U području kaznenog procesnog prava, međutim, ta se ustavna obveza ne može ostvarivati tako da se u kaznenoprocesni poredak istodobno unose elementi nerazmjernosti, prekomjernosti i skrivene arbitrarnosti.

Osim toga, nitko osim zakonodavca nema ovlast trajno uklanjati iz kaznenog procesnog prava pravne institute predviđene u novom kaznenoprocesnom modelu kao što je, primjerice, parcijalni procesni imunitet svjedoka (članak 286. ZKP-a), ma koliko se činili stranim tradicionalnim postavkama hrvatskog kaznenog procesnog prava.

Za obavljanje poslova iz djelokruga Uprave za građansko pravo ustrojavaju se sljedeće ustrojstvene jedinice: 4.1. Sektor za propise 4.1.1. Odjel za opće propise građanskoga materijalnog prava 4.1.2. Odjel za propise građansko procesnog prava i mirenje 4.1.3. Odjel za trgovačko pravo i pravo društva 4.2. Sektor za upravne postupke 4.2.1. Odjel za stvarna prava i sukcesiju 4.2.2. Odjel za posebne imovinskopravne poslove 4.2.3. Odjel za drugostupanjske upravne postupke.

Prednost pri upisu imaju kandidati koji su u tijeku studija ostvarili prosjek ocjena iz Kaznenog prava, Kaznenog procesnog prava, Kriminologije i Kriminalistike najmanje 3,5 ili imaju položen pravosudni ispit.

Predmet pruža znanja o određenim institutima kaznenog i kaznenog procesnog prava čija je primjena česta, ili barem moguća, kad je riječ o kaznenim djelima počinjenim unutar sustava sporta.

- U tom slučaju, primjenjujući načelo In dubio pro reo (jedno od temeljnih načela kaznenog procesnog prava koje znači da u slučaju sumnje treba presuditi u korist okrivljenog - op.a.) može se zaključiti i da je optuženik bio neubrojiv, ustvrdio je Mišićev odvjetnik..

O ISPITU IZ IZVANPARNIČNOG PROCESNOG PRAVA

Uredna dostava sudskih pismena osnovna je pretpostavka za ostvarenje načela saslušanja stranaka u parničnom postupku, temeljnog načela građanskog procesnog prava i postupka.

Primeri koje navodimo ukazuju da se kroz ustanovu supsidijarnog tužioca otvara više posebnih pitanja na koje odgovore treba da daju ne samo judikatura, već i doktrina kaznenog procesnog prava.

Aktualni Obiteljski zakon, [ 93 ] kao sedes materiae obiteljskog procesnog prava, od alternativnih načina rješavanja obiteljskopravnih sporova poznaje samo jedan postupak mirnog rješavanja sporova, kao obvezatni izvansudski postupak, koji se provodi u vezi s razvodom braka, a koji naziva posredovanjem.

U aktuelnom trenutku pravne turbulencije, izbora, neizbora i zakonodavnih promena, kada se još nije završio proces sveukupne reforme sistema kaznenog procesnog prava, uz nedavno usvajanje Zakonika o krivičnom postupku koji je stupio na snagu 06. oktobra 2011. godine, čini se da po pitanju položaja oštećenog i oštećenog kao supsidijarnog tužioca u krivičnom postupku nije došlo do značajnijih promena u odnosu na aktuelno stanje.

građanskopravni i procesnopravni rokovi: građanskopravni rokovi su oni kojima se određuje vremensko razdoblje za ostvarivanje ovlaštenja ili za ispunjenje dužnosti koji proizlaze iz odredaba građanskog prava, a podijeljeni su unutar toga na građanskopravne rokove prekluzivne naravi o kojima je sud dužan voditi računa po službenoj dužnosti te na zastarne rokove o kojima sud pazi na prijedlog protivne strane dok su procesnopravni rokovi oni kojima se određuje vremensko razdoblje za poduzimanje procesnih radnji, a proizlaze iz odredaba procesnog prava

Zakon o krivičnim djelima protiv naroda i države, po kojem se sudilo dr. Alojziju Stepincu, nedvojbeno je suprotan temeljnim načelima kaznenog i kaznenog procesnog prava, ali i ustavom i međunarodnim pravom zajamčenim ljudskim pravima, pa, ni u kojem slučaju, ne udovoljava zahtjevima materijalne pravednosti.

U razradi ovih procesnih instituta koriste se i razmatranja teorije građanskog procesnog prava, budući da ova reforma u hrvatsko upravnosudsko procesno pravo unosi neka nova rješenja, koja teorija i praksa upravnog prava tek trebaju razraditi.

Razmatranja teorije građanskog procesnog prava prilagođena su specifičnostima upravnosudskog postupka, koji se u nekim temeljnim načelima bitno razlikuje od građanskog postupka.

U navedenim i sličnim predmetima izostala je i odluka višeg suda u odnosu na onaj koji je postupao po njima, što sve dalje navodi da, kako smo već naglasili, pravu reformu krivičnog procesnog prava tek očekujemo.

- Daje se naslutiti da se u ovom predmetu ipak radi o bitnoj povredi procesnog prava (upravnog prava) koje bi se sastojalo od prekoračenja roka do kojeg se moglo poništiti pravomoćno rješenje.

Tako su već njegovi prvi radovi vezani uz funkciju tajnika savezne stručne komisije za izradu Zakona o parničnom postupku iz 1956. (1950 - 1955), od kada datira njegova uska suradnja s nestorom domaćeg gradjanskog procesnog prava profesorom S.

