Iz Fine objašnjavaju kako provode ovrhu na temelju ovršnih isprava - osnova za plaćanje te ističu kako je provedba " u potpunosti transparentna i ovršenik može uvijek u Fini dobiti sve podatke koji se tiču provedbe ovrhe po njegovim računima ".

Uočeni dosadašnji nedostaci ovrhe na pokretninama mogli bi se svrstati u nekoliko osnovnih cjelina, teškoće u nalaženju i ostvarenju posjeda pokretnina pogodnih za ovrhu često u kombinaciji sa socijalnom dimenzijom postupka, tržišna neatraktivnost zaplijenjenih pokretnina i netransparentnost njihove prodaje, a sa svime time povezana nemogućnost provedbe ovrhe, relativna inercija ovrhovoditelja kod provedbe ovrhe na pokretninama i određeni prazan hod kroz faze postupka.

Značaj tog Pravilnika najbolje ćemo razumjeti ako uzmemo u obzir da se sukladno odredbama novog Ovršnog zakona, Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima kao i Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, neisplaćena plaća može izravno naplatiti direktnom dostavom obračuna neisplaćene plaće FINI.

Obavijest ovršeniku o započinjanju provedbe ovrhe, što je činjenica ve zana za početak tijeka roka, dužan je ovršeniku dostaviti sud odnosno banka, poslodavac ili drugi ispla titelj ovisno o sudskoj odnosno izvansudskoj ovrsi koja se zatražila.

A takva obavijest, koja bi u skladu s odredbom članka 252. J OZ 2005 trebala sadržavati i pouku o pravu na pritužbu, ne bi bila dostavljena ovršeniku, tada se rok računa od saznanja ovršenika o započinjanju provedbe ovrhe. (Tako Dika, Ovrha na temelju vjerodostojne isprave, Javi bilježnik, godina IX., 2005., broj 21, str. 19.)

Članak 26 Linićeva Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, koji propisuje zabranu zapljene cijele plaće bez obzira na potpisano, izazvao je opću pomutnju.

Ovrha zbog ponovnog smetanja posjeda je poseban ovršni postupak koji se provodi na temelju ovršne isprave donesene u parnici zbog smetanja posjeda kada ovršenik nakon provedbe ovrhe ili nakon što sam ispuni obvezu ponovno učini smetanje posjeda koje se u biti ne razlikuje od prijašnjega.

Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i uloga FINA-e (primjenjivi propisi, način provedbe ovrhe na novčanim sredstvima, računi za primanja izuzeta od ovrhe)

Osim toga, Zakon je donesen i radi omogućavanja jedinstvene i učinkovite provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika, bilo da je on poslovni subjekt ili građanin.

Ljudi su se uglavnom žalili na zakonitost provedbe ovrhe, odnosno postupanje odvjetnika u ovršnom postupku.

U ovoj relativno kratkom ali na svoj način ipak reprezentativnom periodu novog određenja i provedbe ovrhe, definirala su se neka pitanja iz područja sudjelovanja javnih bilježnika te vezano s tim i s radom sudova u toj vrsti ovrha.

Sam način provedbe ovrhe na pokretninama je dugotrajniji proces koji se odvija u nekoliko etapa, što sve zahtijeva veći vremenski period potreban za namirenje tražbine ovrhovoditelja od podnošenja prijedloga za ovrhu do namirenja.

Odredbom čl. 226 Ovršnog zakona propisan je način provedbe ovrhe, a st. 2 istog čl.

Pojedini izrazi upotrijebljeni za potrebe ove Glave, a u skladu s pravom svake države članice, imaju sljedeće značenje: »upravitelj« označava svaku osobu ili tijelo koje je postavila upravna vlast, tijelo s javnim ovlastima ili sud radi provođenja reorganizacijskih mjera, »upravne vlasti, agencije i druga tijela s javnim ovlastima ili sudovi« označavaju upravne vlasti, agencije, tijela s javnim ovlastima ili sudove država članica koji su nadležni za reorganizacijske mjere ili likvidacijske, odnosno stečajne postupke, »likvidator« označava svaku osobu ili tijelo koje je postavila upravna vlast, tijelo s javnim ovlastima ili sud radi provođenja likvidacijskog postupka, »likvidacijski postupak« označava postupak koji je otvorila upravna vlast, tijelo s javnim ovlastima ili sud neke države članice i koji se vodi pod njezinim odnosno njegovim nadzorom s ciljem unovčenja imovinskih vrijednosti, uključujući i postupke koji se okončavaju nagodbom ili nekom drugom sličnom mjerom, »stečajni upravitelj« označava svaku osobu ili tijelo koje je imenovano od strane upravne vlasti, tijela s javnim ovlastima, suda ili vjerovnika, čija je zadaća da upravlja stečajnom masom i unovčava je, odnosno da nadzire poslovnu djelatnost stečajnog dužnika, »stečajni postupak« označava postupak koji je otvorio sud ili drugo tijelo neke države članice nakon utvrđenja postojanja stečajnog razloga, a čija je posljedica potpuna ili djelomična zapljena imovine dužnika i imenovanje stečajnog upravitelja, koji se vodi pod nadzorom dotičnog suda, odnosno tijela te čiji je cilj skupna namira vjerovnika stečajnog dužnika, odnosno uređenje pravnog odnosa dužnika i njegovih vjerovnika, a osobito radi održavanja njegove djelatnosti, »reorganizacijska mjera« označava mjeru kojoj je svrha očuvati ili obnoviti financijsku stabilnost kreditne institucije i koja bi mogla utjecati na postojeća prava trećih osoba uključujući zabranu plaćanja, zabranu provedbe ovrhe, kao i smanjenje tražbina.

