Životna dob i dalje će biti najvažniji uvjet za odlazak u punu starosnu mirovinu, ali u predstojećoj mirovinskoj reformi Vlada namjerava ispraviti nepravdu prema radnicima s punim radnim stažom, a nedovoljnim brojem godina života

U Nizozemskoj svi građani dobivaju punu starosnu mirovinu u 65. godini ako su u zemlji živjeli najmanje 50 godina između svoje 14. i 64. godine života.

Danas je uvjet za punu starosnu mirovinu za žene 60 godina, a za muškarce 65 godina.

U državnim i javnim službama 9.000 ljudi steklo je pravo na punu starosnu mirovinu, ali i dalje rade jer nisu navršili 65 godina života, a još ih je 5.000 kojima do pune starosne mirovine nedostaje do pet godina.

Najveći će dio stalno zaposlenih iz državne službe otići u mirovinu: dio, kad steknu uvjete za punu starosnu mirovinu (60,5 godina za žene, 65 za muškarce i najmanje 15 godina staža, op. a.), a dio kad steknu uvjete za prijevremenu mirovinu (55,5 godina za žene, 60 godina za muškarce sa 30,5, odnosno 35 godina staža).

Kolegice su trebale ostati na Zavodu i primati naknadu i čekati punu starosnu mirovinu, jer te onda pripada određena minimalna mirovina za punu starosnu i koja je uvijek veća od iznosa prijevremene mirovine.

Riječ je o izvorno hrvatskom modelu otpremnine za radnike koji imaju uvjete za prijevremenu mirovinu, na koju poslodavac ne plaća porez, niti je u gotovini isplaćuje radniku, već ona služi kako bi umirovljenici koji su zbog otkaza završili u mirovini primali penziju kao da su na svojim radnim mjestima dočekali punu starosnu mirovinu.

K tome, oni koji odlaze u prijevremene mirovine imaju veći broj godina rada od onih koji odlaze u punu starosnu mirovinu.

U prva tri mjeseca ove godine broj umirovljenika povećan je za 14.816 što znači da će uz taj trend i ove godine broj umirovljenika biti većih za nekih 60.000. U prva tri ovogodišnja mjeseca 4.519 radnika je otišlo u prijevremenu mirovinu, a svega 4.078 u punu starosnu mirovinu.

Od ukupnog broja umirovljenika iz uzorka njih 43 % ostvarilo je punu starosnu mirovinu, 23 % otišlo je u prijevremenu, a 17 % u invalidsku.

Od 1. studenog na snazi su nove odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju po kojemu se prijevremeni odlazak u mirovinu kažnjava više nego do sada i temeljem kojeg će žene svake godine za punu starosnu mirovinu morati raditi po tri mjeseca duže, a 2030. isto kao i muškarci - do 65 godina.

Jedinu pogodnost su imali što su u punu starosnu mirovinu mogli ići sa 35 godina efektivnog radnog staža, dok su drugi išli u starosnu mirovinu sa 40 godina radnog staža.

»To je oko 477 kuna manje u odnosu na punu starosnu mirovinu, pa se mnogima vjerojatno učini da su otpremninom to pokrili, a nakon toga godinama ne nađu alternativu«, kaže Krištof.

No najveća i najdrastičnija promjena koja će pogoditi nezaposlene, a pogotovo one koji ostanu bez posla u starijoj životnoj dobi je ta da je do sada osoba koja je provela na radu 32 godine imala pravo na novčanu naknadu sve do ponovnog zaposlenja, odnosno dok ne nastupi neki od slučajeva propisan Zakonom za prestanak prava na ovu naknadu (najčešće odlazak u mirovinu), a od sada će uz ovaj uvjet nezaposlena osoba morati ispunjavati i uvjet da joj nedostaje do 5 godina do ispunjenja uvjeta dobne granice za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu.

Piše: Inoslav Bešker, Veronika Rešković Foto: Dragan Matić/Cropix Italija mora izjednačiti punu mirovnu dob muškaraca i žena po presudi Europskog suda pravde; ista obaveza očekuje i Hrvatsku uđe li u Europsku Uniju (JUTARNJI LIST) RIM, ZAGREB - Evropski sud pravde u Luxembourgu presudio je da Italija ne poštuje ravnopravnost žena i muškaraca odredbom da žene mogu u punu starosnu mirovinu s navršenih 60 godina, a muškarci tek s navršenih 65. Podsjetimo: podjednaka zakonska odredba vrijedi i u Hrvatskoj, pa presuda Evropskog suda pravde indirektno obavezuje i Hrvatsku, uđe li naša zemlja u članstvo Evropske unije.

Ona inače ima neprekinuti radni staž u ovoj firmi od 1975. godine, dakle nema nikakvog prekida radnog odnosa. 21.5.2010. ide u punu starosnu mirovinu.

