To dovodi do smanjenja novčanih prihoda poslovnih subjekata, do smanjenja angažiranja proizvodnih faktora na tržištu proizvodnih faktora, do porasta nezaposlenosti, smanjenja proizvodnje, dohotka, potrošnje itd.

Politika cijena treba imati za cilj da se cijene robe, usluga i proizvodnih faktora slobodno formiraju na tržištu.

Tek tada će se ostvariti uvjeti za postizanje maksimalne efikasnosti ulaganja proizvodnih faktora, jer će njihove cijene biti jednake njihovim graničnim proizvodima.

Štednju, koju financijski sektor prikuplja od domicilnih sektora i od inozemstva, on može plasirati domaćim sektorima, ali i inozemnim.Ako financijski sektor prikupljenu domaću štednju plasira u inozemstvo, tada će domaća privreda dobiti manje novčanih sredstava, pa će na tržištu proizvodnih faktora amgažirati manje proizvodnih faktora.

Povećat će se nezaposlenost proizvodnih faktora (rada), smanjit će se domaći proizvod i svi iz njega izvedeni makroekonomski agregati.Isto tako, financijski sustav pretežno u stranom vlasništvu može preferirati kreditiranje domaće potrošnje, prije svega uvoznih proizvoda (automobila, trajnih potrošnih dobara) iz zemlje vlasnika banke nego domaću proizvodnju.Rezltat toga je stimuliranje inozemne proizvodnje, a ne domaće, povećanje sklonosti potrošnji uvoznih proizvoda, povećanje eksterne zaduženosti sa svim opasnostima o kojima smo govorili.

Zato se treba koncentrirati na povećanje produktivnosti proizvodnih faktora kao najvažniji izvor rasta hrvatske privrede.

To se može postići boljim upravljanjem.Osim toga, veliki neiskorišteni kapaciteti proizvodnih faktora i rada (nezaposlenost) i kapitala (neiskorišteni instalirani kapaciteti, posebno u turizmu-zapušteni vojni objekti) pružaju mogućnost za znatno povećanje stope rasta i bez velikih novih investicija.

Količina proizvodnje svake zemlje ovisi o količini i kvaliteti proizvodnih faktora kojima ta zemlja raspolaže i o njihovoj efikasnoj uporabi.

Uz danu količinu i strukturu proizvodnih faktora, maksimalna se proizvodnja ostvaruje samo optimalnom alokacijom tih proizvodnih faktora.

To znači da organizacija proizvodnje mora imati za cilj optimalnost ulaganja proizvodnih faktora radi postizanja maksimalne količine proizvodnje nužni je uvjet za ostvarenje toga cilja postojanje tržišta potpune konkurencije.

Ne znamo proizvod nost proizvodnih faktora u pojedinim djelatnostima, ne znamo kolika je proizvodnja po radniku i po jedinici kapitala.

Teme koje se obrađuju su: teorija proizvodnje, proizvodna funkcija u kratkom i dugom vremenskom razdoblju, teorija troškova, troškovi u kratkom i dugom vremenskom razdoblju, logika potrošačeva izbora, koncept kardinalne i ordinarne korisnosti, teorija potražnje, teorija tržišnih struktura, savršena konkurencija i monopol, monopolistička konkurencija i oligipol, tržišta proizvodnih faktora.

Bruttosozialprodukt, BSP) je vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih unutar neke zemlje, a uključuje i vrijednost dobara i usluga proizvedenih pomoću inozemnih faktora proizvodnje u zemlji; ne uključuje vrijednost proizvodnje u inozemstvu koje potječe od domaćih proizvodnih faktora.

Polazište je da se kod određenog planskog zaposlenja količinska potrošnja proizvodnih faktora vrednuje za duže vrijeme konstantnim planskim cijenama.

To povećanje dohotka u zemlji može se postići povećanjem zapošljavanja proizvodnih faktora i/ili povećanjem njihove produktivnosti.

Povećanje efikasnosti proizvodnje ostvaruje se boljom organizacijom i upravljanjem koji rezultiraju boljom kombinacijom ulaganja proizvodnih faktora.

Optimalna kombinacija ulaganja proizvodnih faktora rezultira minimalnim troškovima proizvodnje, odnosno maksimalnom proizvodnjom iz dane količine i kvalitete uloženih proizvodnih faktora.A budući da u uvjetima potpune (ili barem visoke) konkurencije, uprava poduzeća ne može utjecati na tržišnu cijenu, ona može ostvarivati dobre poslovne rezultate samo minimiziranjem troškova, izjednačavenjem odnosa graničnog proizvoda i cijene svakog proizvodnog faktora.