Regionalni povjerenik za Slavoniju i Baranju Slavko Kotromanović ocijenio je kako treba poštovati odluku većine te smatra da će i prije same provedbe ovrhe doći do njezine privremene odgode.

" Odredbe odgođenog Ovršnog zakona povećavaju troškove ovršnog postupka, jer umjesto postojećih djelotvornih i ekonomičnih instrumenata provedbe ovrhe uvode javne ovršitelje kao tijelo nadležno za provedbu ovrhe i ujedno ih obvezuju na plaćanje sada nepostojećih novčanih izdataka za javnoovršiteljske pristojbe, troškove i nagradu ", navodi se u obrazloženju zakonskih izmjena.

Uz to se zaključuje kako se povjeravanje provedbe ovrhe na pokretninama i nekretninama javnim ovršiteljima " ne ukazuje opravdanim, osobito radi toga što je za ovrhu na tim predmetima potreban iznimno visoki stupanj zaštite dužnika pa je neophodno da takvu ovrhu provodi sud ".

Sud će odbiti prijedlog za odgodu ako ovrhovoditelj u roku koji mu sud odredi dade jamčevinu za štetu koju bi ovršenik ili treća osoba mogli trpjeti zbog provedbe ovrhe.

Ovakav način određivanja provedbe ovrhe na računu ovršenika kod banke, u suglasnosti je sa odredbama Zakona o platnom prometu u zemlji (čl. 11, 17, 20, 30 i 31), čime je otklonjena terminološka i provedbena dotadašnja nesuglasnost između tog zakona i Ovršnog zakona u načinu provedbe te vrste ovrhe.

Uz to, sustavom provedbe ovrhe, posebice kroz mogućnost izvansudske ovrhe, stvorene su pretpostavke za mnogo brze namirenje ovrhovoditelja.

Sadašnje podnormirano i disfunkcionalno zakonsko određenje pokretanja i provedbe ovrhe po službenoj dužnosti sadržano parcijalno u čl. 3 OZ, kakav je prikazan ovim separatom i kakva je njegova primjena u praksi, ne obuhvaća ni izdaleka cijelo procesno i materijalnopravno područje i problematiku vezanu uz taj institut.

(2) Ako nakon započete provedbe ovrhe na plaći, odnosno drugom stalnom novčanom primanju bude podnesen novi prijedlog za ovrhu na tražbini iz stavka 1. ovoga članka, sud će prije doneseno rješenje o ovrsi izmijeniti po službenoj dužnosti u smislu stavka 1. ovoga članka i odrediti iznos koji će se ubuduće isplaćivati pojedinim ovrhovoditeljima.

(5) Ako zbog provedbe ovrhe na novčanoj tražbini prestaju založna i druga prava koja su stečena prije pokretanja postupka, prednosni red u namirenju tih prava određuje se prema propisima koji uređuju stjecanje reda prvenstva tih prava izvan ovršnoga postupka.

Sud kome je predmet ustupljen kao nadležnom može provedene radnje ukinuti ako ocijeni da je to potrebno radi pravilne provedbe ovrhe.

Ostaje međutim otvoreno pitanje, zašto je zakonodavac ovakav način određivanja i provedbe ovrhe za motorna vozila odredio samo za ovrhu koju određuju sudovi na temelju ovršne isprave, a takvu mogućnost nije dao i za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave po javnom bilježniku, a time i da ovrhovoditelj nakon pravomoćnosti takvog rješenja ovrsi i dostave takvog rješenja policiji odstrane javnog bilježnika, stekne založno pravo.

U svrhu jedinstvenog načina provedbe ovrhe na novčanim sredstvima te radi osiguranja postojanja svih podataka potrebnih za provedbu ovrhe predloženim Zakonom uvodi se postojanje propisanog obrasca za zahtjeve, čiji će sadržaj biti propisan podzakonskim aktom.

Nadležni sud za nepobijani dio rješenja o ovrsi, zaključkom utvrđuje pravomoćnost i određuje nastavno provedbu ovrhe prema sadržaju rješenja o ovrsi, te ujedno zaključkom određuje razdvajanje postupaka na način da će se u odnosu na dio rješenja o ovrsi koji se pobija postupak nastaviti kao povodom prigovora protiv platnog naloga, a u nepobijanom dijelu nastavlja se postupak provedbe ovrhe.

Odredbom čl. 180 st. 4 i 5 OZ regulira se mogućnost odgode ovrhe u slučaju provedbe ovrhe na novčanoj tražbini po računu, te prema navedenom ovršenik može tražiti odgodu ovrhe o kojem će prijedlogu za odgodu podnesenom u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi, sud odlučiti u roku od osam dana i ako prihvati prijedlog, rješenje o odgodi odmah dostaviti banci, u slučaju provedbe i telefaksom.

Polazeći od ovog kao i od drugih načela postupka, ali uvažavajući svrhu i cilj samog postupka - prisilno namirenje tražbine ovrhovoditelja, zakonodavac je radikalno intervenirao u do tada jasno određeni način i određivanja i provedbe ovrhe u dijelu predmeta i sredstva ovrhe i novim normativnim određenjem sadržanim u čl. 5 OZ, omogućio nastavak ovrhe promjenom predmeta i sredstva ovrhe.

Međutim, ovako bi moguće rješenje, za državna odvjetništva ali i za sudove predstavljalo povećanje broja sudskih predmeta i s tim u vezi novo opterećenje tom vrstom vanparničnih postupaka, i to od svake faze, od utvrđenja imovine ovršenika i njene dostatnosti za namirenje, preko provedbe ovrhe do namirenja tražbine i zaključenja postupka.