Tom lanjskom rastu deviznih depozita kumovali su uspješna turistička sezona i priljev deviza, dok su pretprošle godine stagnirali zbog afere u Riječkoj banci i činjenice da je bilo teško slijediti ritam rasta koji je bio donio priljev zbog konverzije u euro.

Na deviznom tržištu polako se osjeća slabiji priljev deviza od turizma, korporativna potražnja za eurima ali i pozicioniranje investitora uslijed očekivanja sezonskog slabljenja domaće valute.

Od prodaje je, podsjetimo, tek ostao trag u godišnjem izvješću HNB-a za 2001. godinu gdje se ona vodi kao priljev deviza od prodanog zlata u iznosu od 117,31 milijuna dolara.

Povećani priljev deviza u banke uvjetuje jačanje kune, no još ne izaziva paniku, ni u bankama ni u centralnoj banci.

Jačanju kune pridonio je priljev deviza od turizma te interes banaka za prodajom eura.

Prema podacima iz Godišnjeg izvješća HNB-a za 2001. godinu, priljev deviza od prodanog zlata iznosio je 117,31 milijun dolara.

Euro će 31. prosinca 2011. vrijediti 7,47 kuna, što je odlična vijest, s obzirom na slabi priljev deviza.

Važno je primjetiti da ovaj put novca stvara dodatni priljev deviza u inozemstvu od faktički kredita koji da su izdani bez stvaranja obavezne rezerve.

Ipak, mogući priljev deviza na osnovi kredit a međunarodnih institucija, najavljeno izdanje euroobveznice te mogući nastavak interesa nerezidenata za hrvatskim vrijednosnicama,...

Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da bi se država uskoro trebala zadužiti u inozemstvu putem klasičnog kredita čime će osigurati novi priljev deviza koji bi trebao stabilizirati tečaj, odnosno zaustaviti daljnje deprecijacijske pritiske na kunu.

Veći utjecaj imao je pojačan ili smanjen priljev deviza u RH.

Ako se pak uzme u obzir priljev deviza, onda nije, i to ponajviše zahvaljujući turizmu.

Priljev deviza po 100 milijuna eura kredita Hrvatskih autocesta i 135 milijuna eura kredita tvrtke Autocesta Rijeka-Zagreb izazvao je nakratko pomutnju na deviznom tržištu premda se s tim devizama računalo.

U svakom slučaju za nas to znači smanjen priljev deviza.

Za prvo ovogodišnje tromjesečje analitičari Raiffeisenbank očekuju uobičajeno sezonsko slabljenje kune, a približavanjem proljeća i ljeta, potražnja za kunama bi trebala jačati kao i priljev deviza iz inozemstva zbog turističke sezone, porasta interesa stranih investitora za Hrvatsku i najavljenih pojačanih aktivnosti na području privatizacije...

Svijež priljev deviza imamo od turizma će biti dovoljan za kupnju sirovina i strojeva.

Nakon prilično velike devizne intervencije središnje banke zbog rasta eura bliže razini 7,50 kuna u ponedjeljak, tečaj se primirio i u srijedu se kretao oko 7,45. Mada istodobno već neko vrijeme i mjenjački šalteri rade punom parom potvrđujući dobru turističku sezonu i prateći priljev deviza, silnice u smjeru deprecijacije nisu posve prigušene, kažu devizni analitičari.

Nadalje, s približavanjem turističke sezone raste priljev deviza, što bi trebalo ublažiti pritiske na slabljenje kune.

Uz tradicionalni priljev deviza iz mirovina naših radnika koji su ih zaradili u inozemstvu, tu su i plaće naših radnika u inozemstvu, a obitelji su im u Hrvatskoj.

Tako se i sa te osnove u Hrvatskoj može očekivati smanjeni priljev deviza, ali i priljev novih nezaposlenih.

Realizacijom projekata koji mogu osigurati priljev deviza iz inozemstva, a pri tome mislim i na model davanja autocesta u koncesiju ili na primjer privatizaciju Croatia osiguranja i HPB-a, doći do nove dinamike na tržištu kapitala.

Klasična, ali sada vrlo zaoštrena priča o tome da s tečajem treba dočekati ljeto, odnosno snažniji priljev deviza od turizma?

Proizvodi se moraju registrirati na carini pri izlazu iz domaće zemlje (iz čega proizlazi priljev deviza) i pri ulazu u odredišnu zemlju (pri čemu se podmiruju fiskalne obveze i proizlazi obveza plaćanja u inozemstvo).

Uz priljev deviza od turizma, podrška domaćoj valuti dolaziti će od oslobađanja dijela eurske likvidnosti s posljednjim mjerama HNB-a te povećanja duga na osnovi trezorskih zapisa uz valutnu klauzulu, dok će suprotno djelovati razduživanje (privatnog) sektora prema inozemstvu, isplate dividendi prema vlasnicima (nerezidentnima) i pogoršanje vanjskotrgovinske razmjene.

I dok je turistička sezona utjecala na priljev deviza na štedne račune u bankama, tijekom srpnja je povećana i štednja u domaćoj valuti i to po višim stopama od devizne.

Porastu međunarodnih pričuva idu u prilog turistička sezona koja donosi priljev deviza u bankovni sustav i kretanje odnosa američkog dolara i eura.

I u podacima godišnjeg izvješća HNB-a za 2001. godinu navedeno je kako je priljev deviza od prodanog zlata iznosio 117,31 milijun dolara.

Nastavak pada uvoza roba, izostanak inozemnog korporativnog zaduživanja i preusmjeravanje na domaće tržište te naposljetku uobičajeni priljev deviza na osnovu turizma i dalje podržavaju aprecijacijske pritiske na kunu.

U tom nas smislu spašava - priljev deviza iz drugih izvora, a dominantan je turizam.

Iz HNB-a naglašavaju da u ovom trenutku nema nikakvih fundamentalnih razloga za deprecijacijske pritiske (na kunu u odnosu na euro) budući da je deficit tekućeg računa platne bilance nizak, a priljev deviza od izvoza turističkih usluga visok.