Kako su sve nordijske države imale slične probleme, pokrenut je projekt razvoja vrlo napredne korvete koja je trebala preuzeti obranu priobalnih voda od podmornica i podvodnih mina koje su te iste podmornice mogle položiti.

Osnovni ciljevi Projekta usmjereni su na zaštitu i očuvanje kakvoće mora; stvaranje uvjeta za siguran ekonomski razvoj, u skladu sa zahtjevima zaštite okoliša; očuvanje i poboljšanje postignutog stupnja zaštite okoliša; unaprjeđenje pružanja učinkovitih i održivih usluga odvodnje; poboljšanje kakvoće priobalnih voda i mora u hrvatskom Jadranu, te ispunjavanje standarda Europske unije koji se odnose na kakvoću okoliša u lokalnim zajednicama.

Odsjek za stanje voda i sustave odvodnje obavlja najsloženije upravne i stručne poslove koji se odnose na: zaštitu površinskih, podzemnih i prijelaznih voda od onečišćenja i zagađivanja; zaštitu mora i priobalnih voda od onečišćenja s kopna iz točkastih i raspršenih izvora onečišćenja; sudjeluje u vodnogospodarskom planiranju u okviru zaštite voda; planira i usklađuje te prati ulaganja u razvoj i izgradnju sustava javne odvodnje i sudjeluje pri određivanju potrebnog stupnja pročišćavanja otpadnih voda; prati i analizira izvore raspršenih izvora onečišćenja; sudjeluje u izradi propisa iz oblasti zaštite voda; prati stanje u oblasti zaštite voda; obavlja stručne poslove na provedbi WFD i ostalih direktiva; sudjeluje u pripremi projekta iz sredstava CARDS-a i sudjeluje u pripremi ostalih međunarodnih projekta koji podupiru aktivnosti na prilagodbi EU-a; radi na pripremi registra zaštićenih područja i usklađivanju monitoringa stanja voda sa zahtjevima EU; koordinira izradu i prezentaciju godišnjih izvješća o monitoringu kakvoće voda kao i izradu izvješća o ocjeni stanja kakvoće voda kako je to propisano Zakonom o vodama; sudjeluje u radu međunarodnih tijela i stručnih skupina; prati stavljanje u promet kemijskih pripravaka koji nakon uporabe dospijevaju u vode i izradu vodopravnih dozvola s time u svezi; prati ulaganja u razvoj javnih sustava odvodnje te obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost.

Uzimajući u obzir prethodno navedena polazišta, integralnim upravljanjem vodama potrebno je: osigurati dovoljno kvalitetne pitke vode za javnu vodoopskrbu stanovništva; osigurati potrebnu količinu vode odgovarajuće kakvoće za različite gospodarske namjene; zaštititi ljude i materijalna dobra od štetnoga djelovanja voda; postići i očuvati dobro stanje voda zbog zaštite vodnih i o vodi ovisnih ekosustava, i to harmonizirajući mjere upravljanja vodama s ostalim sektorima korisnicima prostora, te osiguranjem dobrog stanja površinskih, podzemnih, prijelaznih voda i priobalnih voda (mora).

AIP je razvijen još 1994. godine kako bi P-3C Orionima povećao mogućnost djelovanja iznad priobalnih voda i iznad kopna.

Potrebno je da se: podaci i informacije vezani za utvrđivanje režima voda koji su se i do sada sustavno motrili usklade po prostornom rasporedu, opsegu i učestalosti s potrebama upravljanja vodama, te analiziraju i interpretiraju u kontekstu vodenih cjelina i vodnog područja, prikupljanje podataka proširi i na podatke o stanju prijelaznih voda i priobalnih voda (mora), dio podataka i informacija o korisnicima voda stavi pod naglašeniju nadležnost vodnoga gospodarstva, postupno osuvremeni monitoring u nadležnosti vodnog gospodarstva, osobito u smislu uvođenja automatske dostave hideoloških podataka u realnome vremenu, uspostavi učinkovita koordinacija i suradnja s drugim institucijama koje raspolažu podacima značajnim za upravljanje vodama.

Rezultati analiza značajki vodnih područja, koji uključuju i procjene stanja tijela površinskih voda, uključivo i prijelaznih i priobalnih voda te tijela podzemnih voda i identifikaciju antropogenih opterećenja i utjecaja na značajke vodnih tijela, objavljeni su u dodacima Plana i to: Dodatak I: Analiza značajki vodnog područja rijeke Dunav Dodatak II: Analiza značajki jadranskog vodnog područja.