S obzirom na dugotrajnu krizu mirovinskog sustava, koju aktualna svjetska ekonomsko-financijska kriza samo pogoršava, mnogo je vjerojatnije da će i ženama dob za punu penziju biti povišena na 65 godina, nego da će muškarcima biti smanjena na 60. Zasad se ne govori ni o nekom kompromisnom rješenju (na primjer 64 godine i za jedne i za druge, što bi u Italiji održalo otprilike istu razinu troška, s obzirom na broj žena koje odlaze u punu starosnu mirovinu).

Ljudi ne odlaze svojevoljno u prijevremenu penziju, kako smo to i ranije upozoravali, nego su na to natjerani ili nagovoreni, kazao nam je jučer Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), komentirajući najnovije podatke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koji pokazuju da je u prvom kvartalu 2011. u prijevremenu mirovinu otišlo četiri i pol tisuće ljudi, dok je manje od toga samo četiri tisuće radnika, otišlo u punu starosnu mirovinu. Vlada je morala i mogla utjecati na ovu samovolju poslodavaca i pomoći radnicima da ne budu kažnjeni zbog prisilnog ranijeg penzioniranja.

Radniku kojem do stjecanja prava na punu starosnu mirovinu nedostaje pet godina radnog staža ne može prestati radni odnos zbog trajnog prestanka potrebe za njegovim radom, a po programu rješavanja trajnih viškova radnika poslodavac je dužan tom radniku ponuditi rad na drugom radnom mjestu na kojem on može obavljati poslove za potrebe poslodavca.

Ministar je podsjetio da je školovanje vojnih pilota za potrebe Hrvatskog ratnog zrakoplovstva (HRZ) počelo 1993., da je u sustav HRZ-a do sada ušlo 214 školovanih pilota, a iz MORH-a su otišla 24 pilota, od kojih je deset ispunilo uvjete za punu starosnu mirovinu.

U ovoj godini pravo na odlazak u punu starosnu mirovinu stječe 736, dok bi ih u prijevremenu starosnu mirovinu moglo otići 1.554, što je ukupno 2.290. Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac upozorio je da pri smanjenju zaposlenih treba voditi računa o kriterijima kvalitete i depolitizaciji državne uprave, jer se ne smije bježati od toga da Hrvatska ima politizaciju uprave.

Ivo Bulaš iz Royal mirovinskog osiguranja naglasio je kako se radi o izvorno hrvatskoj vrsti otpremnine, odnosno o obeštećenju zaposlenika koji idu u prijevremenu mirovinu, na način da im se osigura isplata razlike između ostvarene mirovine i one mirovine koja bi im pripadala da su otišli u punu starosnu mirovinu.

Jedan je da pravo na punu starosnu mirovinu imaju svi radnici sa 42 ili više godina staža neovisno o godinama života, a drugi bi model pretpostavljao stjecanje prava na starosnu mirovinu sa 62 godine ako radnik pritom ima najmanje 40 godina staža.

Oko 80 % njih prima invalidsku mirovinu koja u prosjeku iznosi 3.147,81 kn, a oko 20 % n jih prima punu starosnu mirovinu koja u prosjeku iznosi 4.975, 8 kn, a također se isplaćuju i 442 obiteljske mirovine (obiteljima poginulih/umrlih).

Nakon što je lani završilo prijelazno razdoblje pa žene u punu starosnu mirovinu trenutno mogu sa 60, a muškarci sa 65 godina, Hrvatska će neizbježno idućih godina morati izjednačiti tu dobnu granicu i podići prag umirovljenja za žene na 65 godina.

Pa tako, po kriteriju godina života, tijekom ove godine u punu starosnu mirovinu može otići žena s napunjenih 60 godina i šest mjeseci života.

Sudac koji ne bude ponovno imenovan, a od dana prestanka sudačke dužnosti nedostaje mu najviše 24 mjeseca staža osiguranja za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu ima za to vrijeme pravo na plaću i druga primanja koja bi mu pripadala da mu sudačka dužnost nije prestala, ako ne započne s radom na drugom radnom mjestu, ne ostvari pravo na punu starosnu mirovinu ili mu se ne otkupi nedostajući mirovinski staž za punu starosnu mirovinu.

Polazni faktor za određivanje tzv. " pune " starosne mirovine osiguraniku, koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene 65. godine života, utvrđuje se tako da se naprijed navedeni polazni faktor povećava za svaki kalendarski mjesec nakon navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na tzv. " punu " starosnu mirovinu za 0,15 % po mjesecu, a najviše za pet godina.

Vezano uz povećanja starosnih granica za starosne mirovine, valja podsjetiti da je Europski sud pravde u Luxembourgu na temelju tužbe koju je podnijelo Europsko povjerenstvo presudilo da Italija ne poštuje ravnopravnost žena i muškaraca odredbom da žene mogu u punu starosnu mirovinu s navršenih 60, a muškarci sa 65 godina.

S druge strane, muškarac stariji od 60 godina i šest mjeseci može izići iz sustava te primiti povlaštenu otpremninu, zamrznuti prijevremenu mirovinu i otići na tržište rada, a na kraju ostvariti i pravo na punu starosnu mirovinu.