Puhne vjetar i odmah nestane struje u Podvinju, Tomici, Rastušju i t. d.

Rodio se u Rastušju kod Broda.

Na ovaj je svijet došao jedan sat iza ponoći u subotu 4. studenoga 1905. u Rastušju, a napustio ga je u srijedu, 27. lipnja 2007. oko 20,30 sati u Zagrebu.

Kod poznatog ljetnikovca Brlićevac, planinari su se upoznali s likom i djelom Ivane Brlić Mažuranić, a u Rastušju su posjetili rodnu kuću Dragutina Tadijanovića i upoznali se s njegovim životom i radom.

1905. 4. studenoga rođen je u Rastušju, nedaleko od Slavonskog Broda. 1912 1916. U Podvinju, susjednom selu, polazio je Nižu pučku školu, a 1916 1918, pješačeći iz Rastušja, polazio je peti razred i prvo proljeće šestog razreda Više pučke škole u Brodu.

Bard hrvatskog pjesništva, Dragutin Tadijanović rođen je u Rastušju kraj Slavonskog Broda 4. studenoga 1905. Osnovnu školu završio je u Podvinju, gimnaziju u Brodu.

U Rastušju, gdje se izlio kanal Glogovica, voda je " zarobila " četiri obiteljske kuće.

Urednica Jasna Ažman je objasnila da se radi o 114 pjesama napisanih u Rastušju i Brodu od 1920. do 1032., ali da je " narasla na gotovo 300 stranica, jer smo dodali sve što je važno i zanimljivo pročitati i vidjeti vezano za Tadiju i njegov zavičaj ", te uz čestitke slavljeniku koji je zakoračio u 102. zaključila: - Svjedočimo ovih dana ne samo Tadijinu postojanost nego i njegovo pjesničko trajanje.

Naša škola nosi ime poznatog hrvatskog umjetnika i naravno pjesnika Dragutina Tadijanovića. D. Tadijanović je rođen 4. studenog u Rastušju i tako počinje njegova životna pjesma..

U Rastušju kod Slavonskog Broda, 4. studenoga 1905. godine, rodio se Dragutin Tadijanović, a napustio nas je 27. lipnja 2007. godine.

Izluđeni samoćom i neimaštinom mir su, kao i ostali Cnnopotočani, potražili u Bukovlju, Podcrkavlju, Rastušju, Podvinju...

Tadijanović je rođen 4. studenog 1905. u Rastušju kraj Slavonskog Broda, a u Zagrebu je živio i radio više od 80 godina.

Nakon razgledanja brodskih znamenitosti i posjeti kući Brlićevih, studenti su se uputili prema Tadijanovićevoj kući u Rastušju i Spomen galeriji Ivana Meštrovića u Vrpolju.

emile, znam ja jako dobro gdje je rođen tadijanović. ako ćemo već cjepidlačit i reći kako nije rođen u brodu, već u rastušju, što se onda kitimo perjem da je on brođanin, kad eto očito nije? što je onda u samostanu uređena spomen soba? što je u palači u starčevićevoj uređen onaj prostor? ovo s tvrđavom i NATO-om neću ni komentirati, nadam se da sam sasvim krivo razumio rečenicu: " tvrđavu ne treba obnavljati, imamo NATO, a ni turaka više nema "?????? što je onda temišvar obnavljao svoju tvrđavu? zašto osijek obnavlja svoju? duhovna kultura se gradi s novim kazalištima, muzejima, knjižnicama, koncertnim dvoranama. gradi se s novim predstavama, operama, operetama, izložbama, retrospektivama, koncertima... a ne stanjem duha...

Također, prošli smo pored kanjona Šalindra na Pljuskari (sa sedrenim barijerama i okaminama školjki, zvjezdača i ježinaca) i rodne kuće Dragutina Tadijanovića u selu Rastušju.

Gospodin Vlado Tadijanović rođen je 1970. godine u Slavonskom Brodu, sa trajnim je prebivalištem u Rastušju.

Rodio se u Rastušju kod Broda, franjevački novicijat proveo u Iloku 1743 1744. Imao je tek 28 godina, kad je kao vojni kapelan brodske regimente morao u sedmogodišnji rat (1756 1763).

Uz kolnik koji se odatle odvajao prema Rastušju nalazilo se s njegove sjeverne strane sedam naseljenih kuća.

Postavljanje Miroslava Bjelobrka za skrbnika donacije (umjesto dr. Mate Artukovića koji je ovu dužnost nosio gotovo dva desetljeća), Dragutin Tadijanović objašnjava činjenicom da, usto što mu je bliski rođak, on već duže vrijeme skrbi o pjesnikovoj rodnoj kući u Rastušju koja je organizirana za turističke posjete, a već nekoliko godina ima i neposredan uvid u sve pjesnikove aktivnosti i potpuno je upućen u u cjelokupnu ostavštinu u organizacijskom, kulturnom i umjetničkom smislu.

Ili: kada zamiriši dunja, sjetim se jedne jesenske večeri kada smo u Tadijinom društvu posjetili njegovu sestru u Rastušju.

Nije baš tako, ali ostaju slike Tadijanovića sokaka u Rastušju i zadruge Tadijanovića iz koje je gramatičar i leksikograf Blaž Tadijanović (1727. - 1797.) kojoj bi se trebao vratiti nekadašnji izgled.

A započelo je susretom i pričom prof. Damira Matanovića, stručnjaka za povijest Slavonije 18. i 19. stoljeća i Miroslava Bjelobrka, nećaka Dragutina Tadijanovića, tj. unuka njegove sestre Kate udane Bjelobrk, o tome kako bi se u Rastušju mogla provoditi kulturološka, povijesna i druga zbivanja.

U Rastušju i Slavonskom Brodu vjeruju da će to u najskorije vrijeme biti učinjeno jer je to najmanje čime se Hrvatska može odužiti njenom najvećem živućem pjesniku RANO SUNCE U ŠUMI

Najprije su je građevinari dugo uređivali, zatim ju u TV emisiji Boje turizma nitko nije ni spomenuo (govorilo se samo o kući u Rastušju), i kad smo već mislili da je konačno završena, jer su i Tadijanovićevi eksponati počeli stizati, ne lezi vraže.

Lijevi krak za Sv. Petku vodi do rodne kuće Dragutina Tadijanovića u Rastušju i vraća se grebenom preko " Šume Striborove " do doma.

Nastavimo li cestom ravno stići ćemo do rodne kuće Dragutina Tadijanovića u Rastušju, no SPP nastavlja cestom lijevo 100 m, pa desno poljskim putem (lenijom) oko 20 min. do izletišta i izvora Čapljevik.

Vjerojatno nema ni jednog jedinog čovjeka na ovim prostorima tko nije čuo najljepše stihove ispjevane o Rastušju, zimskoj noći, majci ili čežnji o djetinjstvu.

Školu u Podvinju polazio je od 1912. do 1916. god. naš živući akademik i pjesnik Dragutin Tadijanović, rođen u Rastušju.

U Rastušju gdje bi se volio vratiti uz pozlaćen orah (1) 5. Godina ima dvanaest mjeseci, no koji je od njih najokrutniji, vjerujemo li T. S.

ČAVLIČKI KRAJ Cesta prema Rastušju počinje od Čavličkog kraja.