53 % muškaraca požalilo se na stres zbog posla 36 % muškaraca smatra da je ženina glavna uloga brinuti o kućanstvu i kuhati 29 % ih smatra da je hranjenje, kupanje i mijenjanje pelena majčin posao 20 % smatra ih da muškarac ima zadnju riječ kod donošenja odluka o kućanstvu 6 % muškaraca u Hrvatskoj smatra da bi žena trebala trpiti nasilje kako bi održala obitelj na okupu 12 % muškaraca smatra da postoje situacije u kojima žena zaslužuje batine 32 % ih smatra da je muškarcima seks potrebniji nego ženama 25 % smatra da muškarci ne razgovaraju o seksu, već ga jednostavno prakticiraju 34 % ih smatra kako su muškarci uvijek spremni za seks 31 % ih nikada ne bi imalo gay prijatelja 62 % posto ih smatra da ako želiš biti pravi muškarac, trebaš biti snažan 16 % Hrvata smatra da je ženin posao da se pobrine da ne ostane trudna 12 % muškaraca bi se razbijesnilo da ih žena zamoli da stave kondom 92 % ih smatra kako bi muškarac i žena trebali zajednički odlučiti koju kontracepciju će koristiti 63 % muškaraca u Hrvatskoj osjećalo bi se neugodno u društvu homoseksualaca 63 % muškaraca u Hrvatskoj osjećalo bi sram da im je sin homoseksualac 93 % Hrvata razgovara s partnericom o osobnim problemima 61 % muškaraca obavlja kućanske poslove 93 % muškaraca zadovoljno je s trenutnom podjelom kućanskih poslova i zaduženja 77 % muškaraca osjeća seksualno zadovoljstvo s trenutnom partnericom (dok 78 % žena isto osjeća s trenutnim partnerom) 54 % muškaraca nije bilo prisutno tijekom rođenja posljednjeg djeteta, 28 % ih je bilo negdje na bolničkim hodnicima, a samo 17 % u rađaonici sa suprugom ili partnericom 92 % muškaraca pratilo je suprugu pri odlascima s bebom pedijatru 63 % muškaraca prijavilo je da vrši svakodnevnu njegu beba (dok je samo 17 % žena prijavilo kako im partner pomaže svakog dana) 76 % muškaraca s djecom se igra 45 % muškaraca djeci kuha 52 % mijenja mališanima pelene 42 % muškaraca redovito pije alkohol (i 24 % žena), odnosno pet ili više pića za redom barem jednom mjesečno 11 % muškaraca testiralo se na HIV i samo 9 % žena 20 % muškaraca kazalo je da su im partnerice jednom abortirale tj. namjerno prekinule trudnoću (dok je istovremeno to priznalo 27 % žena) 72 % Hrvata zadovoljno je svojim tijelom 74 % smatra da imaju zbog čega općenito biti ponosni 65 % muškaraca kaže da ima dobar seksualni život 6 % smatra ih da njihov život nikome nije od nikakve koristi 16 % muškaraca u Hrvatskoj osjeća se inferiorno kada je u društvu prijatelja 33 % muškaraca u Hrvatskoj ponekad se osjeća depresivno 5 % muškaraca barem je jednom u posljednjih mjesec dana pomislilo na samoubojstvo 33 % muškaraca u Hrvatskoj barem je jednom u životu bilo agresivno prema partnerici (dok je istovremeno 38 % žena potvrdilo da su barem jednom bile fizički napadnute od partnera) 9 % muškaraca u Hrvatskoj počinilo je barem jednom akt seksualnog nasilja nad nepoznatom ženom u životu, a 4 % ih je bilo seksualno nasilno prema partnerici (barem jednom u životu) 1 % muškaraca u Hrvatskoj bilo je seksualno nasilno u posljednjih godinu dana i to prema partnerici ili supruzi 36 % Hrvata sudjelovalo je u pljački 18 % Hrvata sudjelovalo je u tuči 11 % muškaraca u Hrvatskoj posjeduje vatreno oružje 18 % muškaraca bilo je uhićeno 6 % Hrvata bilo je u zatvoru 12 % muškaraca spavalo je s prostitutkom (od čega 11 % s ženskom prostitutkom, dok nitko nikada nije koristio usluge muške prostitutke ili transvestita; čak 5 % muškaraca sumnja da je prostituka bila maloljetna, a čak 8 % ih sumnja da je prostitutka prisiljena na taj posao ili trgovana iz neke druge zemlje) 81 % muškaraca u Hrvatskoj smatra da je bavljenje prostitucijom osobna odluka svake osobe, 67 % ih smatra da je to nemoralno 6 % muškaraca smatra da nema ništa loše u tome da djevojke mlađe od 18 godina rade kao prostitutke 90 % muškaraca u Hrvatskoj poštuje prava žena 12 % muškaraca smatra da žena ponekad zavređuje da je se istuče 97 % muškaraca upoznato je sa zakonom protiv nasilja nad ženama te ih 85 % smatra da žene tim zakonom nisu dovoljno zaštićene 33 % muškaraca barem je jednom u životu bilo agresivno prema partnerici

