Zato hitno valja razraditi sustav kontrole vozača (slicno kontroli alkohola) i na uzimanje psihoaktivnih sredstava (droge, lijekovi).

Tijekom cijele 2009. godine usluge u Službi su zatražile 722 osobe iz Zadarske županije od čega je njih 526 opijatskih ovisnika, dok je ovisnika i konzumenata ostalih psihoaktivnih sredstava bilo ukupno 41.

Roditelji su upoznati s negativnim posljedicama konzumiranja psihoaktivnih sredstava (alkohola, droge) kao i korištenja računala te učestalog upuštanja u kockanje i klađenje.

Najčešće se javlja kao posljedica traume mozga ili patoloških promjena u nekim moždanim područjima, ali može se javiti i kao posljedica pretjeranog uzimanja psihoaktivnih sredstava ili intenzivnog neugodnog čuvstva (npr. stres).

Glavna tema sastanka bila je istovremena uporaba različitih vrsta psihoaktivnih sredstava (poly-drug use), kao što je npr. korištenje više vrsta droga i/ili alkohola.

Često se u literaturi navodi kao jedno od obilježja rizičnog ponašanja mladih, kombiniranje više psihoaktivnih sredstava.

Glavni povod početka uzimanja neopijatnih psihoaktivnih sredstava, prema izjavama liječenih osoba je: znatiželja (31,5 %), utjecaji vršnjaka i partnera (25,4 %), zabava (13,9 %), dosada (9,1 %), želja za samopotvrđivanjem (7,9 %), psihološki problemi (6,3 %) i problemi u obitelji (4,2 %) (HZJZ, 2007.).

Evaluacija psihičkog stanja ispitanika obuhvatiti će: A) kliničku procjenu komorbiditetnih dijagnoza koristeći DSM IV (depresivnih i anksioznih poremećaja, psihotičnih poremećaja, suicidalnosti, zlouporabe psihoaktivnih sredstava) B) procjenske ljestvice (Hamiltonova skala depresije i anksioznosti) te psihologijske mjerne instrumente (Mississippi skala za procjenu simptoma posttraumatskog stresnog poremećaja, Beck-ova skala za procjenu depresije, Upitnik kvalitete života, Upitnik suočavanja sa stresom) C) za tu svrhu sastavljen upitnik subjektivne procjene psihičkog stanja, zadovoljstva ispitanika provedenim liječenjem i osobljem.

Nedostatak prostora za zabavu, rekreaciju i dosada tjeraju ih u kafiće i na rješavanje vlastitih problema zloporabom psihoaktivnih sredstava koje im dileri i raspačavači nude na svakom koraku.

Kratkoročni ciljevi projekta (ovogodišnji ciljevi) bili su: - osposobiti zainteresirane starije osnovnoškolce za edukatore/ice; - putem edukatora/ica uspješno provesti seriju radionica o štetnosti pušenja i konzumiranja alkohola u svakoj lokalnoj zajednici (Hodošan, Lopatinec, Mala Subotica) za učenike 6., 7. i 8. razreda - provesti istraživanje stavova i navika učenika 6., 7. i 8. razreda, koji utječu na konzumiranje psihoaktivnih sredstava - istraživanje se provoditi elektronskim putem, uključiti svih 30 osnovnih škola Međimurske županije - putem edukatora/ica i stručnih suradnika uspješno provesti javne tribine za roditelje i učitelje o štetnosti pušenja i konzumiranja alkohola u svakoj lokalnoj zajednici (Hodošan, Lopatinec, Mala Subotica) - obilježiti Svjetski dan borbe protiv alkoholizma i Svjetski dan zdravlja putem sportskih igara u lokalnoj zajednici (Prelog) zajedno sa učenicima iz svih 12 škola uključenih u projekt (Domašinec, Donja Dubrava, Kuršanec, I. OŠ Čakovec, Štrigova, Mursko Središće, Prelog, Nedelišće, Kotoriba, Hodošan, Lopatinec, Mala Subotica) - javno prezentirati rezultate projekta Kroz sve četiri godine, u realizaciji ovog projekta željeli smo podići svijest svih subjekata u odgoju i obrazovanju mladih, roditelja i učitelja o štetnosti i zdravstvenim i zakonskim posljedicama konzumacije sredstava ovisnosti, ujedno stvoriti svijest o tome da su alkohol i duhan također sredstva ovisnosti i često prva stepenica ka drugim psihoaktivnim sredstvima, te time pokušati smanjiti broj pušača i konzumenata alkohola među učiteljima s ciljem smanjivanja broja negativnih primjera mladima.

U drugoj fazi provedbe projekta uspješno je završeno istraživanje stavova i navika učenika 6., 7. i 8. razreda svih osnovnih škola MŽ o konzumiranju psihoaktivnih sredstava.

Kovačića, Sveti Juraj na bregu, Lopatinec) 2. u svih 12 osnovnih škola provedene su Škole razrednika - ukupno 24 radionica u koje se uključilo više od 300 razrednika/učitelja 3. provedeno je anketiranje učenika 6., 7. i 8. razreda o konzumiranju psihoaktivnih sredstava u svih 30 osnovnih škola Međimurske županije - ukupno je ispitano 3001 učenik/ica 4. provedene su serije radionica/prezentacija mladih edukatora svojim vršnjacima - ukupno više od 35 javnih prezentacija (ove godine 15 mladih edukatora održalo je 12 javnih prezentacija) 5. provedene su serije radionica/prezentacija mladih edukatora svojim roditeljima - ukupno 12 prezentacija, u trajanju od jednog školskog sata 6. sportskim druženjem obilježeni su Svjetski dan borbe protiv alkohola i Svjetski dan zdravlja - ukupno 2 sportska druženja, s više od 1000 sudionika (edukatori, stručni suradnici, lokalna zajednica).

