Na klimu u Punta Arenasu uvelike utječe ocean, tako da su oscilacije između godišnjih doba vrlo male, prosječna temperatura u najhladnijem srpnju je oko - 1 C a u najtoplijem mjesecu siječnju je 14.

Kad je novinar upitao Eugenija Mimicu Barassija, rođenog 1949. u Punta Arenasu, pisca i dopisnog člana Čileanske akademije, kakvu važnost za formu i sadržaj njegovih djela ima činjenica što je potomak hrvatskih iseljenika, odgovorio je: To je od vitalnog značenja.

Nastavnica Kristina Bačanin iz dopunske u Punta Arenasu u Čileu u natječaj je uključila djecu iz tri škole: ESCUELA REPUBLICA DE CROACIA, COLEGIO MIGUEL DE CERVANTES i THE BRITISCH SCHOOL.

Brat Vladimira Borića, prvog dijecezanskog biskupa u Punta Arenasu, koji je također pisao nadbožne igrokaze (u njima su igrali mladi školarci, budući pisci hrvatskog podrijetla), Vicente Borić (1907. - 1986.) izdao je u poznim godinama života (1984.) zbirku kostumbrističkih prizora pisanih krepkim jezikom.

Otkrivanju spomenika kojeg je blagoslovio biskup Punta Arenasa Toma Gonzalez Morales nazočili su brojni predstavnici hrvatske zajednice u Čileu, među kojima zastupnik u parlamentu Žarko Lukšić, počasni konzul RH u Punta Arenasu Rudi Mijač, Petar Tudor iz Santiaga, dogradonačelnik Splita Ljubomir Urlić, predsjednik gradskog vijeća Splita Josip Gotovac, počasni konzul Čilea u Splitu Buljubašić, Branka Bezić Filipović, voditeljica splitskog ureda Hrvatske matice iseljenika i drugi...

Počasni konzul Buljubašić je pak, napominjući kako dosta Čileanaca hrvatskog porijekla u posljednje vrijeme boravi pola godine u Dalmaciji a pola u Čileu, kazao da je njihova želja da se jedan spomenik značajnom Čileancu postavi na nekom splitskom trgu kao sto je Marulić dobio svoje mjesto u Punta Arenasu.

Izložba će ostati trajno na dar Punta Arenasu.

Podsjetimo, u Punta Arenasu živi izmedu 10.000 i 15.000 Čileanaca hrvatskih korijena, a u petnaest milijunskom Cileu oko 200.000 tisuća.

Od 1995. do 2000. godine boravi u Čileu gdje je predavala hrvatski jezik i kulturu u Punta Arenasu, a zatim bila drugi tajnik (ataše za kulturu) u Hrvatskom veleposlanstvu u Santiagu.

Ove zime Hrvatsku je posjetio čileanski predsjednik Ricardo Lagos Escobar, oduševivši se krajem u kojem su korijeni mnogih njegovih prijatelja, a tijekom ovog posjeta Splićani će Punta Arenasu, gradu smještenom na obalama Tihog oceana, vrlo blizu Rtu Horn, postaviti kip Marka Marulića Splićanina, oca hrvatske književnosti.

U gradovima Antofagasti i Punta Arenasu najveći je broj Dalmatinaca, a ono što najviše fascinira jest njihova ljubav za rodni kraj.

Pripovjedač, romanopisac i esejist Juan Mihovilovich rodio se u Punta Arenasu, na jugu Čilea, gdje je velika naseobina hrvatskih iseljenika, osobito s Brača, a on je pripadnik njezina trećeg naraštaja.

Roman Njezine bose noge po snijegu posvećen je hrvatskoj četvrti u Punta Arenasu.

Na početku pregleda stoljeća hrvatske periodike u Čileu stoji glasovita Krstulovićeva nacionalno-preporodna Sloboda (1902. 1906.) iz Antofagaste, zatim tjednik Domovina, koji je pod različitim imenima izlazio dugi niz godina (1908. 1916.) u Punta Arenasu, prigodne publikacije Hrvatskog pripomoćnog društva iz Antofagaste (2000.), glasila hrvatske mladeži Dom iz Punta Arenasa (1911. 1912.), posebne publikacije Malih novina na temu povijesti hrvatskog novinstva u Čileu (Santiago, 1991.).

Male novine pokrenute su 1905. u Punta Arenasu, središtu naše iseljeničke zajednice na Magallanesu i Ognjenoj zemlji.

- 43 godine je prošlo otkada je u Punta Arenasu zaređen za svećenika

Dokumentarnu je prozu pisao Rudolfo Sesnić i Patrici Štambuk (rođena u Punta Arenasu 1951.), koja rabi slikovit, spontan stil prožet toplinom.

