Doktrinu sažima Brežnjevljeva izjava da je " svaka komunistička partija odgovorna ne samo svojoj radničkoj klasi i narodu, već i međunarodnom radničkom pokretu u cjelini ".

Tu i počinje njegov rad u revolucionarnom radničkom pokretu.

Već u vrijeme šegrtovanja počeo se zanimati za literaturu o radničkom pokretu i za sam pokret.

Radničkom pokretu je tradicionalno bila svojstvena podjela na industrijska pitanja koja su u domeni sindikata i politička pitanja u djelokrugu stranaka ljevice.

Njegov je entuzijazam bio cijenjen u radničkom pokretu, tako da je brzo postao jedan od najpoznatijih Istrana svoga doba.

U radničkom pokretu je bio od 1918. godine, a član SKOJ-a je od 1920. godine.

U ovom ću članku interpretirati Althusserov uradak Ideologija i ideološki aparati države, na način da ću prikazati najzanimljivije i najistaknutije dijelove te ih proširiti svojim opaskama i kritikama, koje dolaze iz slobodarsko marksističkih strujanja, koja odbacuju diktaturu proletarijata i " prijelazni (državni) period ", i anarhosindikalističkih strujanja koja su zastupljena u radničkom pokretu od kraja 19. st. kao anarhistička revolucionarna opcija.

Skup u povodu desete godišnjice smrti prvoga hrvatskog predsjednika priređuje Hrvatski institut za povijest, sljednik Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske kojemu je dr. Franjo Tuđman bio direktor od 1961. do 1966. Nakon svečanog otvorenja skupa, po programu rada, u sklopu četiriju sjednica, uz ine, govorit će Mira Kolar o Franji Tuđmanu i organizaciji rada u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske, akademik Nikša Stančić o Franji Tuđmanu između povijesti i politike, akademik Petar Strčić o pogledima Franje Tuđmana do 1971. o radničkom pokretu u Hrvatskoj, akademik Dubravko Jelčić o Franji Tuđmanu, Jugoslavenska/Hrvatska akademija i Matica hrvatska, Miroslav Tuđman o povjesničarima koji poriču unatrag i povjesničarima koji pišu buduću povijest, Stjepan Matković o Prvome svjetskom ratu u djelima Franje Tuđmana, Davor Kovačić o Tuđmanovoj ocjeni represivnosti ustaškog pokreta, Nikica Barić o temi prvi hrvatski predsjednik o jugoslavenskom predsjedniku Josipu Brozu Titu, Jure Krišto o Katoličkoj crkvi u djelu Franje Tuđmana, Nevio Šetić o pogledima Franje Tuđmana na Istru te Dino Mujadžević o sukobu Vladimira Bakarića i Franje Tuđmana.

Ti događaji najnoviji su udarac radničkom pokretu i javnom sektoru i pokazatelj sve slabijeg položaja radničkih sindikata u SAD-u.

Do 1989. skupljala je građu o radničkom pokretu i revoluciji.

Konačno god. 1923. postaje pekarski radnik i prilazi radničkom pokretu.

Pre toga je aktivno učestvovao i radio u naprednom radničkom pokretu.

Sagledavajući taj događaj kroz ne-istorijsku prizmu, pojedini teoretičari suprotstavljaju voluntarizmu partijske vrhuške revolucionarni romantizam i pretvaraju radničku klasu SSSR-a s početka 20. veka u mitološku snagu koja predstavlja otelotvorenje ne samo emancipatorskog nasleđa klasne borbe radničke klase najrazvijenijih kapitalističkih zemalja Zapada, već i humanističkih ideala koje je Marks postavio kao ideju vodilju radničkom pokretu.

Mutualizam se razvio u engleskom i francuskom radničkom pokretu 18. stoljeća prije nego što je dobio anarhistički oblik koji se povezuje Proudhonom u Francuskoj i drugim misliocima u SAD.

Profesoru Caratanu možda preostaju daljnja objašnjena čitaocima Glasa Istre o tom masovnom radničkom pokretu u samom početku dvadesetog stoljeća u Americi, koji je okupljao desetke tisuća radnika u Socijalistički Industrijski Union (SIU) i Industrijske Radnike Svijeta (IWW), u vrijeme kad je starim kontinentom harao berstaeinizam, kautskovština, Druga Internacijonala i socijal demokracija koju Roza Luksemburg nazivlje smrdljivim lešom a Adlerov socijalizam kosanom kobasicom.

Kao mladić pristupio je revolucionarnom radničkom pokretu.

Svoju je potporu davao i radničkom pokretu, posebice sindikatu Knights of Labor (Vitezovi rada).

Još kao student, Danilović je prišao naprednom radničkom pokretu.

Kao mlad radnik, šegrt i kalfa, prišao je naprednom radničkom pokretu.

Posle više od četvrt vijeka učešća u radničkom pokretu i neprekidne borbe, Čolaković je doživio pobjedu socijalističke revolucije u Jugoslaviji; ostvario se ideal za koji su dali život mnogi njegovi suborci, a mnogi, kao il on, podnijeli ogromne žrtve i odricanja.

Mnogi su u tom radničkom pokretu propali, dopali zatvora stare Jugoslavije i gulaga u SSSR-u, stradali u ratu.

Sedam desetljeća gorio je u revolucionarnom radničkom pokretu.

U ćeliji su izloženi dokumenti o " Ogulinskom procesu " na kojem je Josip Broz bio osuđen radi sudjelovanja u revolucionarnom radničkom pokretu, kao i dokumenti o njegovu zatočeništvu u Ogulinu.

Pošto je postao poznati aktivist u radničkom pokretu, Ivan Krajačić se ubrzo našao na policijskoj listi Kada je, u proljeće 1934. godine, sekretar radioničkog komiteta KPJ Vajgant prilikom hapšenja ubijen, na njegovo mjesto dolazi Ivan Krajačić.

Kao član Mjesnog i Pokrajinskog komiteta, Ivan Krajačić zauzima istaknuto mjesto u radničkom pokretu, u Zagrebu i u Hrvatskoj.

No, na kraju je nedostatak prihoda od oglasa onemogućio radničkom pokretu da zadrži sposobnost izdavanja na veliko.1 Privatno umjesto javnog (...) Javni službenici radili su zajedno s elitama iz radničke i privatne industrije kako bi odredili svoju politiku.

Anarhizam, posebno ona njegova osnovna matica na koju ću se koncentrirati anarhosindikalizam dio je šire liberterske, socijalističke i demokratske tendencije (demokratske u punom smislu te riječi, u smislu direktne demokracije i samoupravljanja, koje ćemo kasnije u tekstu detaljnije izložiti) u radničkom pokretu prisutnom već stoljeće i pol.

Komunist i iskusni borac u radničkom pokretu, Ivan Hariš krajem 1936. odlazi, kao dobrovoljac, u Španski građanski rat.

Živeo je u Mostaru i Kragujevcu pre Drugog svetskog rata. 1937. se priključio radničkom pokretu i prvi put je uhapšen i osuđen na godinu dana zatvora. 1940. se pridružio Komunističkoj partiji Jugoslavije.

Radničkom pokretu je pristupa 1939. godine.