S druge strane je u nasljednim državama Sovjetskog saveza o kojima smo se mi brinuli bilo nakon početnog težišta savjetovanja u ustavnom pravu, u ustavnom postupku, prilikom formiranja ustavnog zakonodavstva i prije svega u materijalnom građanskom i gospodarskom pravu produljenje akcenta u smjeru zakona o ustrojstvu sudova, procesnog prava i izgradnje odnosno prestrukturiranja kompletnog pravosuđa i sudske administracije.

Naime, to je manje poznati detalj iz biografije stručnjaka kaznenog procesnog i međunarodnog procesnog prava Ive Josipovića, a riječ je zapravo o njegovoj kandidaturi za mjesto stalnog suca Međunarodnog kaznenog suda sa sjedištima u New Yorku i Den Haagu, koju je istaknuo 2003. godine.

Četvrto izdanje koncepcijski je jednako uređeno kao i prethodna izdanja, ali se sadržajno razlikuje s obzirom na to da je 2008. donesen novi Zakon o kaznenom postupku koji postavlja nove tendencije u razvoju hrvatskog kaznenog procesnog prava s naglaskom na jačanju akuzatornih elemenata.

Prvo poglavlje, Pojam i svrha kaznenog procesnog prava, donosi uvodna teorijska razmatranja o pojmu kazneno procesno pravo i kazneni postupak, njihovim ciljevima i svrsi (treba razlikovati regulatorne ciljeve od šire društvene svrhe kaznenog procesnog prava kao i kaznenog postupka) koji se tokom čitave povijesti ostvaruju u stalnoj napetosti između tendencije za učinkovitošću i tendencije za zaštitom osobnih prava građana.

U drugom poglavlju, Kazneno procesno pravo kao dio državnog pravnog poretka, obrađuje se odnos kaznenog procesnog prava s ostalim granama prava, prije svega s ustavnim pravom i kaznenim materijalnim pravom.

Autor po prvi put upozorava na konstitucionalizaciju hrvatskog kaznenog procesnog prava kao posljedicu ustavnosudske kontrole kaznenoprocesnog zakonodavstva te sudskih odluka u kaznenom postupku kojima se povrijeđuju ustavna prava pojedinaca.

U trećem poglavlju, Izvori kaznenog procesnog prava njihov postanak i važenje, autor daje koncizan i sistematičan pregled formalnih izvora kaznenog procesnog prava, podjelivši ih na glavne i sporedne, međunarodne te unutarnje izvore ustavnog, zakonskog i podzakonskog ranga nakon čega se izlaže njihovo važenje u vremenu (ZKP/08 karakterizira stupnjevito stupanje na snagu), u prostoru (primjena pravila locus regit actum), u odnosu prema određenim osobama (kaznenoprocesni imunitet po unutarnjem i međunarodnom pravu) i predmetima.

Nakon kratkog uvoda o pojmu i svrsi načela u četvrtom se poglavlju, Načela kaznenog procesnog prava, propituje postojanje stožernog načela te se elaboriraju važeća načela kaznenog pocesnog prava razvrstana u tri kategorije: načela povezana uz pokretanje i započinjanje kaznenog postupka, načela koja se odnose na vođenje kaznenog postupka te ona koja se odnose na ustrojstvo kaznenih sudova.

Posebna pozornost pridaje se načelu pravičnog postupka pred kaznenim sudom koje se utvrđuje kao stožerno načelo kaznenog procesnog prava, konstitucionalizirano u glavnim međunarodnim dokumentima o pravima čovjeka te ustavnim odredbama.

S. Triva vodio je kolegije gradjanskog procesnog prava i arbitražnog prava na postdiplomskim studijima pravnih fakulteta u Zagrebu, Ljubljani, Novom Sadu i Splitu (studiji iz privrednog, trgovačkog, gradjanskog, autorskog i pomorskog prava).

Ciklus predavanja trajati će u razdoblju od studenog 2007. do svibnja 2008. Program uključuje sljedeća predavanja iz (1) Case metode i (2) Prava na zaštitu okoliša (Environmental Law): Prof. dr. Arsen Bačić (mr. sc. Petar Bačić) Case metoda u javnom pravu Prof. dr. Vesna Barić-Punda (dr. sc. Davorin Rudolf) Zaštita ljudskih prava i međunarodne organizacije Prof. dr. Goran Tomašević (mr. sc. Matko Pajčić) Procedure međunarodnog i europskog kaznenog procesnog prava Prof. dr. Hrvoje Kačer (mr. sc. Maja Proso) Odluke Vrhovnog suda RH i građansko pravo Prof. dr. Arsen Bačić (mr. sc. Petar Bačić) Uvod u pravo zaštite okoliša Prof. dr. Hrvoje Kačer (mr. sc. Ines Medić Musa) - Zaštita okoliša i građanskopravna odgovornost Prof. dr. Anita Kurtović-Mišić (mr. sc. Antonija Krstulović) - Kaznenopravni aspekti zaštite okoliša Prof. dr. Dragan Bolanča (dr. sc. Petra Amižić) Propisi o zaštiti mora U seminarskoj grupi Tempus projekta okupili su se sljedeći studenti III. godine: Alavanja Nataša, Aras Mate, Babaja Sunčica, Barbarić Danijel, Basić Darko, Belohradsky Frano, Buljan Nevena, Burić Ana, Čule Sonja, Čulić Ljubica, Čulin Željka, Dujo Stjepan, Glavaški Stanislava, Gogić Mislav, Krka Marina, Mandić Srećko, Marinelić Ivana, Pandžić Domagoj, Parać Ivana, Rimac Danko, Samac Mirta, Sulje Mario, Šare Marina, Tadić Margarita, Tucak Jelena, Vuletić Vanja.

Taj rad napisan na francuskom jeziku predstavlja kodifikaciju europskog mpp-a u 816 (zakonskih) članaka, a obuhvaća kolizijske norme, kao i odredbe međunarodnog građanskog procesnog prava.