Sadržaj Demografija - uvjet hrvatske budućnosti Premijer Milanović s Hrvatima u Punta Arenasu Popis stanovništva Hrvatske 2012. Festival HBZ-a u Las Vegasu Hrvatski bal u Beču Obljetnica akcije Maslenica Problemi oko dvojezičnosti u Austriji Premijer Milanović s Hrvatima u Srbiji O trojici legendarnih hrvatskih emigranata Koncert Nenada Bacha u Zagrebu Klapsko pjevanje na Unescovom popisu Srušena povijesna hrvatska crkva u Pittsburghu HMI: Zimska škola folklora Božićne priredbe Hrvata u Lendavi Znanstveni skup u Tihomilu Rađi HMI Split gostovanje u Čileu Istarski svećenik Miroslav Bulešić uskoro blaženik Hrvatska knjiga na sajmu u Meksiku HMI: Izložba tradicijskog nakita Hrvata iz BiH HMI: Izložba plakata Darka Vukovića Zagreb: Zbirka Gvozdanović Posljednja hrvatska knjižara u Australiji Posjet Hrvatima u New Yorku Hrvatski kao drugi i strani jezik Školarinski fond u Kanadi Nizozemska: Zbirka pjesama Hrvoja Pere Šende Izložba o Isidoru Kršnjavom O hrvatski udrugama u Beču Matičin vremeplov

U Punta Arenasu izlazi glasilo Male novine koje povremeno objavljuju priloge na hrvatskom jeziku.

U Punta Arenasu se emitiraju dvije radio emisije s hrvatskim temama i glazbom.

Posebnu pozornost tim temama posvećuju izdanja hrvatskih iseljenika: Male novine u Punta Arenasu i Novo tamo daleko u Santiagu.

Trebotić je, doduše, u svojoj trideset petogodišnjoj karijeri izlagao na brojnim prestižnim " adresama " poput onih u Düsseldorfu, Rimu, Hamburgu, Essenu, Salzburgu, Baselu te u Seulu i u Punta Arenasu, no aktualne bečke izložbe u Diozesanmuseums te u galeriji smještenoj u Palači Porcia, neprijeporno su među najznačajnijima.

Tijekom višednevnog posjeta hrvatski predsjednik Stjepan Mesić susreo se, između ostalih, s čileanskim predsjednikom Ricardom Lagosom te s predstavnicima hrvatske manjine u Santiagu, Antofagasti i Punta Arenasu.

Najznačajnije hrvatske kolonije bile su u Buenos Airesu, Rosariu i Acebalu u Argentini; Antofagasti, Punta Arenasu, Porveniru, Iquiqueu i Valparaisu u Čileu; Callaou i Cerro de Pascu u Peruu te Oruru, Uyuniju i Potosiju u Boliviji.

Ve ć ina njih potje č e s naše obale, poglavito s otoka Bra č a, a ro đ eni su prije svega u Antofagasti, Santiagu i Punta Arenasu, gradovima u kojima živi najve ć i broj hrvatskih doseljenika.

Mihoviloviceva pri č a ponovno po č inje u Punta Arenasu, u pansionu Estebana Fadica, i govori o skupini koju sa č injavaju pustolovi, me đ u kojima se isti č u Juan Zarovic, Julio Milovic i mladi Marcos Marcic, tek pristigao iz Europe.

Bista Marka Marulića koju je izradio akademski kipar iz Splita Ante Strinić, uz doradu na preporuku žirija, bit će postavljena u čileanskom gradu Punta Arenasu najvjerojatnije ove jeseni.

Buljubašić, inače počasni konzul Republike Čilea u Splitu, kazao je kako bi vjerojatno, da nisu u vremenskom tjesnacu, išli na ponavljanje natječaja, ali im je želja da bista bude postavljena tijekom listopada ili studenoga kada se očekuje uzvratni posjet predsjednika Stjepana Mesića Čileu kada bi on zajedno sa splitskim gradonačelnikom mogao otkriti bistu u Punta Arenasu.

Počeo se baviti književnošću kao srednjoškolac, uređivao je književni list i sudjelovao je u kazališnim predstavama za koje je tekstove pisao Vladimir Borić (kasnije prvi dijacezanski biskup u Punta Arenasu) zajedno s bratom Domingom (kasnije svestranim " čovjekom od teatra, televizije i filma ", kako ga je nazvala čileanska književna kritika), Ernestom Livačićem Gazzanom (piscem, sveučilišnim profesorom i akademikom) i Vicentom Borićem (literarnim kroničarem iseljeničkog života).

Ipak će tek u pedesetim godinama svoga života početi objavljivati zrela književna ostvarenja preselivši se u glavni grad Santiago poslije svestrane angažiranosti u društvenom i političkom životu u Punta Arenasu (bio je i guverner čileanskog dijela Ognjene zemlje od 1946. do 1952. godine).