Selo Gračani je nakon partizanskog zauzimanja Zagreba u svibnju 1945. postalo mnoštveno stratište na kojem je počinjen strašan srbo-komunistički pokolj nad zarobljenim vojnicima i civilima, pod vodstvom dragovoljačkog egzekucijskog odreda VI. ličke proleterske brigade, čiji su pripadnici bili Srbi koji su do 1944. većinom pripadali četničkim hordama.

biti proganjan zbog političkih ideja nije lako, i pogotovo u današnje doba to se čini neupitno - iako u svakom selu znaš da ako nisi uz vlast, neće to baš lako ići od vrtića, škole, posla... i ljudi to lakoćom riješavaju - mijenjaju stranke kao ovih dana u imotskom i super. do sada projekti išli nisu, od sutra će ići - samo nemoj da te opet vidin u crnoj majici da mi se u pučno podne šetaš po pjaci. međutim trebaš mi prokomentirati činjenicu da su u nekim državama ljudi ubijani zbog boje kože, vjere i nacije. oni čak nisu bili politički angažirani ili i da su bili, većina bi se vrlo rado okrenula da je imala šansu. lako bi oni k ' o i naša aurora prominili boju majice i potpisali stranačku pristupnicu - ionako neš ti što je šačica židova mogla utjecati na bjelosvjetska zbivanja i visoku politiku. ovdje se često navodi goli otok kao primjer nečeg strašnog - da strašno je kad te godinu dvije preodgajaju, ali što je s onima koji šansu za preodgoj nisu imali? da se još jednom osvrnem na barba tonća, triba je on u svojoj seriji uz scene s golog otoka trebao staviti i scene iz zatvora kad je jedan konstantin (koča) popović (prije toga istaknuti španski borac, a nakon toga legendarni zapovjednik prve proleterske brigade) pjevao kao gvardelin u mujića polju. e to bi onda bilo objektivno, ovako.... ništa mi fali.

Taj 23 - minutni nijemi film snimljen je u razdoblju od ' 43. do ' 45., u vrijeme kad je Antonio bio snimatelj i fotograf Prve proleterske brigade i tako bio u prilici snimiti iznimne prizore Kornata, Šibenika, Senja, Splita, Zagreba, Korenice, kao i putovanja do Trsta preko Slovenije, koji danas predstavljaju visoko vrijednu filmsku arheologiju.

Zapovjednik VI. ličke proleterske brigade Nikola Tesla bio je general Đoko Jovanić, čovjek koji je na samom početku rata kao jedan od četničkih zapovjednika provodio progon Hrvata u Srbu i Boričevcu.

U vrijeme druge neprijateljske ofanzive, Čiča se sa Šumadijskim bataljonom Prve proleterske brigade nalazio u Han-Pijesku, gdje je tada bio smješten i Glavni štab Bosne i Hercegovine i Pokrajinski komitet Partije.

Negdje tijekom 4. ofenzive, neki borac 1. proleterske brigade je u Prološcu pozdravio stariju ženu imenom Anica Mikuljača tim pozdravom, i ona mu je tako otpozdravila.

Kao komandant 13. proleterske brigade " Rade Končar ", Bulat vodi neprekidne borbe na Žumberku, u okolici Zagreba i Karlovca.

U svome govoru u Rudom borcima 1. proleterske brigade, oslovljavajući svoje " pravnike ", Tito je rekao i ovo: " Držite se zakona kao pijan plota, a ne vodite računa o ciljevima naše revolucije.

Formiranjem 6. istočno-bosanske proleterske brigade, kolovoza 1942. godine, postavljen je za političkog komesara čete.

Od tog dijela koji se povukao, formiran je 5. sumadijski bataljon u sastavu 1. proleterske brigade.

U siječnju 1943. je Titov režim, nakon što su partizani iz udarne " XIII. proleterske brigade Rade Končar " zauzeli mjesto Sošice na planini Žumberak, između Karlovca i Zagreba, na smrt osudio i do smrti strijeljao 218 zarobljenih vojnika oružanih snaga NDH.

Ubrzo je postao politički komesar Prvog bataljona u Prvoj proleterskoj brigadi, a početkom 1944 godine - politički komesar Treće krajiške proleterske brigade.

Smatramo da 22. lipnja treba i dalje obilježavati, ali na isti način kao i datume osnivanja drugih jedinica: Kalničkoga partizanskog odreda, 13. proleterske brigade, 7. banijske divizije, 10. korpusa zagrebačkog i drugih.

VLADIMIR Bakarić poznat je kao ratni zločinac iz XIII udarne proleterske brigade« Rade Končar », u kojoj je bio politički komesar, odgovoran za likvidaciju 218 hrvatskih ratnih zarobljenika koje je partizanski revolucionarni tribunal u Sošicama u žumberačkom gorju osudio na smrt.