Nakon procjene doprinosa proizvodnih faktora rada i kapitala rastu proizvodnosti i gospodarskom rastu Hrvatske, primjenom različitog analitičkog alata empirijski se ocjenjuje kakav su utjecaj na rast i proizvodnost imale nove tehnologije, a kakav ulaganje u obrazovanje.

Osim toga, dohodci proizvodnih faktora su posljedica ulaganja proizvodnih faktora u proizvodni proces, pa se na taj način oporezuje ulaganje u proizvodnju.

U procesu raspodjele maksimalna efikasnost znači nagrađivanje proizvodnih faktora sukladno njihovom doprinosu u ostvarivanju određene proizvodnje.

Prije svega radi se o slobodi kretanja proizvodnih faktora u svaku proizvodnju, ali i iz nje čime se povećava supstitutivnost proizvodnih faktora i olakšava optimiziranje njihova ulaganja.

To implicira nepostojanje monopolskih sporazuma, bilo javnih ili prešutnih, ni na tržištu proizvoda ni na tržištu proizvodnih faktora, kako bi poduzetnici mogli organizirati proizvodnju tako da postignu maksimalnu efikasnost ulaganja proizvodnih faktora.

Veći stupanj monopolizacije u privredi i manja mobilnost proizvodnih faktora čine prepreku procesu " kreativne destrukcije " (u Schumpeterovu smislu) kojom se umjesto starog onemoćalog poduzeća stvara novo, zdravije, jer likvidaciju lošeg poduzeća i kad je ono kronični gubitaš, čini vrlo teškom i ne otvara prostor za stvaranje zdravih, konkurentnijih poduzeća koja mogu biti nosioci bržeg privrednog rasta.

Kosten) su vrednovana potrošnja proizvodnih faktora potrebna za proizvodnju i prodaju poslovnih učinaka i za očuvanje poduzeća.

Nezaštićena priroda je nemoćna pred naletom kapitala, te se njenom destrukcijom smanjuju mogućnosti razvoja ljudske vrste. 2) Oblikovanjem jedne objektivne, održive i znanstveno utemeljene strukture proizvodnih faktora, njene hijerarhije i interaktivnosti dolazimo do odgovora na pitanje: kako zaštititi prirodni okoliš i istodobno ostvarivati održivi ekonomski rast, u interesu sadašnjih i budućih generacija. 3) Zašto se ekonomska teorija zalaže za štednju dohotka, a ne istodobno i za štednju dobara?

Nužni uvjet maksimiziranja proizvodnje je puna zaposlenost proizvodnih faktora (prije svega rada) kojima zemlja raspolaže.

Zato je postizanje pune zaposlenosti svih proizvodnih faktora temeljni cilj svake ekonomske politike.

Znatniji porast domaćeg kapitala, barem u prvim godinama, zbog ogromnog tereta otplate dospjelih vanjskih dugova, koje će apsorbirati veći dio nacionalne štednje, ne može biti značajniji izvor rasta BDP-a u Hrvatskoj.Na taj način investicije kao izvor veće stope rasta ne treba očekivati.Međutim, uz ovako veliku nezaposlenost proizvodnih faktora rada (visoka stopa nezaposlenosti) i kapitala (niska stopa korištenja kapaciteta) investicije i nisu nužne za povećanje stope rasta, jer se porast proizvodnje može postići boljim i učinkovitijim njihovim korištenjem, a to znači boljim boljim upravljanjem.

Kao što iz naše dugogodišnje prakse znamo, a to i teorija kaže, nastavi li se sa slobodom formiranja cijena samo na jednom tržištu, recimo tržištu robe i usluga, a egzogeno određivanje cijena na drugom tržištu, tržištu proizvodnih faktora, vrlo brzo će doći do narušavanja ravnoteže na oba tržišta, što se onda obično rješava administrativnim intervencijama i na tržištu robe i usluga.Međutim, svaka administrativna intervencija u određivanju cijena znači preraspodjelu dohotka.

Prema tome, da bi se maksimiziralo zadovoljstvo cjelokupnog stanovništva zemlje, treba proizvodnju orijentirati prema potrebama potrošača u zemlji i inozemstvu, a organizirati ju tako da se ostvari optimalno ulaganje proizvodnih faktora, koje će rezultirati maksimalnom proizvodnjom iz danog utroška proizvodnih faktora.