Među tih 528 opijatskih ovisnika, ukupno je 457 muškaraca i 71 žena, dok je konzumenata ostalih psihoaktivnih sredstava ukupno 41, od čega 38 muškaraca i tri žene.

Čim se u jednom mjestu pojave 1 - 2 ovisnika, zloporaba droga počne se širiti poput zaraze jer je to idealan teren za narkomafiju, dilere i raspačavače psihoaktivnih sredstava, koji tu šansu vješto koriste.

Te je pokazatelje početkom studenoga saborskim zastupnicima prezentirao predsjednik Vladina ureda za suzbijanje zloporabe droga dr. Ante Barbir, u izvješću o provođenju nacionalne strategije suzbijanja zloporabe psihoaktivnih sredstava u Republici Hrvatskoj.

Rizično ponašanje mladih povezano s konzumiranjem cigareta, alkohola i drugih psihoaktivnih sredstava javlja se kao sve izraženiji javnozdravstveni i sociološki problem kako u cijeloj Hrvatskoj, tako i u našoj županiji jer zadire u zdravlje dijela populacije u najosjetljivijoj fazi razvoja, a to su adolescenti.

Cilj projekta je unaprijediti kvalitetu življenja smanjenjem rizika incidencije bolesti ovisnosti kod djece i mladih na području lokalne zajednice gradova Splita i Visa putem informiranja i provođenja kratkih motivacijsko intervencijskih programa za rad s mladima koji su u visokom riziku ovisnosti ili su povremeni konzumenti psihoaktivnih sredstava i njihovim obiteljima.

Opći trendovi u starosnoj i socijalnoj strukturi korisnika i modelima zlouporabe droga ukazuje da su mladi u riziku jer: - raste broj ovisnika i korisnika sredstava ovisnosti, kao i broj maloljetnika među njima. - starosna granica prvog kontakta spušta se sve niže, prema starijem osnovnoškolskom uzrastu. - socijalna struktura korisnika se proširila na sve slojeve društva. - sve se više razvija politoksikomanija (mladi rabe razna psihoaktivna sredstva i kombiniraju ih). - raste broj djece i mladih koji imaju zakonske posljedice vezane za zlouporabu psihoaktivnih sredstava.

korištenje i preprodaju ilegalnih psihoaktivnih sredstava

(1) U slučaju sumnje na zarazne bolesti ili uzimanja opojnih ili psihoaktivnih sredstava dopušteno je zatvorenika testirati uzimanjem uzoraka krvi ili mokraće, prema pravilima medicinske struke, odnosno korištenjem odgovarajućeg testa.

Nadalje će savjestan ispitivač ispitati sve okolnosti pojave ove smetnje: je li se ona javila prvi puta, što joj je prethodilo, da li kakav događaj, promjena, uzimanje psihoaktivnih sredstava, da li postoje prethodna stanja i povišenog raspoloženja...

Sve veći dio populacije razvijenog svijeta pokazuje sklonost uzimanu psihoaktivnih sredstava da bi mogli raditi, ali je i sve više onih koji rade da bi se mogli nagraditi kupovanjem i konzumacijom pojedinih droga.

- Ovisnika ostalih psihoaktivnih sredstava je 17, te 13 konzumenata, svi su muškarci - kaže Klepac Erstić, dodajući kako je na supstitucijskoj terapiji trenutačno 445 ovisnika od kojih njih 240 (53,9 posto) koristi metadon, dok ostalih 205, odnosno 46,1 posto konzumira buprenorfin.

Obzirom da uzimanje psihoaktivnih sredstava povećava rizičnost ponašanja ljudi u različitim situacijama (u prometu, na radnom mjestu, spolnim odnosima, zabavi), od društvenog je interesa različitim mjerama kao što je zakonska regulativa, edukacija, manje zahtjevna terapija (npr. ona kojoj nije cilj potpuna apstinencija vec samo redukcija potrošnje), smanjivati koliko je moguce te rizike, jer ljude nije moguce natjerati da žive kao apstinenti.

Cilj našeg istraživanja bio je utvrditi učestalost, oblik i načine korištenja sredstava ovisnosti, stavove i navike koji utječu na uzimanje tih sredstava te utvrditi glavne socijalne i psihološke čimbenike koji su u osnovi uzimanja psihoaktivnih sredstava.

Prosjek početka uzimanja psihoaktivnih sredstava je za marihuanu 14 godina, psihostimulanse 17 godina, opijate 20 godina, a intravenozne droge 20,6 godina.

Gubitak samokontrole, intoksikacija smrtnim količinama alkohola, rizični spolni odnosi pod utjecajem alkohola ili nekih drugih psihoaktivnih sredstava, prometne nesreće sa smrtnim posljedicama, psihotična stanja, trajna oštećenja moždanih funkcija, rizici su kojih mlada osoba treba biti svjesna spri donošenju odluke o konzumaciji.

Nadalje, opetovano se potvrdilo da su riziku konzumiranja psihoaktivnih sredstava u značajno većoj mjeri izloženi mladi muškog spola, uz iznimku konzumiranja tableta za smirenje, kojima su sklonije djevojke.

¦ Informiranje i edukacija populacije i vulnerabilnih populacijskih skupina o značajkama i posljedicama uzimanja psihoaktivnih sredstava

Problem ovisnosti je javnozdravstveni i socijalni problem suvremenog svijeta, a zlouporaba psihoaktivnih sredstava postala je transkulturalni fenomen.