Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar kao javna ustanova u kulturi, čiji je osnivač Grad Daruvar, službeno je osnovana 1947. god., posjeduje oko 30.000 jedinica knjižne i 500 jedinica neknjižne građe, 25 novina i časopisa, uslužuje oko 1300 korisnika i provodi redovite kulturne aktivnosti.

Na Čitaonicu gjurgjevačku iz 1876. godine nastavlja se 1906. godine Pučka knjižnica, a iza Prvoga svjetskog rata knjižnica i čitaonica djeluje u okviru " Graničara " i prosvjetnog društva " Zrinski ". 1938. godine osnovana je Hrvatska čitaonica, 1948. godine Kotarska knjižnica a 1956. godine Narodna knjižnica i čitoanica.

S obzirom da je ova godina posvećena Međunarodnoj godini međugeneracijske solidarnosti i da je jučer bio posljednji dan obilježavanja mjeseca knjige, Pučka knjižnica i čitaonica u Daruvaru, priredila...

Potrebno je napomenuti da je Mali Lošinj grad sa značajnom tradicijom institucija u kulturi sa talijanskom čitaonicom osnovanom 1848. godine, koje su zatim slijedile i hrvatska čitaonica, zabavno-čitalačko pučko društvo »Zora«, posujilnica iz 1901. g., pučka knjižnica kao i dramatično i glazbeno društvo.

U neposrednoj blizini nalaze se banke, mjenjačnica, ljekarna, knjižara, pučka knjižnica i čitaonica, pošta, cvjećarnica, foto-studio, slastičarnica, turistički informativni centar - prodaja suvenira, razne prodavaonice odjeće i obuće te tržnica i supermarket za sve vaše dodatne potrebe.

Matica hrvatska Ogranak Daruvar i Pučka knjižnica - čitaonica Daruvar u suradnji sa Vijećem Ogranaka Matice hrvatske Bjelovarsko-bilogorske županije pozivaju Vas dana 1. veljače 2013. godine u 18,00 sati, na predstavljanje knjige " OD OTKOSA DO OLUJE ", autora Mate Ćurka

Godine 1866. osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji, koja je imala važnu ulogu u narodnom preporodu.

Vjerojatno 1961. godine, knjižnica je ponovno preseljena i to u zgradu Vranjevine, a od 1984. pod vodstvom Margot Moćan trajno je smještena na adresi Stjepana Radića 5 u kojoj se nalazi i danas. (Povijesni izvor: dr. Vjenceslav Herout) Od 1993. godine knjižnica nosi naziv Pučka knjižnica i čitaonica Daruvar te njome od 2008. godine rukovodi Romana Horvat.

Ravnateljica, Sanja Radin Mačukat predložila je Gradskom vijeću promjenu dosadašnjeg imena Pučka knjižnica i čitaonica u Gradska knjižnica Vodice jer su Vodice već odavno grad, a novi kraći naziv nešto je lakši za brendiranje.

Od 1994. radi pod nazivom " Pučka knjižnica i čitaonica, sve do 3.5.2006. godine, od kada rješenjem Trgovačkog suda Bjelovar djeluje samostalno sa svojim žiro-računom.

Djelovala je Mljekarska zadruga, Pčelarska podružnica, Pučka knjižnica, Pogrebno društvo, Dobrovoljno vatrogasno društvo, nogometni klub, Hrvatski sokol, te mlin i ciglana.

1900. godine osnovana je Pučka knjižnica i čitaonica.

Tako je ova pučka knjižnica postala ponovno onakvom kakova je u svom davnom (1902. g.) početku bila po svojoj zadaći - i školska i pučka, učilište i igralište.

Tako je s ciljem prosvjećivanja širih društvenih slojeva 7. veljače 1909. godine otvorena prva Pučka knjižnica u Pazinu.

Krajem 19. stoljeća dolazi do pojave organiziranog društvenog života u Đelekovcu pa se osniva Vatrogasno društvo 1888. godine, već 1904. godine Hrvatska pučka knjižnica, između 1925. i 1928. osniva se Ogranak Seljačke sloge, 1924. je utemeljen nogometni klub " Podravac " koji je 1925. godine dobio ime " Osvit ", 1932. je osnovano seljačko pjevačko društvo " Preradović ", a do novog razvoja društvenih organizacija dolazi nakon drugog svjetskog rata.