Analiza značajki vodnoga područja uključuje i procjenu stanja tijela površinskih voda, uključivo i priobalnih voda, te tijela podzemnih voda i identifikaciju antropogenih opterećenja i utjecaja na značajke vodnih tijela.

Za 2011. godinu RH je EU komisiju izvijestila o rezultatima kakvoće mora 9144 uzoraka, odnosno rezultatima 26 prijelaznih i 880 priobalnih voda.

Razvojni prioriteti su: sustavi prema veličini s obzirom na postojeće i planirano opterećenje (stanovništvo i industrija priključeni na sustav javne odvodnje), sustavi kojima će se ostvariti puna funkcionalnost cjeline od priključka, prikupljanja, odvodnje, pročišćavanja do odgovarajućeg ispuštanja pročišćenih otpadnih voda uz uvažavanje tehničko-sanitarnih uvjeta obavljanja usluge (vododrživost, rasterećenja, privremeno odlaganje mulja i slično), sustavi u područjima u kojima je ustanovljeno pogoršanje stanja voda (površinskih, podzemnih, priobalnih voda), sustavi u područjima za koja je utvrđeno da su rizična zbog neizgrađenosti sustava javne odvodnje, sustavi na slivovima čiji su prihvatni kapaciteti izloženi kombiniranom pritisku više vrsta izvora onečišćenja, sustavi čijim se građenjem ostvaruje ravnomjerni razvoj komunalne infrastrukture i higijensko sanitarnih uvjeta života stanovništva na području države.

Katastri voda, vodnog dobra i vodnih građevina proširenje i usklađenje: uvođenjem u sustav prijelaznih i priobalnih voda (mora), s površinskim i podzemnim vodenim cjelinama, uvođenjem u sustav područja od posebne zaštite voda, uvođenje u sustav rizika od poplava.

Direktiva 79/869/EEZ o ispitivanju vode za piće (Sampling Drinking Water Directive) određuje referentne metode mjerenja i učestalosti uzorkovanja i analiza za propisane pokazatelje kakvoće. 6. Direktiva 98/83/EZ o vodi za piće (Drinking Water Directive) određuje granične i odgovarajuće standarde kakvoće i nadzora voda namijenjenih za ljudsku potrošnju (voda koja se isporučuje iz sustava javne vodoopskrbe, voda koja se upotrebljava u pripremi, čuvanju i distribuciji prehrambenih proizvoda). 7. Direktiva 2006/7/EZ o vodi za kupanje (Bathing Water Directive) određuje standarde kakvoće i praćenja stanja voda koje služe za kupanje i rekreaciju. 8. Direktiva 2006/113/EZ o vodi za školjkaše (Shellfish Water Directive) određuje utvrđivanje prijelaznih i priobalnih voda za život i rast školjkaša, te vrijednosti pokazatelja i mjere nadzora. 9. Direktiva 2006/44/EZ o vodi za ribe (Fish Water Directive) određuje utvrđivanje područja pogodnih za život salmonidnih i ciprinidnih vrsta, te vrijednosti pokazatelja i mjere nadzora. 10. Direktiva 2007/60/EZ o poplavama (Flood Directive) određuje obvezu procjene poplavnih rizika, te uspostavu i provedbu planova upravljanja poplavnim rizicima.

Unapređenje i/ili uvođenje sustava praćenja kakvoće: voda: - kopnenih površinskih, podzemnih i prijelaznih, te - priobalnih voda (mora), voda u zaštićenim područjima.

S obzirom na sadašnje potrebe gospodarstva za korištenjem vode za hlađenje može se reći da nema posebnih ograničenja u raspoloživim količinama voda, ali treba i dalje voditi računa o svim nepovoljnim utjecajima na režim voda u vodotocima (posebno u sušnim razdobljima), kao i o termičkom onečišćenju kopnenih i priobalnih voda.

