Nema toga što on nije bio spreman učiniti za Srbe i srpstvo, deset je godina vodio Srbiju u prosperitet, obranio je i od ustaša i od mudžahedina i od balista i od NATO-pakta, a oni njemu tako. Ako im toliko nisam valjao, ej, pa što onda nisu još onomad birali onu sedu univerzitetsku i belosvetsku protuvu, onog vizantološkog kukavelja na vatikanskovašingtonski daljinski upravljač, nabijem ga na rečnik francuskih nepravilnih glagola, da ga nabijem Tako je to, podsjećam još jednom, bilo u Srbiji, zemlji koja još ni danas nije uspjela uhvatiti dah nakon desetljeća Miloševićeva gušenja.

Tekstove i rečnik, Sofija 1976), odmah će vam upasti u oči jedan jedini tip teksta, pisan tzv. školskom ćirilicom.

Teško je u ovakvim trenucima imati dostojanstva i koristiti uljudan rečnik, no moram napomenuti da svi oni koji su u tom poslu, jer svakako radi se o poslu za koji su plaćeni od nekoga da ga obave, moraju računati na to da Bog sve vidi, sve zna i nikome ne prašta.

Odraz ovog podatka može se pratiti kroz ceo Hazarski rečnik koji zapravo govori o preokupaciji celokupne Pavićeve proze - problemu identiteta - ali je u ovom romanu značaj zadržavanja ili gubitka verskog identiteta dobio ogroman značaj za sudbinu i opstanak jednog naroda.

Neki istorijski izvori o Hazarima i njihova transpozicija u hazarski rečnik

Redom; 1. Koristiću svakodnevni rečnik da bi me svi dobro razumeli.

Koristiću svakodnevni rečnik da bi me svi dobro razumeli.

Jovica Aćin, Mali erotski rečnik srpskog jezika

Međutim, postavlja se sada jedno drugo, naizgled teorijsko pitanje: da li je Hazarski rečnik istorijski roman ili nije?

Proučavajući literaturu o Hazarima, što sam više saznavala o njima to sam manje znala, dok mi se, istovremeno, Hazarski rečnik sve više činio pravom, objektivnom istinom.17 Fikcija je preuzimala fakticitet i postajala pravi izvor saznanja.

