Do kraja 2009. godine u HP d. d. nije se u odgovarajućoj mjeri vodilo računa o stanju radnih sporova, kao niti sudskih sporova općenito.

Takva evidencija radnih sporova nije bila dostatna za donošenje zaključaka o tijeku i ishodima sporova.

U cilju provođenja postupaka mirenja individualnih radnih sporova potrebno je osigurati mrežu centara Ureda za socijalno partnerstvo koji će pružati usluge mirenja.

Ako kolektivni pregovori i postupak mirnog rješavanja kolektivnih radnih sporova nisu uspjeli, odluku iz točke c., stavka 2. Izvršni odbor donosi samostalno ili na prijedlog glavnog direktora HUP ili osoba iz točke e., stavka 2.

Navedene evidencije koje bi sadržavale informacije poput: imena radnika ili podnositelj pritužbe za zaštitu dostojanstva radnika, visine i osnove potraživanja i sl., osigurale bi ocjenjivanje i predviđanje nastanka radnih sporova.

Svakako da bi najsretnija situacija bila kada u 2010. godini ne bi rastao niti broj sudskih tužbi, niti postupaka mirenja jer bi to faktički značilo da Društvo ispunjava sve obveze prema radnicima te svojim poslovanjem i organizacijom rada ne utječe na potenciranje novih radnih sporova.

Dakle, kod onih radnih sporova čija vrijednost utvrđena u parnici ili postavljena u postupku mirenja prelazi 50.000 kuna, za sklapanje nagodbe bila bi potreba odluka Uprave u formi zaključka o prihvaćanju prijedloga Ureda za pravne poslove.

HP d. d. je u procesu restrukturiranja odlučno zauzela stav o potrebi centralizacije poslova zastupanja u radnim sporovima pa je stoga u novo ponuđenim ugovorima o radu ugradila klauzulu o mjesnoj nadležnosti Općinskog suda u Zagrebu (u rješavanju radnih sporova), dakako, ukoliko se spor ne uspije riješiti mirnim putem prema Pravilniku o mirenju HP d. d.

Sukladno zaključku Vlade iz 2004. godine o stvaranju uvjeta za rješavanje individualnih radnih sporova, u tijeku je organiziranje modela za mirno rješavanje individualnih radnih sporova u okviru Ureda za socijalno partnerstvo.

' Osnivanje ovoga suda je posljedica bezidejnosti u rješavanju pravnih problema, čija će posljedica biti povećanje troškova u smislu stvaranja nove administracije jer je potreban još jedan predsjednik suda, njegov zamjenik i tajnik, novi obrasci, novi pečati, nova tabla, a s druge strane nema odredbi koje bi doista mogle rezultirati bržim rješavanjem radnih sporova.

S druge strane, pita se što će biti sa sucima radnoga suda ako i kada počne opadati broj radnih sporova, pa će ih biti previše, a neće im se, kao dosad, moći davati suđenja u predmetima druge naravi i vrste, čime se dodatno gubi operativna organizacijska fleksibilnost.

ZAGREB Izmjenama Zakona o parničnom postupku ubrzat će se rješavanje radnih sporova koji bi ubuduće trebali trajati najdulje šest mjeseci, dok bi žalbeni postupak trebao završiti u roku od 30 dana.

Spomenimo da u Hrvatskoj trenutačno ima oko 70 tisuća neriješenih radnih sporova.

Takav podatak dokazuje obostrano prepoznavanje mirenja kao adekvatnog postupka rješavanja radnih sporova.

U strukturi parničnih sporova najviše je radnih sporova u kojima je tužena RH, ministarstva i državna tijela,.

Ured za socijalno partnerstvo Vlade RH izradio je ogledni primjerak Pravilnika o mirenju u rješavanju individualnih radnih sporova i prateće provedbene obrasce te poglavlje o mirenju kao dio sadržaja Kolektivnih ugovora na svim razinama.

U bliskoj budućnosti poželjno je dakle da HP d. d. kontinuirano uživa položaj značajnog promotora i implementatora u sferi mirenja individualnih radnih sporova što prilikom pregovora oko ulaska u EU može biti pozitivna stvar u dijelu koji se odnosi na pravosuđe.

