(SDLSN, 20. veljače) Predstavnicima MUP-a na čelu s državnim tajnikom Ivicom Buconjićem i predstavnicima tri sindikata koji djeluju u ovom ministarstvu predstavljen je danas Matra projekt Mirenje u radnim sporovima.

Odredba stavka 5. novina je u odnosu na prijašnji Zakon, a radi određenih dvojbenosti u praksi provođenja mirenja u individualnim i kolektivnim radnim sporovima, uz određene tekstovne prilagodbe, donosimo dio obrazloženja koji je dan uz Konačan prijedlog Zakona, kako slijedi: »Naime, u ZOR-u u čl. 129. st. 5 uređen je utjecaj postupka mirenja na prekluzivni rok za tužbu u slučaju kad je zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu predviđen postupak mirnog rješavanja nastalog spora, pa tako rok od petnaest dana za podnošenje zahtjeva sudu teče od okončanja tog postupka.

Stoga je, što se tiče početka mirenja u individualnim radnim sporovima, bila problematična situacija u kojoj se druga stranka nije očitovala u zadanom roku na prijedlog o pokretanju postupka mirenja pa se time smatralo kako prijedlog nije prihvaćen (odnosno, prema Zakonu o mirenju smatralo se da je prijedlog odbijen) dakle, postavilo se pitanje što učiniti u tom slučaju s obzirom na to da postupak mirenja nije počeo, a prekluzivni rok od 15 dana počinje, prema ZOR-u, teći od dana okončanja postupka mirenja.

Stoga je tripartitna radna grupa, u sklopu Matra projekta »Mirenje u individualnim radnim sporovima« u Pravilnik koji donose sindikat i poslodavac, sporazumno unijela odredbu da se u situaciji u kojoj se druga stranka nije u zadanom roku očitovala na dostavljen prijedlog o pokretanju postupka mirenja, smatra kako prijedlog nije prihvaćen, čime se postupak mirenja smatra okončanim.«

Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima donijet će se do kraja 2005. godine.

HP d. d. je u procesu restrukturiranja odlučno zauzela stav o potrebi centralizacije poslova zastupanja u radnim sporovima pa je stoga u novo ponuđenim ugovorima o radu ugradila klauzulu o mjesnoj nadležnosti Općinskog suda u Zagrebu (u rješavanju radnih sporova), dakako, ukoliko se spor ne uspije riješiti mirnim putem prema Pravilniku o mirenju HP d. d.

Tom prilikom Predstojnik Ureda za socijalno partnerstvo Vlade RH [ 7 ], posebno je istaknuo značajne napore Hrvatske pošte u doprinosu mirenju u individualnim radnim sporovima te istakao iznimne rezultate u dosadašnjim postupcima mirenja koji su, prema riječima Predstojnika, u potpunosti potvrdili opravdanost pilot projekta.

U tom pravcu potrebno je izbjeći prebacivanje odgovornosti posebice kada se radi o odbačaju kaznene prijave, te unaprijediti odnos policije i državnih odvjetništava. - uočen je porast zaprimljenih zahtjeva za davanjem pravnih mišljenja (ukupno 3.222 zahtjeva) što je 75,3 % više nego u 2002. godini, članovi Odbora svjesni su koliko to opterećuje ionako opterećena državna odvjetništva, stoga je postavljeno pitanje mogućeg rasterećenja državnih odvjetništava, - istaknuto je da je nedostatak ovoga Izvješća što njime nije obuhvaćen i rad Državnoodvjetničkog vijeća koje je svojim radom posebno na imenovanjima zamjenika državnih odvjetnika, vođenju stegovnih postupaka i razrješenja zamjenika državnih odvjetnika i obavljanjem drugih poslova svojim radom prema zakonom definiranim ovlastima zasigurno pridonijelo ukupnoj afirmaciji državnih odvjetništava, - članovi Odbora zatražili su dodatna pojašnjenja glavnog državnog odvjetnika u vezi utuženja Republike Hrvatske u radnim sporovima i stečajnim postupcima, te mogućnosti zaključenja nagodbe kako bi se uštedjela znatna sredstva pripadajućih kamata i troškova parničnog postupka. - ocjena je Odbora da je pojačani rad državnih odvjetništava, preraspodjela predmeta, praćenje rada nižih odvjetništava dala rezultate sadržane u Izvješću, stoga, Odbor podupire nastojanja glavnog državnog odvjetnika da je za ažuran i efikasan rad odvjetništava potrebno osigurati kadrovske, prostorne, informatičke i druge uvjete rada.

Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima je u potpunosti normativno uređen u okviru djelokruga rada Gospodarskog socijalnog vijeća, a organizacijsko, kadrovsko i logističko funkcioniranje osigurano je u okviru rada Ureda za socijalno partnerstvo RH.

Postupak mirenja u kolektivnim radnim sporovima sustavno je započeo od lipnja 2003. godine.