draga Roberta:). mislim da moj IP broj otkriva o meni daleko više nego što bi to bio slučaj s nekim nickom koji bih upotrijebio. iz njega se vidi da imam stalni račun kod B. neta (koji se da provjeriti), dok se iz nicka vidi samo nick i ono što sam želio napisati za javnost. i ja imam komplet tehničkih enciklopedija, naravno, imam i komplet medicinskih enciklopedija i britannicu. o gomili rječnika da ne govorim. jasno je da ja mogu napisati što želim, ali to mogu i ako se prijavim. no, ako želite vidjeti moju diplomu, nema problema, lako se dogovorimo za to da se nađemo " uživo " i vidjet ćete i mene i diplomu, pa ako treba i radnu knjižicu u kojoj piše da sam servisirao medicinske uređaje nekoliko godina, zatim sam prešao u struku (zrakoplovstvo) kao tehnolog u zavodu za remont zrakoplova ZMAJ, nakon toga u ZNGRH, pa opetu zrakoplovstvo (ovoga puta u HRZ), pa na zemaljsku radarsku opremu, pa, nakon toga, konačno u mirovinu. sad se, već više godina, bavim prevođenjem. kad sam reagirao na riječi koje su bile u koleginom rječniku nije mi niti na kraj pameti palo da je druge nacionalnosti. ima ih puno koji su hrvati, ali su završili vojnu školu (bivše vojske) i primili su u njoj (tamo jedino važeću) srpsku terminologiju i ne znaju hrvatske izraze. da sam i u jednom trenutku pomislio da je druge nacije, bio bih vjerojatno oprezniji u reakciji jer nije on kriv što ne zna hrvatski, a u granicam svojeg poznavanja hrvatskog jezika je izvanredno dobro obavio posao. istina, u jednoj rečenici svoje reakcije sam pohvalio njegov trud, ali je nakon toga došlo ono ali. jedini rječnik koji zrakoplovnog nazivlja koji je ikad izdan na ovim područjima je višejezični vazduhoplovni rečnik. niti jedan rječnik nije objavljen na hrvatskom jeziku. dakle, pravih referenci nema, a često i ljudi iz hrvatske imaju samo taj rječnik, pa upotrijebe krive izraze. tu bi trebalo tragati za tiskanom literaturom s našim nazivljem kako bi se napravio kvalitetan englesko-hrvatski rječnik. nije u pitanju samo propeler i podvozje. tu su i sjedišta umjesto sjedala, pritisak umjesto tlaka. ne mogu se sad niti sjetiti svih izraza, ali kako je kolega vjerojatno sve vratio na staro, dalo bi se to potražiti. nama su profesori posebno napominjali da se turbo-prop airplane zove turbo-prop ili turbopropelerski avion, koristili su isključivo izraze propeler i podvozje, klipnjača a ne stapajica, zatvoriti, a ne zavrnuti ventil (i još mnoge druge. kao hrvatske. profesor koji nam je predavao zrakoplovne instrumente je za pitot-cijev govorio da to nije sasvim dobar naziv (iako može proći) nego je bolje reći pitot-prantlova cijev prema oba autora itd. a što se tiče toga da se prepiremo (ne svađamo se) oko dvije riječi koje su obje jednako strane ima tu više takvih primjera. npr. i turpija i fajla su dva strana naziva koja se koriste za istu stvar. obje su strane, ali smo preko srpskog jezika uzeli turcizam turpija, a izbacili (do tada) više korišteni izraz fajla koji je njemačkog i engleskog porijekla. obje su strane, jednako strane, ali samo je jedna od njih dio hrvatskog standardnog jezika i to upravo srpska riječ turskog porijekla turpija. riječi nećete reći donator srca nego donor srca. elektroničari će vam se nasmijati ako kažete rezonansa ili rezonanca, kad je u elektronici prihvaćen izraz rezonancija. nećete reći klema (kirurški instrument sličan škarama koji služi za stezanje nečega (esmarka ili zaustavljanje protoka nečega kroz neke gibljive cijevi, tj. crijeva), nego ćete reći pean, a oba su izraza strana i u hrvatskom i u srpskom jeziku, ali klemu koriste u srbiji, a pean u hrvatskoj. nisam se inatio oko izraza avion i zrakoplov jer mislim da su oba odavno stekla pravo života u hrvatskom standardnom jeziku, a osim toga je (zato jer su zakoni i nazivlje u njima rađeni pod utjecajem nekad saveznog zakonodavstva, pa i taj dio terminologije tu spada) u našem zakonu koji je zapravo onaj stari iz bivše države (barem zasad) zrakoplov nešto različito od aviona, pa kad se čita definicija iz zakona, to može dovesti do zbrke.

Kontroverzni roman Hazarski rečnik srpskog pisca Milorada Pavića, europski književni hit sredine osamdesetih, preveden na 30 - ak jezika, krajem osamdesetih korišten je za poticanje srpskog nacionalizma, a ovih ga dana Slovenac Tomaž Pandur postavlja kao kazališnu predstavu u Sava centru u Beogradu.

U predstavi koja se radi po tekstu jednog od najpoznatijih ideologa srpskog nacionalizma glumi međunarodna ekipa iz Zagreba glumac Livio Badurina i baletan Ronald Savković a dramaturg je zagrebački pisac i ravnatelj Teatra ITD Darko Lukić. Hazarski rečnik, roman o Hazarima, narodu koji zbog vjerskih sukoba nikada nije imao svoju državu, pa danas njegovi potomci žive raspršeni po svijetu objavljen je 1984. U New York Timesu proglašen je jednom od sedam najčitanijih knjiga u 1988. U Engleskoj je u džepnom izdanju izišao u poznatom Penguinu, u Francuskoj je nazvan prvim romanom 21. stoljeća.

Na pitanje može li podrobnije obrazložiti svoju tezu da se u osnovi najkrupnijih sukoba u stvari nalazi vjerski rat, kaže: Čitajte Hazarski rečnik.

Te iste snage su i danas u igri Sam Hazarski rečnik na nekoliko mjesta može pružiti objašnjenje zašto je u vrijeme nacionalističke euforije u Srbiji bio jedno od mjesta inspiracije intelektualnih nacionalističkih krugova dok je tu ulogu kod običnog naroda imala, primjerice, Knjiga o Milutinu ili, kod nekih, Nož Vuka Draškovića, zatim knjige Antonija Isakovića ili Dobrice Ćosića.