Pored toga, želimo Vas upoznati s praktičnim mogućnostima u korištenju mirenja u rješavanju kolektivnih i individualnih radnih sporova, kao i drugim korisnim informacijama iz područja socijalnog dijaloga.

Osnovna ideja unaprjeđenja postupka mirenja u HP d. d. jest njegovo usmjeravanje i maksimalna prilagodba suvremenom načinu okončanja radnih sporova (mirenjem).

Kako bi otklonili sve dvojbe glede mjesta koje mirenje zauzima kao jedan od poslovnih procesa Ureda za pravne poslove u oblasti zastupanja Društva, u nastavku je prikazan odnos radnih sporova koji se trenutno vode pred općinskim sudovima te dosadašnjih postupaka mirenja sa osnovnim elementima i relevantnim analizama temeljenim isključivo na iskustvu mirenja u HP d. d.

Hrvatska pošta kao lider u mirenju individualnih radnih sporova zračit će primamljivom korporacijskom klimom, a njezin model mirenja (know how) bit će primjenjiv i na ostale korporacije čime će uvelike pridonijeti ideji i smislu mirenja kao suvremenog načina okončanja sporova.

Među najčešćim vrstama radnih sporova svakako su utvrđivanje ništavosti odluka o otkazu te razne vrste isplata (naknade štete, razlike plaće).

Iako bi iz široke formulacije promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova moglo proizlaziti da bi gotovo svako pitanje moglo biti sadržajno razlogom za štrajk, mišljenja smo da, kao što iz samog naslova glave Zakona Štrajk i rješavanje kolektivnih radnih sporova proizlazi da se radi o dopuštenosti štrajkova koji imaju za cilj iznuđivanje ustupaka u kolektivnim interesnim radnim sporovima u svezi sa sklapanjem, izmjenom ili obnovom kolektivnog ugovora, te izuzetno, u kolektivnim radnim sporovima u vezi s isplatom plaća.

Vrlo je važno da se u cilju veće zaštite radnika provede reforma pravosuđa, osobito izmijeni Zakon o parničnom postupku kojim bi se ubrzalo rješavanje radnih sporova, te ostali zakoni.

E, pa tako se trenutno u Hrvatskoj vodi 26 radnih sporova u vezi mobbinga, ali svi se suci/sutkinje pribojavaju donijeti presudu.

Troškovi radnih sporova u međuvremenu su došli na naplatu, pa su branitelji, koji smatraju da su zakinuti na plaćama, sada suočeni i s prijetnjom prisilne naplate parničkih troškova, podsjećaju.

U okviru izmjena zakona potrebno je dotaknuti i pitanje radnih sporova, kojih je u nas neriješeno trenutačno gotovo 50 tisuća.

HDZ-ovi zastupnici Boris Kunst i Ana Lovrin ocijenili su na jučerašnjoj konferenciji za novinare u Hrvatskome saboru da je SDP-ov prijedlog osnivanja radnih i socijalnih sudova danas deplasirano i politikantsko rješenje i zamjerili su SDP-u da se, dok je bio na vlasti, žestoko protivio upravo takvom rješenju te da je svojom politikom kršenja kolektivnih ugovora odgovoran za velik broj radnih sporova na sudovima. (H)

Do nje se je došlo praćenjem realizacije zahtjeva SMH-IS-a što su ih uputili svim političkim strankama prije parlamentarnih izbora 4. prosinca 2011. godine očuvanje i razvoj industrije u Hrvatskoj; otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje nezaposlenosti; smanjenje troškova državne uprave, ne mijenjanje Zakona o radu isključivo na štetu radnika; osnivanje radnih sudova i ubrzanje procesa radnih sporova do konačne sudske presude; učinkovito i svakom građaninu dostupno javno zdravstvo; plaće i mirovine od kojih će se moći živjeti; povećanje standarda radnika.

Što se pak tiče sudske prakse, s obzirom da je praksa prikrivanja radnog odnosa putem upisa RPO započela od 2005. godine, a da su sudovi poslovično spori u rješavanju radnih sporova, zasad gotovo da i nema riješenih novinarskih tužbi protiv izdavača.