovog kaznenog djela koji u bitnome nadilazi uobičajeni način počinjenja ovakvih kaznenih djela, jer su civili najprije odvedeni iz svojih domova, sa radnih mjesta, sa ulice i tako dalje, zatim zatočeni i naposljetku likvidirani dakle, radi se o smišljenoj i planskoj akciji u kojoj je svaki od optuženika imao ulogu, kako je to i navedeno u činjeničnom opisu kaznenog djela, a ne postupanju neubrojivih pojedinaca ili grupica, kako je to u obrani naveo optuženik Čanić.

Prilikom odmjeravanja kazni, sudsko vijeće Gotovini i Markaču kao otežavajuću okolnost uzelo je brojnost zločina, ranjivost žrtava i zloupotrebu položaja.

U obrazloženju osuđujuće presude Pralici i Palančanu je doslovno navedeno: " Branitelj, postavljen po službenoj dužnosti, ustanovio je da izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista počinili krivična djela, kojima ih se tereti, slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolonosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne ".

Branitelj postavljen po službenoj dužnosti, ustanovio je izvedeni dokazi tokom postupka upućuju na zaključak da su optuženici doista postupili na način da su počinili kaznena djela kojima ih se tereti, slijedom čega predlaže uzimanje olakotnih okolnosti u obzir prilikom odmjeravanja kazne.

Prilikom odmjeravanja kazne, imajući u vidu svrhu kažnjavanja (čl. 33. OKZRH), stupanj krivične odgovornosti, pobude iz kojih je djelo učinjeno, jačinu povrjede zaštićenog dobra i okolnosti pod kojima je djelo učinjeno, sud je izrekao kaznu zatvora u trajanju od 5 (pet) godina u uvjerenju da je jedino takova kazna odgovarajuća težini od optuženika učinjenog.

Kasnije im se to dvostruko naplati - poručuje jedan od zagrebačkih sudaca želeći ostati anoniman i koji objeručke pozdravlja novi Zakon i nada se da će mnoge njegove kolege biti dosljednije prilikom odmjeravanja visina kazni.

Sudsko vijeće prilikom odmjeravanja kaznene sankcije za drugooptuženog Karamarka olakotnim je našlo njegovu neosuđivanost, to što je bio sudinik Domovinskog rata te ranjavan pa mu je izreklo deset godina zatvora što je ujedno i najmanju moguća kazna zakonom zapriječena za teško ubojstvo.

- Prilikom podnošenja svakog novog Optužnog prijedloga za sve se prekršitelje navode svi dotada počinjeni prometni prekršaji kako bi nadležni Sud prilikom odmjeravanja kazne imao uvid o kojim se osobama radi.

Na službenom vaganju koje se održalo dan ranije najviše napetosti bilo je prilikom odmjeravanja Matije Blažićevića i Phillipa Šarića, a zanimljivo je bilo i u ringu gdje je pobjedu uzeo Matija prekidom na sredini druge runde, da mu na kraju borbe Šarić nije htio ni čestitati, što mu je spočitnuo Blažičević rekavši voditelju priredbe da njihove nesuglasice traju već jedno vrijeme i mislio je da će nakon borbe te nesuglasice prestati, ali očito što se izviždanog Šarića tiče, njihov odnos ostaje isti, Austrijski MMA borac Stefan Traunmuller nastavlja graditi svoj iznimno dobar skor slavljem nad Ivanom Vitasovićem iz Pule koji je imao priliku da nokautira Austrijanca, ali trenutak neopreznosti i Stefan je slavio nakon tri i pol minute prve runde.

Optuženiku Tihomiru Oreškoviću kao olakotno je cijenjeno njegovo zdravstveno stanje, te činjenica da je otac troje malodobne djece na što ponovo upire u žalbi, optuženiku Stjepanu Grandiću djelomično priznanje djela, te obiteljska situacija odnosno da mu je nakon uhićenja rođeno dijete, a kao posebno olakotno cijenjena je okolnost da je sve radio po zapovijedi, što je imalo odraza prilikom odmjeravanja visine kazne.

Prilikom odmjeravanja kaznene sankcije, sudsko je vijeće Rogiću uzelo u obzir njegovu dosadašnju neosuđivanost, životnu dob, ali i dob tada 78 - godišnje Ivanice Košta koja je prema mišljenju sudskih vještaka, također pridonijela smrtnom ishodu nakon zadobivenih ozljeda.

Prema stavu žalbe, prilikom odmjeravanja kazne trebalo je posebno cijeniti ukupnost društvenih uzroka koji su doprinijeli počinjenju predmetnog djela, što je trebao biti glavni kriterij kod prosudbe kako ocjene pojedinačne odgovornosti odnosno krivnje tako i prilikom određivanja visine kazne.

Vijeće za ratne zločine Okružnog suda u Beogradu 27. svibnja 2009. osudilo je Boru Trbojevića (50) na deset godina zatvora zbog zločina nad hrvatskim civilima u općini Grubišnom Polju u Hrvatskoj tijekom 1991. U obrazloženju presude predsjednica sudskog vijeća Snežana Garotić Nikolić tada je kazala da su prilikom odmjeravanja kazne uzete u obzir olakotne i otegotne okolnosti i da kaznu od deset godina sud smatra nužnom

Vrhovni sud smatra da su prilikom odmjeravanja dvogodišnje zatvorske kazne uzeti u obzir i težina djela i okolnost da je oštećenica mlada osoba

Sudsko vijeće je tom maloljetniku izreklo najstrožu kaznu i to maloljetnički zatvor, priopćio je sud, navodeći da je vijeće duljinu trajanja kazne od jedne godine odredilo uzimajući u obzir sve okolnosti prilikom odmjeravanja vrste i visine kazne