Iako sam službeno ostao kirurg, kako je vrijeme prolazilo sve sam više bio upleten u zbivanja u rađaonici.

Nakon rođenja, najprirodniji način prehrane djeteta jest prehrana na prsima jer se tako nastavlja započeta simbioza majke i djeteta nakon rođenja, te sprječava stres odvajanja, posebno izražen u djeteta. 2 Gomes i suradnici promatrali su interakciju majke i djeteta, rast i razvoj dojenčadi i duljinu laktacije u grupi novorođenčadi koja je odmah nakon poroda, još u rađaonici, stavljena na prsa, te u drugoj grupi novorođenčadi koja je stavljena na prsa unutar tri sata nakon poroda.

Primijećeno je da se u djece koja su neposredno nakon poroda stavljena na prsa uspostavila bolja interakcija s njihovim majkama, da su ta djeca bolje napredovala na tjelesnoj masi i da su se dojila dulje. 3 Slične rezultate pokazala su i istraživanja drugih autora, kojima je zajedničko mišljenje da treba poticati rano stavljanje djeteta na prsa još u rađaonici jer je to optimalno razdoblje za početak razvoja pozitivnih odnosa ponašanja između majke i djeteta. 4 Odvojenost od samo nekoliko sati nakon poroda značajno smanjuje duljinu dojenja, koja naglo opada u prvom, trećem i šestom mjesecu nakon poroda, odnosno u kritičnim razdobljima laktacije. 5 Kako je u dojenju važna i psihosocijalna komponenta, prihvaćanje majke dojilje od partnera, obitelji i šire okoline, poticanjem ranog stavljanja djeteta na prsa kod majke se stvara osjećaj sigurnosti u nastupu prema okolini koja je kao takvu prihvaća s manje predrasuda. 6 Razvijanje pozitivnog stava o dojenju potrebno je početi još prije trudnoće jer je primijećeno da na odluku majke o dojenju upravo takav stav ima odlučujući utjecaj.

Procjenjivan je i njihov psihički status, te skala razvoja ega, ali je zaključeno kako ti čimbenici nisu imali značajnijeg utjecaja, a dulje i uspješnije dojile su adolescentice koje su stavljale djecu na prsa u rađaonici i koje su pritom dobile kvalitetnu stručnu pomoć. 7 Majke koje su rano stavljale djecu na prsa u manjem su postotku razvijale postpartalne psihičke tegobe i druge oblike psihičkih poremećaja tijekom prve godine djetetova života, što je pokazalo mnogostruku korist za majku i dijete s obzirom da ponašanje i psihičko stanje majke za vrijeme rane razvojne faze djeteta ima značajnih odraza na kasniji mentalni status djeteta. 8 Rano stavljanje djeteta na prsa povezano je i s manjom učestalošću poremećaja hranjenja u djece, ali i kod majki nakon poroda, upravo zbog međusobne pozitivne interakcije majke i djeteta, u kojoj je važna komponenta uspješan i što raniji početak hranjenja na prsima. 9

Kako bi tvoj partner mogao biti prisutan u rađaonici tijekom porođaja, trebao bi zajedno s tobom završiti tečaj za trudnice.

Ako gluha rodilja nije pripremljena za porod, zdravstveno osoblje u rađaonici teže će uspostaviti dobar komunikacijski pristup.

Počela je intenzivno raditi u bolničkoj rađaonici kako bi poučila primalje i liječnike o fiziološkom porodu.

Ima ih muškaraca, je li koji su toliko muževni da ih nikakav belaj ne može izbaciti iz takta, koji će i na dnu užeta za bungee jumping i u rađaonici sačuvati pribranost.

Ova je morska kornjača na putu prema rađaonici.

