Sagrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike iz 6. st.

Arheološkim istraživanjima na lokalitetu Trg pul Vele crikve provedenim u 2008. i 2009. godini otkrivene su dvije građevinske faze antičkog termalnog kompleksa, snažan bedem koji je opasavao grad, manji dio antičke prometnice, ostaci ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća s reprezentativnim mozaicima i prvim cjelovitim sarkofagom pronađenim na području Rijeke te kasnosrednjovjekovno groblje.

Ostaci ranokršćanske bazilike iz 5. st. i rimskog municipija Fulfinuma u zaljevu Sepen na predjelu Mirine (2 km od Omišlja)

Slijedio je posjet Nezakciju, ostacima ranokršćanske bazilike kraj Pule.

Ostatci ranokršćanske bazilike sv. Tome nalaze se zapadno od romaničke benediktinske crkve sv. Krševana.

Prva pulska bazilika nepobitno svjedoči da je u Puli postojao biskup kao i paralelne ranokršćanske bazilike iz V. st. u Nezakciju, iako se prvi poznati biskup spominje 510. godine.

U naselju Polače nalaze se ostaci ranokršćanske bazilike, rimske palače i termi.

Predpostavlja se da se samo naselje nalazilo na mjestu današnje župne crkve, oko trobrodne ranokršćanske bazilike Sv. Petra (VI. st.), pronađene tijekom istraživanja sedamdesetih godina, a po kojoj je Supetar i dobio ime.

Basilica Papale di San Pietro in Vaticano) je vatikanska crkva izgrađena u stilu klasične renesanse, na mjestu prethodne ranokršćanske bazilike.

Župna crkva Sv. Petra s monumentalnim stubištem je sagrađena na ostacima trobrodne ranokršćanske bazilike iz V. st.

Južna kapela ranokršćanske bazilike sv. Marije Formoze, u obliku grčkoga križa, dio je nekadašnjeg sklopa bazilike sv. Marije Formoze i benediktinskog samostana sa zvonikom.

U šestom stoljeću postao je sjedište biskupije, o čemu nam svjedoče i arheološki ostatci ranokršćanske bazilike i krstionice podno crkve sv. Marije.

U 5. stoljeću su izgrađene dvije ranokršćanske bazilike iskoristivši zidine utvrde.

Na ostacima ranokršćanske bazilike iz 6. stoljeća, u neposrednoj blizini župne crkve, mladi su sudjelovali u prigodnoj katehezi koju je kroz glazbeno-meditativni program predvodio vjeroučitelj iz Zagrebačke nadbiskupije Radovan Librić.

Don Milivoj je podsjetio na generacije predaka koje su stoljećima u drevnoj katedrali izgrađenoj na temeljima ranokršćanske bazilike iz 4. st. slavile sveta otajstva te na milosti i uslišanja zadobivene u njoj.

Skladnu i svijetlu trobrodnu građevinu, građenu po uzoru na klasične ranokršćanske bazilike, odavno je većina istraživača datirala u 11. stoljeće.

Vežića), u suradnji s Arheološkim muzejem u Zadru. Skidanjem žbuke sa zidova i stupova utvrdilo se da je velik dio ranokršćanske bazilike sv. Stjepana izvorno sačuvan i da je to zapravo jedna od najsačuvanijih ranokršćanskih crkava ne samo na zadarskom području, već i šire (sl. 14 - 15).

Radi se, naime, o nalazištu građevine prema čijoj bi strukturi moglo biti riječi o narteksu, predvorju manje ranokršćanske bazilike. Ranije nađeni sarkofag od karakterističnog bračkog kamena od kojih su se radili sakrofazi u 5. i 6. stoljeću možemo datirati u kasnu antiku.

Trogirska katedrala s portalom majstora Radovana - na mjestu ranokršćanske bazilike, na položaju gdje se nekoć vjerojatno nalazio grčki hram, uzdiže se Katedrala sv. Lovre

Izgrađena je 634. godine na mjestu ranokršćanske bazilike posvećene Svetom Ivanu Krstitelju iz vremena KonstantinaI. u kojoj se nalazi oltar glave sv. Ivana Krstitelja.

Uz palaču, tokom vremena, izgrađene su i dvije ranokršćanske bazilike i terme, što ukazuje da je u palači, osim upravitelja, živjelo i svećenstvo i, što upućuje da je Polače u ono vrijeme živjelo i funkcioniralo kao kasnoantički, odnosno ranosrednjovjekovni grad.

O dalekoj prošlosti Supetra nam svjedoči župna crkva Marijina Navještenja koja je prepoznatljiva po svom monumentalnom stubištu, a izgrađena je na ostacima ranokršćanske bazilike Sv. Petra iz 5. stoljeća.

Sadašnja župna crkva Marijina Navještenja (18. st.) izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike sv. Petra o čemu svjedoči i mozaik otkriven 1975. godine.

Sudionici na Braču imat će katehezu nad ostacima ranokršćanske bazilike iz 6. stoljeća koja se nalazi u Postirama, župi domaćinu noćenja sudionika.

Grad Osor zapravo je muzej na otvorenome u kojemu su umjetnici svih epoha ostavili svoj trag, od suvremenog Meštrovića do ostataka antičkih zidina, utvrda, prve ranokršćanske bazilike; grad-muzej čiji vrtovi i parkovi u zelenilu kriju tragove prastarih antičkih vila, renesansnih portala i samostana.

Sadašnja župna crkva Marijina Navještenja izgrađena je na temeljima ranokršćanske bazilike sv. Petra o čemu naravno svjedoči i mozaik otkriven 1975. godine.

Među njima se ističu 3 ranokršćanske bazilike iz 4. i 5. stoljeća, a ostaci podnog mozaika jedne od njih mogu se vidjeti unutar gotičke crkve Majke Božje od Ružarija u središtu grada.

Tako hodajući stigosmo do naše Baranske ljepotice (crkvice 1978.) U njenom dvorištu smo razgledali ostatke ranokršćanske bazilike iz najvjerojatnije 6. st. nakon čega smo se uputili strmim pašnjacima, šumarcima i neprohodnim predjelima prema izvoru Bistrik.

Nakon sastanka delegacija je posjetila centar Novalje gdje su vidjeli novo lice glavnih novaljskih trgova Lože i Bazilike te mozaik ranokršćanske bazilike iz 5. stoljeća.

Posušje je kao i čitava Hercegovina u ovo vrijeme pripadao Kraljevini Hrvatskoj o čemu između ostalog svjedoče i starohrvatski grobovi oko ranokršćanske bazilike u Gracu.