U ranokršćanska vremena se držalo da je riječ o onima koji su žestoko progonili Kristove sljedbenike.

Na ovom području nalazi se dosta kulturno-povijesnih spomenika, među kojima se ističu stare gradine iz neolita i ilirskog doba, Rimska utvrda u Gracu, ostatci rimskih cesta, preko 20 latinskih natpisa na kamenu, Ranokršćanska bazilika iz IV. stoljeća, otkrivena i konzervirana 1971. 1976., i skoro u svakom selu po najmanje jedna nekropola sa stećcima kao srednjovjekovnim nadgrobnim spomenicima.

Ranokršćanska bazilika sv. Tome bila je dužine oko 25,50 m i širine oko 15 m.

To je ujedno i jedina ranokršćanska bazilika na otoku Braču sa sačuvanim dijelom podnog mozaika.

Na vrhu, na živoj stijeni sagrađena je ranokršćanska crkva Sv. Sofije.

Ispunjena je likovima iz slavenske mitologije, usmene predaje i autoričine mašte, a u njoj nalazimo pretkršćanska i ranokršćanska načela.

Ranokršćanska zajednica uspjela je obnoviti život u gradu, i život se nastavio dalje.

U Trogiru je iskopan sjeverni potez renesansnih i baroknih bedema, a na Travarici rimski ranokršćanska crkva i srednjovjekovno groblje.

Ranokršćanska bazilika (katedrala) nastala je na mjestu ranije civilne gradske bazilike iz Augustovih vremena (tzv. basilica Iulia).

U slavlje devetnice posebno su pozvani mladi i sudionici priprema za Susret hrvatske katoličke mladeži u Zadru, a molit će se na nakanu SHKM-a s ciljem da se nadolazećim generacijama prenosi blago vjere kako je to činila i ranokršćanska mučenica sveta Stošija.

Njegova je važnost zapravo u tome što ukazuje na mogućnost da je neka ranokršćanska sekta svoje duhovno iscjeljenje crpila upravo iz prikaza svog proroka kao oženjenog čovjeka.

Ranokršćanska bazilika izgrađena je u 5. stoljeću na mjestu rimskih termi.

To je bio »nov i snažan nauk« izvanrednog Božjega poslanika u kojem je ranokršćanska zajednica prepoznala ispunjenje Božjega obećanja danog preko Mojsija (usp.

Ova svjetiljka ima na sebi ranokršćanska obilježja, znak ribe, kao i pečat s druge strane, a datirana je u četvrto stoljeće.

Kako sam u međuvremenu nabavila katalog Arheološkog muzeja Istre (katalog br. 68. Ranokršćanska Bazilika sv. Marije Formoze u Puli) stavljam i dopunu prvom tekstu.

Ranokršćanska umjetnost zapravo je započela u katakombama.

Ranokršćanska tradicija držala je da je autor Otkrivenja isti kao Ivan Apostol.

Najstarija, ranokršćanska bazilika pod Dikovačom, tisuću godina bila pod zemljom.

Ispod kapele Sv. Marka nalaze se ostaci antičkog mozaika i bazilike iz V st. poslije Krista, te je pronađena i ranokršćanska krstionica.

Ako još povjerujemo da je na morfološki nepovoljnom lokalitetu Crkvina (800 m) stajala ranokršćanska crkva (VI.st), onda moramo ukalkulirati i vjernički žar tadašnjih žitelja pod Svilajom.

Oko g. 350. podignuta je nad njegovim ruševinama prva ranokršćanska bazilika, koja je god. 800. pregrađena, u X. stoljeću nadograđena, te oko g. 1300. nastade na istom mjestu gotska crkva, lijepo sačuvana sve do danas.

Uglešić, Ranokršćanska arhitektura na području današnje zadarske nadbiskupije, Zadar, 2002., str. 23 - 27).

Antička filozofska misao i ranokršćanska duhovnost intenzivno su promišljale o čovjekovoj težnji za srećom.

U vrijeme dok je na području današnjeg grada Siska dominirala antička kultura Siscije, u njoj je osnovana ranokršćanska zajednica.

Tada su u vrtu zvanom U đardinu pronađena četiri ranokršćanska sarkofaga i dva groba.

Uglešić, Ranokršćanska arhitektura na području današnje zadarske nadbiskupije, Zadar 2002., str. 30 - 31.

Priča je, naravno, izmišljena no maksimalno koristi u slobodnoj interpretaciji povijesno i arheološko znanje o današnjem području Zagreba, pri čemu važnu ulogu igra ranokršćanska lampica nađena na Mirogojskoj br. 16 (spomenik joj stoji pred bolnicom " Fran Mihaljević ").

Od memorije sv. Felicija mogući su i tragovi osmerostrane kapele, sagrađene poput Dioklecijanova mauzoleja, koja su ucrtana na tlorisima crkve i samostana 1666., 1678., 1738., 1764. i 1784. Cvito Fisković pretpostavlja da je to bila ranokršćanska krstionica za zajednicu na splitskoj obali.

Tri crkve, jedna iznad druge: ranokršćanska crkva iz 6. st., starohrvatska crkva sv. Ciprijana iz 12. st. i današnja župna crkva iz sredine 17. st. u simbiozi čine današnju stolnu crkvu u Gatima.

Tijekom petog stoljeća blizu nekropole na zapadnom rubu grada podignuta je velebna ranokršćanska bazilika, koju je narod nazivao Mirine.