Zaštita voda obuhvaća: zaštitu površinskih i podzemnih voda kao rezerve vode za piće (postojeće i planirane); zaštitu površinskih i podzemnih voda, priobalnih voda (mora), zaštićenih područja područja posebne zaštite voda, radi očuvanja zdravlja ljudi i očuvanja vodenih i o vodi ovisnih ekosustava, te očuvanja biološke raznolikosti u okviru integralnog upravljanja vodama; unapređenje ekoloških funkcija voda i priobalnih voda (mora) tamo gdje je narušena kakvoća voda, te postizanje propisane kakvoće voda za određene namjene tamo gdje ista ne zadovoljava, sudjelovanjem u planiranju i postupnom provođenju cjelovitih mjera zaštite, te sustavnim praćenjem učinka provedenih mjera na slivu i priobalnim vodama (moru); smanjenje količine opasnih tvari na izvoru onečišćenja provedbom mjera zaštite voda, te kontrolu rada izgrađenih objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda; doprinos održivom razvoju racionalnim korištenjem vodnih resursa.

S druge strane mnogi gradovi na Jadranu su svojim radom postigli da uđu u Jadranski projekt koji se financira iz zajma Svjetske banke, a cilj mu je poboljšati kakvoću priobalnih voda radi ispunjenja standarda EU-a koji se odnosi na kakvoću okoliša u lokalnim zajednicama uključenim u projekt.

1. kakvoću priobalnih voda za kupanje što se uređuje posebnim propisima o okolišu,

Radi postizanja ciljeva zaštite vodnoga okoliša utvrđenih sukladno propisu iz članka 41. stavka 1. ovoga Zakona za svako vodno područje izrađuje se program mjera zaštite površinskih, uključivo i priobalnih voda, te podzemnih voda uzimajući u obzir rezultate analiza iz članka 45. ovoga Zakona.

Koordinacija obuhvaća ministarstva nadležna za obranu, pomorstvo, unutarnje poslove, morsko ribarstvo, zaštitu okoliša, zaštitu priobalnih voda od onečišćenja s kopna ili otoka, gospodarstvo, financije, vanjske poslove, kulturu, pravosuđe, Državnu upravu za zaštitu i spašavanje i Državni inspektorat.

64. »Prijelazne vode« su kopnene vode u blizini ušća u more, koje su djelomično slane uslijed blizine priobalnih voda, ali se nalaze pod znatnim utjecajem slatkovodnih tokova;

8. zabraniti izravno ispuštanje onečišćenih voda u tijela kopnenih voda i priobalnih voda.

Pomorska divizija oružanih snaga Republike (Maritime Squadron of the Armed Forces of Malta) Malte primila je u službu novi odobalni patrolni brod namijenjen nadzoru malteških priobalnih voda koje su ugrožene sve većom trgovinom ljudi te ilegalnim useljavanjem.

Kroz ovaj projekt Ministarstvo je pratilo kakvoću priobalnih voda i razvijali su se modeli kojima bi se u buduće pratilo stanje Jadranskog mora.

Glavne karakteristike ovih podmornica očituju se u mogućnosti napada na kopnene ciljeve s krstarećim projektilima Tomahawk i provođenja dugotrajnog prikrivenog nadzora kopnenih područja, priobalnih voda i drugih mornaričkih neprijateljskih snaga.

1.3. sažetak značajnijih opterećenja (pritisaka) i utjecaja ljudske aktivnosti na stanje površinskih voda, uključivo i priobalnih voda te podzemnih voda, a osobito ocjenu onečišćenja iz točkastih izvora, ocjenu onečišćenja iz raspršenih izvora uključivo i pregled značajnijih utjecaja na vodni okoliš, ocjenu količinskog stanja korištenja voda i analizu drugih utjecaja ljudske aktivnosti na stanje voda,

Za svako vodno područje provodi se analiza njegovih značajki, pregled utjecaja ljudskog djelovanja na stanje površinskih voda, uključivo i priobalnih voda i podzemnih voda, kao i ekonomska analiza korištenja voda.

18. »Estuarij« je prijelazno područje na ušću rijeke između slatke vode i priobalnih voda;

Rusija planira imati do 30 brodova ove klase kako bi osigurala zaštitu svojih priobalnih voda, proizvodnju nafte i plina i zaštitu transportnih putova, osobito u Crnom i Baltičkom moru.

poboljšanja sposobnosti mreže laboratorija Ministarstva zaštite okoliša za praćenje stanja okoliša radi ocjene utjecaja Programa na kakvoću priobalnih voda,

Prošle godine, 92.1 posto europskih priobalnih voda i 90,2 posto unutarnjih voda za kupanje ispunilo je minimum standarda kvalitete.