Knežević je određen za komandanta, i na toj dužnosti je ostao do formiranja 3. sandžačke proleterske brigade (5. juna 1942).

Partizani su sporazum sa četnicima poslije raskinuli na sastanku u bosanskoj Vlasenici nakon što se sastav partizanskih jedinica počeo naglo osipati uslijed četničke okupacije istočne Bosne u proljeće 1942., ali sve do kraja proljeća te godine su partizani na Romaniji u Bosni, pod vodstvom Siniše Vajnera, zvan Čičo sa Romanije ", čuvali četnicima leđa od upada ustaških jedinica (partizanske straže đenerala " Draže) dok su četnici klali muslimanske civile u Podrinju, s tim da je, primjerice, stanovništvo Rogatice pobjeglo pred partizanima Druge proleterske brigade u Foču, ali su ih tamo stigli tadašnji saveznici partizana - četnici, i zaklali mnoštvo izbjeglica, a poslije i stanovnike Foče.

Na obali Visa, 12.09.1944. okupljenim borcima 1. dalmatinske proleterske brigade TITO je rekao: Tuđe nećemo, svoje ne damo Ove riječi, bile su zov i putokaz.

Kao publicista napisao je više djela, među kojima su najznačajnija: " Za pravilnu ocenu oslobodilačkog rata naroda Jugoslavije " (1949.), " Beleške uz ratovanje " (1988.) i " Dnevnik o ratnom putu Prve proleterske brigade " (1946.).

Sad su na čelo prve proleterske brigade s Prisavlja dobili još i dodatni poticaj u liku izravnoga čuvara, ne prstenova, nego štafeta.

Iz II bataljona IV proleterske brigade upucen je na vlastito insistiranje i invalid Ivo Strugar, zvani Repato, koji je u bitki kod Pljevalja 1941. godine ranjen u obe noge, a zatim ponovo ranjen u noge pri povlacenju nasih snaga iz Crne Gore sredinom 1942. godine.

Dokumentirano je da su zločine počinili pripadnici VI: ličke proleterske brigade Nikola Tesla, pod vodstvom generala Đoke Jovanića.

Kao čuveni komandant Prve proleterske brigade, nije učestvovao prošle godine u Rudom.

Na početku ofenzive Tito na viškoj rivi 12. rujna pred postrojenim borcima Prve dalmatinske proleterske brigade izriče riječi koje su osnovni moto cijele narodnooslobodilačke borbe ali i glavna vodilja u izvršavanju naredbe za konačno oslobođenje Dalmacije i cijele zemlje: Tuđe nećemo svoje ne damo.

Kronološki gledano Josip Broz, zvan Tito ", je već 14. svibnja 1945. u Zagrebu predsjedao sastankom štaba I. armije/prvobitne Prve proleterske brigade/i II. armije Jugoslavenske armije kao i Glavnog štaba Hrvatske, kojima su zapovijedali generali Koča Popović, Peko Dapčević i Ivan Gošnjak/ratni zapovjednik Glavnog štaba Hrvatske bio je do 1945. godine sekretar CK KPH Andrija Hebrang /.

Tokom 1942. godine ponovo je u Istocnoj Bosni na duznosti komandira cete Drugog bataijona Seste proleterske brigade.

Da nije bilo NDH godine 1941. partizani i komunisti izmislili bi neki drugi izgovor za ratne zločine koje su počinili, ne samo 1945. godine, kada su počinili i genocid, nego i 1941. godine, iste one kada su osnovane i dvije boljševičke Titove proleterske " brigade koje su svoj krvavi trag ostavile od Rogatice na Drini do Teznog kod Maribora na Dravi.

Spominjanjem oružane borbe protiv pete kolone partizani priznaju napade na seosko katoličko i muslimansko stanovništvo po istočnoj Bosni od strane Druge partizanske proleterske brigade.

Te iste godine Glavni štab ga upućuje u Žumberak i Pokuplje gdje je 7. studenog postavljen za komandanta proslavljene 13. proleterske brigade Rade Končar.

12. veljače 2011. KOMUNISTIČKI ZLOČINI - POLICIJA TERETI I NAČELNIKA ŠTABA DRUGE OPERATIVNE ZONE NOV I POH Radu Bulata sumnjiči se za ubojstva kod Jazovke i u Čazmi Policija tvrdi da su pripadnici 13. proleterske brigade u selu Manja Vas uhapsili poštara Dragutina Oslakovića te da mu je Bulat pucao u usta

Tko zna čega još ima u tom klupku koje je isplelo tužiteljstvo - kazao nam je 92 - godišnji Rade Bulat, nekadašnji zapovjednik XIII. proleterske brigade Rade Končar.