Koja ljepota, prekrasne kamene formacije, svih nijansi sive boje, išarane grižinama (žlijebovi) kao da su ih isklesali najbolji klesari, stabla na kamenim blokovima, cvjeće u pukotinama stijena, i staza koju su sagradili ljudi u ovako teško prohodnom terenu veličanstvene su slike, za koje mi nedostaju riječi.

Na pjeskovitome dnu u pukotinama stijena pronađene su zlatarske vage, prstenje, mali utezi i katanci od mjedi, metalne pribadače, bogato ukrašene kutije i mjedeni žetoni.

Raste na točilima i u pukotinama stijena planinskih predjela.

Velebitska degenija raste na vapnenjačkim točilima i u pukotinama stijena koji su ljeti izloženi intenzivnoj insolaciji, a zimi vjetrovima zbog kojih najčešće manjka trajna, zaštitna pokrivenost snijegom.

Čini malene jastučiće u pukotinama stijena, a neobičan izgled daju joj višestruko cik-cak ispresavijane stabljike.

Biljke rastu u otežanim uvjetima alpske klime, vrlo malo zemlje u samim pukotinama stijena.

Velebitska degenija (Degenia velebitica) je reliktna biljka žutih cvjetova, jedini predstavnik svog roda, endem koji raste u malom broju samo na planinskim točilima i u pukotinama stijena Velebita.

Gnijezdo gradi u dupljama stabala, a iznimno i u pukotinama stijena i građevina.

Izuzetno rijetka, endemska biljka, koja se pojavljuje na velebitskim planinskim točilima, ali i u pukotinama stijena.

Živi na šljunkovitu dnu i u pukotinama stijena na dubini od 8 do 25 m.

Danju se skriva pod kamenjem, u pukotinama stijena i u podzemnim rupama u kojima i prezimljuje.

Raste većinom na finijim i smirenijim točilima što leže prema jugoistoku, ali i u pukotinama stijena.

- hrvatski endem - strogo zaštićena biljka koja raste na kamenitim obroncima u pukotinama stijena i među gromadama kamenja, pretežno na zapadnim obroncima Velebita i na nadmorskoj visini 950 do 1000 m, tek iznimno do 800 odnosno 1550 m - cvate u lipnju i početkom srpnja.

Smilje raste u kamenjarima i pukotinama stijena gdje ima puno sunčeve svjetlosti.

Tijekom ljeta najčešće se hrani kukcima i paucima koja nalazi u pukotinama stijena.

Svoje sigurno sklonište daleko od zvijeri i ptica pronalazi u dupljama stabala, pukotinama stijena i kućicama za ptice, a tamo ujedno gradi i svoje gnijezdo.

Uzorci sedimenata sakupljeni u pukotinama stijena u predjelu bivka II (uzorak br. 2 i 3), te na dnu jamskog sustava (uzorak br. 1) sadrže najmanju do sada pronađenu količinu olova u podzemnim šupljinama.

Raste u pukotinama stijena i zidova u obalnom području.

- endemični dragulj velebitske i hrvatske flore - raste većinom na finijim i smirenijim točilima što leže prema jugoistoku i u pukotinama stijena - cvate u svibnju i lipnju

Oko 200 sukulentnih vrsta dolazi u sklopu livadske, krške, vegetacije gdje obično u pukotinama stijena nalaze svoje mjesto pod suncem.

U mitu o Posejdonu i Zeusovoj miljenici nimfi Dahomar te njihovoj zabranjenoj ljubavnoj priči na obali Jadranskog mora, grčki povjesničar Teopomp zapisao je kako su ljubavnici ležali na motaru koji je u pukotinama stijena nicao od Posejdonova sjemena.

Od 4. rujna 1964. godine je Zakonom o zaštiti prirode strogo zaštićena biljka koja raste na kamenitim obroncima, u pukotinama stijena, pretežno na zapadnim obroncima između 700 i 1550 m nadmorske visine.

Smeđa krastača (Bufo bufo) Većinom je aktivna noću, izlazi u sumrak, a po danu se skriva, najčešće pod kamenjem, u pukotinama stijena i u podzemnim rupama u kojima prezimljuje.

Zanimljiv je pripadnik zbirke sukulenata tanjurasti eonij (Aeonium tabuliforme), endemična svojta koja potječe s Kanarskih otoka (otok Tenerife), gdje raste po kamenitim obroncima i u pukotinama stijena.

Gnijezdo radi od korijenja i mahovine u dupljama, pukotinama stijena, kućicama za ptice, dobro skače i penje se.

Biljka raste na kamenjarskim travnjacima i pretpla-ninskim rudinama, u pukotinama stijena od gorskih do pretplaninskih položaja.

- Velebitski endem, dosta je čest na kamenjarskim travnjacima i rudinama uskolisne šašike te na travom obraslim terasama i u pukotinama stijena, od viših gorskih položaja do najviših vrhova (1100 - 1758 m) - cvate od lipnja do kolovoza

Preporuča se da se prilikom penjanja zaobiđu rozete s listovima ili busenove zvončića (Campanula fenestrellata, C. waldsteiniana) koje rastu u pukotinama stijena.

Valdštajnov zvončić (Campanula waldsteiniana) Vrlo je dekorativna biljka koja oblikuje jastučiće u pukotinama stijena.

Najčešće boravi po zgradama, također naseljava suha područja po pukotinama stijena i litica.