Tada se Hazarima daju veće slobode, gleda ima se kroz prste, obnavljaju se sećanja na njihove slavne pobede u prošlosti, jer oni su dobri vojnici, koplje i sablje mogu hitnuti i nogom, seku s dve ruke odjednom Sredinom 90 - ih prestala je Pavićeva eksplicitna podrška Miloševiću, promijenila se njegova retorika, ali demokratski krugovi u Srbiji zadržali su distancu prema njemu. Mislim da su to čiste spekulacije, čiste manipulacije, odgovara Pandur na pitanje, je li mu uloga romana u buđenju srpskih nacionalnih mitova osobno smetala, stvarala nelagodu u radu. Ako je Sto godina samoće nacionalna Biblija Kolumbije, onda to može biti i Hazarski rečnik.

Bulevar zvezda: rečnik intelektualaca Miloševićevog doba (šta su radili 80 - ih i ranije, kako su se pozicionirali za vreme ratova 90 - ih, gde su i šta rade sada, posle promena od 5. oktobra 2000.).

Naime, Joanes Daubmanus, poljski štampar iz XVII (veka, zbilja je postojao i jeste objavio jedan poljsko-latinski rečnik, ali ne i Lexicon cosri.

Pavić daje brojne tekstualne naznake u čitavom romanu iz kojih čitalac može zaključiti da ovaj rečnik ne postoji, ali je isprepletanost stvarnog i izmaštanog toliko velika da se ovo gubi iz vida.

Uostalom, na samom početku romana pisac kaže: "... ovaj se rečnik ne bavi Hazarima onakvim kakvim ih mi danas vidimo, nego je samo pokušaj rekonstrukcije Daubmanuosvog izgubljenog izdanja.

Kad budeš vodio kompanju za svog potparola, dat ću ti rečnik srpskohrvatski da se malo vaspitaš pre izbore.

" Vi se bavite hazarskim azbučnikom već decenijama, pa da i ja pridodam nešto u vaš hazarski rečnik.

Svi koji su ga pročitali, jebiga, gospodi pomiluj, kir Kiril eleizoon politikon, pokoj im duši: ko ona videokaseta u Krugu il ' Pavićev, božemene, Daubmannusov Hazarski rečnik.

Međutim, reč je o sasvim drugačijim istorijskim izvorima i literarnom predlošku. 5 Od ovog principa u većoj meri odstupa jedino odrednica Hazari u Žutoj knjizi gde se nalaze hebrejski izvori o hazarskom pitanju. 6 O narodu dvojniku će još biti reči, ali radi opšte ilustracije treba navesti podatak. koji daje Mala Prosvetina Opšta enciklopedija pod odrednicom Hazari: " Pod istim nazivom poznat je i narod mongolskog porekla koji živi u Avganistanu. " Prosveta, Beograd, 1978, str. 550. 7 Pod pojmom citat podrazumevani su samo i isključivo znaci navoda, a ne kurzivni delovi teksta ili upravni govor. 8 Svi navodi su davani iz knjige - Milorad Pavić: Hazarski rečnik, Prosveta, Beograd, 1990. 9 Uporediti: D.

Golden:: Navedeno delo, r. 376. 17 Uostalom, u ovom smislu je prikazao Hazarski rečnik i francuski pisac Alen Boske (Alain Bosquet) u članku " Iščezla imperija ", Le Figaro litteraire, 5. 4. 1988. (Videti i u: " Strana književna kritika o Hazarskom rečniku Milorada Pavića ", Polja, Novi Sad, novembar 1988, XXXV, br. 357, str. 501).

" Dva stoleća književne tradicije kristalizovale su Pavića u velikog romansijera.69 Iako upotrebljene u odnosu na Hazarski rečnik, ove reči se, bez imalo preterivanja, mogu primeniti i na njegove pripovetke.

Mikoč, Jakov Anton, Rečnik Rukokretni, Rijeka 1852. U rukopisu, sačuvanom u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu (R 3403).

Kao bombonijera-Biblija, Hazarski rečnik ili neka druga slatka tajna postmoderne.

Nemanja Prvovenčani II 06.12.2006. 15:29 more, idi da begaš, nemanjo prvorođeni jer tako reče. kad se vratiš donesi mi vokabular vuka da me po njemu učiš. uvest ću ti ja Samsarin rečnik i sintagme, crvljivi jebivetru šic samsara 06.12.2006. 15:30 meni je Deka Pederka baš super. pored njega, skoro da mi maka i ne fali. kinky, pismo je dirljivo, znam da će srpski bukovski past ko kruška, monarhija se širi na istok, mjesta sumnji nema. samo, mene ovaj oglas za tajnicu zaintrigiro, to ja čekam.

Rečnik manje poznatih reči: pozivar službenik vojnog odseka, tihi i neodustajni profesionalac koji ljudima zle sreće i bez jataka uručuje poziv na služenje vojnog roka ili za vojnu vežbu.