Dramalj ima i svoj Dom kulture gdje se nalazila i prva pučka knjižnica osnovana davne 1939. godine, a u kojoj su se u zimskim mjesecima održavale tradicionalne večeri pod maskama.

Na njegovo djelovanje nastavlja Pučka knjižnica iz 1906. godine, što prenose Hrvatske novine, glasilo Hrvatske pučke seljačke stranke, a koje se tiskaju u tiskari Peroslava Ljubića u Virju.

One 15. ožujka 1906. godine objavljuju članak Tome Jalžabetića iz Đurđevca: Pučka knjižnica osnovana je u Gjurgjevcu u nedjelju dne 4. ožujka te je već odpočela svojim djelovanjem.

U nastojanjima prosvjećivanja puka 7. veljače 1909. otvorena je Pučka knjižnica Pazin, koja je u to vrijeme imala važnu ulogu u širenju informacija na Pazinštini.

Nakon Drugog svjetskog rata kulturni život se veoma sporo obnavljao. 1946. godine započela s radom Pučka knjižnica.

Svojom donacijom utemeljio je prvu javnu knjižnicu u Splitu. - 1862. godine Narodna slavjanska čitaonica - 1903. godine Gradska biblioteka - 1904. godine Pučka knjižnica - 1906. godine pučke štionice po splitskim predgrađima - 1913. godine Gradska pučka knjižnica - 1951. godine Posudbena biblioteka

Budući da je Pučka knjižnica i čitaonica u Pitomači otvorila svoja vrata korisnicima u preuređenom i proširenom prostoru u Mjesecu hrvatske knjige 2003., kolege knjižničari našeg društva imali su priliku vidjeti novu knjižnicu.

Gradska pučka knjižnica počela je raditi u današnjoj Pavlinskoj ulici br. 8. Bila je preseljena u Ulicu Alojzija Stepinca, a od 1945. godine radila je u prizemlju sjevernog dijela kazališne zgrade.

Iz istog broja novina saznajemo da se " Pučka knjižnica u Gjurgjevcu zahvaljuje gospodi dr. Luji Harazinu, kotarskom liječniku, za darovnih joj 20 knjiga, Andriji Kolaru za 10 i Tomi Jalžabetiću za darovanih 7 knjiga.

Inicijator osnivanja prve zametske knjižnice, 1914. godine, koja se kasnije spominje pod imenom Pučka knjižnica Zamet bio je Branko Rubeša, koji je ujedno bio i prvi knjižničar.

Upravo onakovom kakovom pučka knjižnica treba biti, kakva je svugdje u svijetu, pa stoga i u Kotoribi.

U Domu je 1910. godine otvorena Pučka knjižnica koja će zajedno s Čitaonicom postati okosnica kulturnog života žitelja buzetskog područja.

S ciljem prosvjećivanja širih društvenih slojeva 7. veljače 1909. godine otvorena je Pučka knjižnica, koja već 1910. godine postaje najveća javna knjižnica u Istri s 1030 knjiga u svom fondu, a u godinu dana izdala je 866 knjiga na posudbu.

Unatoč nepovoljnim okolnostima tokom 1918. god. sve glasnije javljaju se mišljenja u gradu da je zgrada Hrvatskog doma pretijesna za sva splitska hrvatska društva i zadušena na nespretnoj lokaciji te treba razmišljati o podizanju nove, pogodnije zgrade na boljem mjestu. " Godine 1919. u Hrvatskom je domu bila i Gradska pučka knjižnica, a zgrada je za Kraljevine SHS 1921. preimenovana u Jugoslavenski dom.

Ono će na upravljanje dobiti novoobnovljenu zgradu (bivši Zadružni dom) Kulturnoga centra, kao i dio prostorija u staroj školi u kojima će se smjestiti Pučka knjižnica i Muzej.