Krovna konstrukcija bila bi izvedena od čeličnih cijevnih rešetkastih nosača na maksimalnim razmacima od 8.4 m i 8,0 m (sjeverna i južna tribina).

H. 2.1.11 Kod rešetkastih nosača potrebno je prekontrolirati krajeve pojedinih elemenata rešetke na postojanje kvrga i raspuklina te elemente koji ne zadovoljavaju kriterije ugradbe odbaciti.

Krovovi mogu sjeći ostale elemente, a kompleksni sustavi ravninskih rešetkastih nosača mogu se modelirati i mijenjati u 3 D prozoru.

Za projektiranje rešetkastih nosača koriste se posebni računalni programi.

Propisi daju metode proračuna statičke otpornosti priključaka izražene preko uzdužne sile koju može prenijeti štap ispune i/ili momenta savijanja u štapovima, kod ravninskih i prostornih rešetkastih nosača sastavljenih od okruglih, kvadratnih i pravokutnih šupljih profila, te njihovih međusobnih kombinacija.

U radu je detaljnije prikazan način proračuna priključaka rešetkastih nosača prema [ 1 ].

Rezultati analize mogu poslužiti u procjeni mogućih vrijednosti unutarnjih sila za eventualne pogreške u samoj izvedbi rešetkastih nosača.

Sažetak: U radu je analiziran utjecaj ekscentriciteta kod rešetkastih nosača na unutarnje sile u štapovima.

Na taj su način provedena ispitivanja pri djelovanju statičkih i dinamičkih opterećenja čitavog niza konstruktivnih elemenata i konstrukcija: rešetkastih nosača, Vierendeelovih nosača, stupova, stubišta, ploča, ljuski, ortotropnih ploča, zidova s otvorima i sl.

stropna i krovna konstrukcija Radi se od drvenih rešetkastih nosača (moguće su i klasične vidljive grede za krov) izrađenih iz kvalitetne jelove građe.

Kod rešetkastih nosača zahvaljujući konstruktivnom sustavu ugrađeni materijal je bolje raspoređen i iskorišten nego kod punih nosača.

Klasični proračunski model rešetkastih nosača podrazumijeva zglobne veze na mjestima spojeva tj. pretpostavlja se da su štapovi rešetke izloženi samo djelovanju uzdužnih sila.

Međutim, u stvarnosti se veze između štapnih elemenata rešetkastih nosača najčešće izvode kruto (to posebno vrijedi za zavarene spojeve), a ujedno se javljaju i česta odstupanja od centričnog spajanja, što zbog fizičke nemogućnosti ostvarivanja potpuno centričnih veza, što zbog pojednostavljivanja same izvedbe konstrukcije.

Pretpostavljanje zglobnih veza na mjestu spojeva štapova rešetkastih nosača vodi do pitanja imaju li kritični dijelovi rešetkastih nosača (elementi ili priključci) dovoljanu duktilnost za ostvarenje te pretpostavke.

Potrebiti rotacijski kapacitet elemenata može se postići preko ograničavanja vitkosti štapova rešetkastih nosača, gdje posebice treba voditi računa o vitkosti tlačnih štapova.

Neke od njih su izrada podmetača koji se koriste u armiračkim radovima, izrada rešetkastih nosača za fert gredice i omnia ploče.

Izrada konstrukcija od uslojenog (lijepljenog, lameliranog) drva, drvenih rešetaka rešetkastih nosača za farme, škole, dvorane i slično.

Posebna faza statičkog proračuna je faza prednaprezanja koja je vezana za fazu proizvodnje prednapetih rešetkastih nosača.

Nastao je preoblikovanjem donjih rešetkastih nosača krova i pojavljuje se kao centralni aspekt arhitektonskih diskusija.

Glavno krovište Nosiva konstrukcija sastoji se od 13 glavnih rešetkastih nosača oslonjenih na šestodjelne složene rešetkaste stupove.

Slika 5: Rešetkasti glavni i sekundarni nosač krovišta središnjeg dijela Hale A, klasične izvedbe s jednodjelnim tlačnim i dvodjelnim vlačnim ispunama spojenim na pojaseve čavlima Spojna sredstva korištena na krovištu su: moždanici koji spajaju elemente glavne poprečne rešetke, čavli 42/10 koji su korišteni kod spojeva uzdužnih rešetkastih nosača, te vijci M18 koji se koriste kod ostalih spojeva.

Proizvodnja, ispitivanje i transport rešetkastih nosača Tijekom proljeća 2006. rešetke su bile proizvedene u hrvatskoj tvornici« Drvene konstrukcije-inženjering », Slatina.

Čvrstoća spoja ispituje se u priručnom laboratoriju unutar tvornice i pokazuju da je lomna čvrstoća spoja u prosjeku 50 - 60 Mpa što je vrlo dobar rezultat U trenutku pregleda, proizvedeni su lijepljeni lamelirani elementi za nekoliko rešetkastih nosača: gornji i donji pojas te 24 dijagonala što je dokumentirano fotozapisom

Dva osnovna proizvodna procesa su proizvodnja zidova i krovnih rešetkastih nosača.

Lučni sistem rešetkastih nosača našao je najveću primjenu u izgradnji sportskih objekata.

STS-117 je misija čiji je glavni cilj dopremiti novi sustav rešetkastih nosača i solarne panele čime će postaja (u stalnoj nadogradnji) moći prikupljati još više energije.

Krovna nosiva konstrukcija izvodi se od suhe impregnirane drvene građe dimenzija prema statičkom proračunu.Krovna konstrukcija može biti izvedena od rešetkastih nosača ili kao klasično drveno krovište.