Prošle godine je u zadarskoj rađaonici rođeno 897 dječaka i 876 djevojčica, dakle 21 muška beba više od djevojčica.

Dosad od njih, kaže, nije čula grubu riječ, kako u rađaonici, tako i na odjelu.

Prvi ovogodišnji porođaj u zadarskoj rađaonici koordinirali su dežurni liječnici, šef odjela dr. Branko Dukić i dr. Krešimir Vranić, a da bi majka što lakše porodila, brinule su se primalje Sandra Predovan i Katarina Brala, ljubazno nas je izvijestila dežurna liječnica Marija Palada-Krpina, spec. ginekologije i porodništva.

U splitskoj rađaonici nema mjesta za očeve

U času sam se našla u rađaonici gdje su mi liječnici (ginekolog i pedijatar) još jednom objasnili da su izgledi da Dominik preživi vrlo mali.

U rađaonici su žene rađale u tišini (naravno, sve na epiduralnoj), a ja sam se pitala gdje su oni slavni krici koji lede krv u žilama o kojima sam se toliko naslušala.

Radi u rađaonici kao babica već 13 godina.

U blizini bi, u krugu bolnice na Firulama, u dogledno vrijeme trebalo niknuti i novo rodilište, ali je pitanje hoće li rodilje stizati do njega jer je pristupna cesta takva da će prije roditi u bolničkom vozilu nego u rađaonici.

Maja Ninić i Božo Parać iz Županje još su u šoku nakon što im je u rađaonici vukovarske bolnice novorođenče zadobilo teške opekline od vrele vode iz termofora kojim su ga htjeli zagrijati nakon što su...

Nakon rođenja djeteta majka često dobije dijete s preporukom " podojite ga ", bez ikakvih drugih uputa, a o dojenju bi bilo potrebno razgovarati u rađaonici, na odjelu za babinjače tijekom cijelog boravka majke i djeteta.

Čak je u rađaonici pripremila glazbu, donijela fotić za slučaj da sam ja zaboravila, na sve je mislila.

Stručnjaci iz različitih područja pišu kako se nevjerojatno čudo nastanak novog života ustvari događa, kako se majčino tijelo priprema za porođaj te daju savjete što činiti: nutricionisti što jesti, ginekolozi pojavi li se kakav problem, dermatolozi što se događa s kožom, stručnjaci za vježbanje preporučuju vježbe, drugi roditelji govore o svojim iskustvima, primalje o tome što se događa u rađaonici.

Već 50 godina SAD ima sljedeći sustav skrbi tijekom porođaja: kad ženi počne porođaj, ona odlazi u bolnicu gdje je prima opstetrička sestra (labor and delivery nurse medicinska sestra koja radi u rađaonici, ali nije primalja po struci nego se školovala kao liječnikov asistent, op. prev.), koja vrši pregled.

Sam završetak porođaja, znači vađenje posteljice i pregled, obavlja se na stolu za porođaje u rađaonici.

Možda bi bilo dobro da proučite koje sve metode izazivanja poroda postoje, iako ćete vjerojatno do kraja ovoga tjedna biti u rađaonici.

I na kraju, ono što je za nas jako važno, prof. Pajntar misli kako hipnozu vrlo jednostavno i učinkovito mogu koristiti primalje u svom poslu u rađaonici.

Iako su nekad dvojke, trojke i više djece nerijetko znale izazvati pravi šok kako na licima samih majki, tako i ostalih rodilja u rađaonici, danas, zahvaljujući medicinskim naprecima kao što su lijekovi protiv neplodnosti, ultrazvučna tehnologija i prenatalno praćenje fetalnog srca, sve je manje iznenađenja.

Kad sam stigla u splitsku bolnicu (inače moje najdraže mjesto na cijelome svijetu), pregledali su me, utvrdili da sam 5 cm otvorena, trudova nema, al ' budući da nema nikoga drugoga u rađaonici, mogu odmah ostati ako želim.

Prvo u rađaonici mora postojati zidni toplomjer kako bi se znalo kakva je temperatura zraka u rađaonici, zatim treba onemogućiti sve izvore mogućeg pretjeranog strujanja zraka, te po porodu dobro do suhoga obrisati dijete prethodno ugrijanim pelenama ili kompresama.

No kako to ostvariti u prilikama prenapučenih rodilišta kad majka mora ostati ležati na kolicima za bolesnike ili u rađaonici katkada i više od 12 sati dok se ne isprazni mjesto na odjelu za babinjače?