- 1998. svečanost na Mariji Bistrici, kada je papa Ivan Pavao Veliki hrvatskoga mučenika Alojzija Stepinca proglasio blaženim, a u tom trenutku se kroz debele oblake probilo sunce i obasjalo bistrički (k) raj jednako kao i na Udbini 11. rujna 2010. točno u podne, kada je prvi put svečano zazvonio Angelus na upravo blagoslovljenoj crkvi Hrvatskih mučenika, u trenutku kada je vjerni puk započeo moliti Vjerovanje;

Čitao sam tada biografiju od bl. Alojzija Stepinca tako da sam stvarno duboko proživo trenutak kada ga je Papa proglasio Blaženim.

Vatikanolozi ističu kako je Papu na promjenu Krunice potaknuo svećenik s Malte, kojega je 2001. godine proglasio blaženim, a George Preca je 1957. oblikovao pet novih otajstava krunice temeljenih na Isusovu javnom životu i nazvao ih otajstvima svjetla.

Logički, u napadu ti sve štima ali ti je oružje šuplje Budući da s takvim omalovažavanjem govoriš o obraćenicima, što onda kažeš za kardinala Johna Henriya Newmana koji je bio anglikanac i preobratio se na Katoličku vjeru te ga je nedavno papa proglasio blaženim?

Zato se visoko uzdigao ne samo kao moralni lik i svjetionik, nego ga je blaženi Ivan Pavao II proglasio blaženim da nam bude prema želji Pape; svjedok Kristov, zaštitnik i suputnik u našem životu i u našoj povijesti, da bude prije svega uzor mladeži i primjer vjernicima našega naroda.

Badurina progovorio je o liku blaženika Alojzija Stepinca i podsjetio na dan pred 13 godina kada ga je tadašnji papa Ivan Pavao II proglasio blaženim.

Povezuje nas, također, i osoba blaženoga pape Ivana Pavla II. koji je u Banja Luci prije devet godina proglasio blaženim Ivana Merza.

Proces za proglašenje Bellarmina blaženim pokrenut je vec g. 1627., ali ga je proglasio blaženim tek papa Pio XI. 13. svibnja 1923., a svetim isti Papa 29. lipnja 1930. te crkvenim nauciteljem g. 1931.

Četiri godine kasnije, na svojem drugom pastirskom pohodu Republici Hrvatskoj, Sveti Otac je u Nacionalnom svetištu u Mariji Bistrici proglasio blaženim zagrebačkog nadbiskupa kardinala Alojzija Stepinca, a u Splitu i Solinu održao Svete mise na kojima je govorio o važnosti čuvanja i njegovanja kršćanske baštine kao neotuđivog dijela našeg nacionalnog bića.

Nisam tada shvaćala, ali danas jako dobro znam kako je sve to bilo povezano i sa zagovorom bl. Ivana Merza kojega je moj dragi papa nedugo nakon Osijeka proglasio blaženim...

Spominjemo se subote 3. listopada 1998, svečanog dana kada je Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici proglasio blaženim i mučenikom kardinala Alojzija Stepinca (1896 - 1960), herojskog nadbiskupa zagrebačkog u teškim vremenima.

I kad sam ovakvog (ne) vjernika prisiljen podnositi zajedno s katastrofalnom sušom, elementarnom nepogodom kojom je zahvaćena cijela katolička Hrvatsku kao i velik dio Europe, tu mi više ne može pomoći ni sv. Petar, uza sve to što ga je i sam Isus proglasio blaženim zbog njegova ispravnog odgovora: Ti si Krist Pomazanik, Sin Boga živoga (Mt 16, 16).

Ovo je odgovor svima koji smatraju da je STEPINAC zastario, da ondašnje njegove riječi nemaju veze sa sadšnjošću (a to bi značilo da je IPD fulao ceo fudbal kad ga je u MB proglasio blaženim 3.10.1998.).

Escrivu je 17. lipnja 1992. proglasio blaženim, a 6. listopada 2002. godine svetim

Budući da je papa tijekom drugog posjeta u Mariji Bistrici proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca, postulator kauze Juraj Batelja redovito je pisao o njegovom životu.

Prigodom pohoda Banjoj Luci papa Ivan Pavao II. je proglasio blaženim rođenog Banjolučanina dr. Ivana Merza, zauzetog katoličkog laika.

To je uočio papa Ivana Pavao II. koji ga je 2003. u rodnoj mu Banja Luci proglasio blaženim.

Marcellina Joseph Benoît Champagnata je 22. lipnja 1920. papa Benedikt XV. proglasio« Slugom Božjim », a 29. svibnja 1955. godine papa Pio XII. ga je proglasio blaženim.

Tim je riječima papa Ivan Pavao II. u Mariji Bistrici 3. listopada 1998. godine proglasio blaženim zagrebačkog kardinala, slugu Božjega Alojzija Stepinca, pred gotovo milijun vjernika, hodočasnika iz naše domovine i iz svijeta.

Stepinca, a u tom ga je svetištu papa Ivan Pavao II. 3. listopada 1998. godine proglasio blaženim.

Podsjetivši na početku misnoga slavlja na riječi kardinala Josepha Ratzingera, današnjega pape Benedikta XVI, izrečenih 1998. godine u crkvi sv. Jeronima: »Kardinal Stepinac je bio čovjek savjesti koji se u ime savjesti suprotstavio vladajućoj gomili«, rektor Papinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima mons. Bogdan je s radošću pozdravio sve nazočne štovatelje bl. Stepinca pozvavši ih da kao vjernička zajednica zahvale dobrome Bogu za dar uzdignuća na čast oltara blaženika Stepinca, kojega je sluga Božji papa Ivan Pavao II. proglasio blaženim 1998. godine u Mariji Bistrici.

Alojzija Stepinca nije kardinal Bozanić proglasio blaženim.

Upoznajmo se pobliže s tim dičnim sinom Hrvatske kojeg je sveti papa Pio X., gotovo na početku svoga pontifikata, 15. siječnja 1905. proglasio blaženim, a Ivan Pavao II. 2. srpnja 1995. svetim.

Sveti Otac tim je riječima 3. listopada 1998. u Mariji Bistrici proglasio blaženim kardinala Alojzija Stepinca.

Trgom Sv. Petra, a svoje djelomično ispunjenje je doživio 1. svibnja 2011. kada ga je papa Benedikt XVI. proglasio blaženim.

Zbog toga su i neki španjolski biskupi prosvjedovali kada je Ivan Pavao II 1992. Escrivu proglasio blaženim.

Najznačajniji dan u povijesti Marije Bistrice nakon našašća kipa 1684. godine je 03. listopad 1998. godine kada je Papa Ivan Pavao II. posjetio Mariju Bistricu i proglasio blaženim pokojnog zagrebačkog nadbiskupa i bistričkog hodočasnika kardinala Alojzija Stepinca.

Ovdje sam kako bih zajedno s vama Bogu prinio žrtvu hvale i proglasio blaženim slugu Božjega Alojzija Stepinca.

" U trenutku kada je s njegove slike skinut veo i kada ga je papa proglasio blaženim sjetio sam se trenutka kada sam mu prvi puta čuo glas, dana kada me imenovao nadbiskupom, a posebice dana kada me uvrstio u Kardinalski zbor.

Papa je za vrijeme drugog posjeta Hrvatskoj proglasio blaženim Alojzija Stepinca, žrtvu komunističkog režima.