Spomen na taj događaj židovi slave uz uštap proljetne ravnodnevnice, 14. dana mjeseca abiba (nisana).

Svetkovina proljetne ravnodnevnice ili ekvinocija raširena je i u drugim krajevima svijeta, a mnogi je doživljavaju i kao stvarni početak godine.

Saksonci su je nazivali Eostre i obilježavali prvog punog Mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, što veoma podsjeća na postupak utvrđivanja datuma Uskrsa.

U današnjim vremenima svečanost proljetne ravnodnevnice se pojavljuje u različitim oblicima.

Stoga, na sjevernoj polutki topliji dio godine traje 7,5 dana više nego hladniji, dok polarni dan traje 186 dana a polarna noć 179. Na ekvatoru dan i noć traju jednako tijekom cijele godine dok je na ostalim zemljopisnim širinama dan jednak noći samo dva dana u godini, za vrijeme proljetne ravnodnevnice (proljetni ekvinocij, 21. ili 22. ožujka) i jesenske ravnodnevnice (jesenski ekvinocij, 23. ili 24. rujna).

Evo, Mjesec koji se puni i to u periodu proljetne ravnodnevnice je po definiciji vrijeme kada su kanali više nego povoljni i otvoreni.

Chichén Itzá, Meksiko Na ruševinama drevnog grada-hrama Chichén Itzá koji stoji stoljećima nakon propasti civilizacije Maja tijekom proljetne ravnodnevnice u kojoj su dan i noć jednako dugi događa se zanimljiv fenomen.

Jaja su inače bojali stari Perzijanci, vezano uz proslavu Nove Godine, koja je vidi slučajnosti padala negdje oko proljetne ravnodnevnice.

Uskrs se direktno oslanja na židovski blagdan Pashe koji se obilježavao 14. nisana, tj. na dan punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice.

Uskrs je pomični blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru što znači da dolazi poslije proljetne ravnodnevnice tzv. ekvinocija (dan i noć traju po 12 sati) i to prve nedjelje nakon noći punog mjeseca.

Tako su izmjenili rimsku svetkovinu proljetne ravnodnevnice tjekom koje su slavili božicu plodnosti Ištar (Što su Englezi izgovarali Easter) Tradicionalni proljetni obredi svetkovanja plodnosti obuhvaćali su konzumiranje jaja i spricanje zemlje krvlju mladih, visokoplodnih životinja kao što su zečevi.

Vezuje se, u tom pogledu, za proljetne svetkovine oko proljetne ravnodnevnice ili ekvinocija, pa tako pripada u isti ciklus u kojemu se slavi i zimski suncostaj ili solsticij (dan ponovnog jačanja Sunca) kada je otprilike lociran i Božić.

A 14. veljače, koji je koincidirao s tim običajima, bio je (po tadašnjim ne baš preciznim kalendarima) dan na pola puta između zimskog suncostaja i proljetne ravnodnevnice, doba kada je prestajala najžešća zima (što govore i poslovice vezane uz Svijećnicu) i kada su u mnogim poljodjelskim kulturama uglavnom raspojasanim svetkovinama istjerivali demone zime i zazivali novu plodnost.

Naime, Uskrs uvijek pada prve nedjelje poslije proljetne ravnodnevnice, prve nedjelje poslije punog mjeseca.

Danas je prvi dan proljeća a naš škoj još uvik ćuti zadnje skonse zime stoga Vam donosimo jedan kratki osvrt na značaj proljetne ravnodnevnice kroz stoljeća kako bi Vas malo odvratili od ove marčane bure šta puše vanka.

Uskrs se direktno oslanja na židovski blagdan Pashe koji se obilježavao 14. nisana, tj. na dan punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice.

Iako, prije nego ih je preuzelo Kršćanstvo, naši bi ih preci umijesili kao glavni kolač za proslavu Proljetne ravnodnevnice.

Uskrs se svake godine slavi na nedjelju koja pada nakon punog mjeseca iza proljetne ravnodnevnice.

Današnji dan se naime nalazi točno na polovici astronomske zime, odnosno smješten je između zimskog solsticija i proljetne ravnodnevnice.

Nakon niza pregovaranja kroz stoljeća, u Niceji je na crkvenom saboru 325. godine određeno da Uskrs pada u prvu nedjelju iza uštapa nakon proljetne ravnodnevnice, a to može biti između 22. ožujka i 25. travnja.

Kod većine ljudi simptomi sezonske depresije blijede u veljači, a raspoloženje se znatno popravlja do proljetne ravnodnevnice.

Iranska Nova godina, noruz, više tisućljeća unazad proslavlja se na dan proljetne ravnodnevnice, odnosno s dolaskom proljeća.Praznik noruz je proslavljan u mnogim drevnim kulturama: Mezopotamija i Babilon, a bio je poznat Ilamidima i Akađanima.

Evo, Mjesec koji se puni i to u periodu proljetne ravnodnevnice je po definiciji vrijeme kada su kanali više nego povoljni i otvoreni.

Naravno, i ovo je uvjetno rečeno, ali možemo se složiti da bi to bila energija koja će se odraziti na opća zbivanja ovoga ožujka, odnosno tijekom trajanja vladavine Riba, a to je do 20. ožujka u 12 sati i 02 minute, kada će ove godine biti kalendarski trenutak proljetne ravnodnevnice i početak ovogodišnjeg proljeća i astrološke Nove godine.

Kako je Orion tonuo za obzor na sâm dan proljetne ravnodnevnice, bilježio je kraj zime, to jest njezinu smrt.

Konstantin Veliki, rimski car koji je prihvatio krščansku vjeru, sazvao je Koncil u Niceji godine 325. i tamo je jednoglasno prihvaćeno da će se Uskrs u cijelom kršćanskom svijetu slaviti prve nedjelje nakon punog mjeseca koji dođe poslije proljetne ravnodnevnice (tj. poslije 21. ožujka).

Dan je proljetne ravnodnevnice, koja se ove godine poklopila s punim mjesecom, pa je tako i Uskrs već prekosutra.

Otad se Uskrs slavi na prvu nedjelju poslije punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice i svake godine pada između 21. ožujka i 25. travnja.

Jedna solarna godina uvijek započinje na dan proljetne ravnodnevnice i traje do iduće ravnodnevnice.

Od dočeka proljetne ravnodnevnice na Visočici, preko posjeta R.