Pregovori o socijalnoj klauzuli započeti će u roku od 3 radna dana od dana podnošenja zahtjeva, a ugovorne strane se obvezuju dovršiti pregovore oko sadržaja socijalne klauzule u roku od 8 radnih dana od dana početka pregovora. (5) U slučaju da se ne postigne dogovor oko sadržaja socijalne klauzule u roku iz prethodnog stavka, ugovorne strane će na zahtjev jedne od strana provesti postupak mirenja sukladno Pravilniku o načinu izbora miritelja i provođenju postupka mirenja u kolektivnim radnim sporovima.

6. Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima HP-Hrvatska pošta d. d. donesen je na sjednici uprave Društva održanoj dana 24. srpnja 2007. godine te objavljen u službenom glasilu Društva HP-Glasnik br. 10/07.

Suci koji su tada sudili u radnim sporovima po svim elementima predstavljali su pravu kremu.

- U Zagrebu je osnovan posebni odjel i u radnim sporovima sude specijalizirani suci.

Iako bi iz široke formulacije promicanja i zaštite gospodarskih i socijalnih interesa svojih članova moglo proizlaziti da bi gotovo svako pitanje moglo biti sadržajno razlogom za štrajk, mišljenja smo da, kao što iz samog naslova glave Zakona Štrajk i rješavanje kolektivnih radnih sporova proizlazi da se radi o dopuštenosti štrajkova koji imaju za cilj iznuđivanje ustupaka u kolektivnim interesnim radnim sporovima u svezi sa sklapanjem, izmjenom ili obnovom kolektivnog ugovora, te izuzetno, u kolektivnim radnim sporovima u vezi s isplatom plaća.

Za naglasiti je da je time Europska komisija pošla suprotnim putem od poznatih sudskih odluka Europskog suda pravde u radnim sporovima poznatim pod nazivima " SIMAP " i " Jaeger " kojima je sud utvrdio da se svako vrijeme koje liječnik provede na mjestu rada ima smatrati radnim vremenom.

Sastavni dio ugovora predstavljaju i tri priloga: Koeficijenti složenosti radnih mjesta, Poslovnik o radu Komisije za tumačenje kolektivnog ugovora i Pravilnik o mirenju u individualnim radnim sporovima.

Gospodarsko-socijalno vijeće Zagrebačke županije na svojoj je 24. sjednici izabralo kandidate za miritelje u kolektivnim radnim sporovima.

Informirali su novinare kako s njihove strane podnešene sudske tužbe više od dvije godine leže u ladicama nadležnih sudskih instanci iako se radi o radnim sporovima koji po zakonu imaju prioritet.

Svi potpisnici kolektivnih ugovora od kućnih do granskih trebali bi u narednih nekoliko mjeseci dopuniti svoje ugovore s odredbom o mirenju te donijeti Pravilnike o mirenju u individualnim radnim sporovima te imenovati tajnike za mirenje.

Sindikati, iako situacija nalaže osnivanje radnih sudova, za početak predlažu osnivanje posebnih povremenih ili stalnih odjela pri sudovima, koji bi se isključivo bavili radnim sporovima.

Stoga poslodavcima nije u interesu razvijati institut mirenja u individualnim radnim sporovima iako formalno za to i sada postoje uvjeti.

Ova skupina razloga naročito je primijećena u mirenju u kolektivnim radnim sporovima.

I dok je bila ministrica Lovrin nije bila sklona osnivanju zasebnih radnih sudova, već odjela pri sudovima koji će se isključivo baviti radnim sporovima.

Čak šest tisuća tužbi iz radnih sporova u jednom je danu pristiglo na Upravni sud u Zagrebu, upozorila je ministrica pravosuđa Vesna Škare Ožbolt u raspravi o radnim sporovima nastalim zato što bivša vlada nije poštovala kolektivne ugovore u javnim i državnim službama.

Ministrica pravosuđa upozorila je da taj trend porasta broja radnih sporova treba odmah zaustaviti predloživši da se s radnim sporovima ne ide više na sud, jer je to »gubljenje vremena i gomilanje sudskih troškova«, nego pokušati mirenje.

No, za rješavanje problema pretrpanosti sudova radnim sporovima nužno je u radno zakonodavstvo i svakodnevnu praksu implementirati postupak mirenja.

»Slično želimo postići i u Hrvatskoj, da sudski procesi budu tek alternativa mirenju, pa je Ured za socijalno partnerstvo 2005. pokrenuo pilot projekt " Mirenje u individualnim radnim sporovima ", za koji su sredstva odobrena iz pretpristupnih fondova EU-a«, kazao je Begović.

Kada je riječ o mirenju u individualnim radnim sporovima, postupak mirenja ni u kojem slučaju nije obvezatan, no zakon ipak propisuje obvezu da se slijedi specifičan put u kojem se nastoji postići mirno rješenje spora prije no što se pribjegne ostvarivanju prava na sudsku zaštitu.

No, to bi značilo i da se postojeće suce rastereti, da se bave samo radnim sporovima.