Ljiljana Bogojević nagrađena je na 21. Marulićevim danima nagradom Marul za najbolje glumačko ostvarenje za ulogu Dore u predstavi Breza u režiji Želimira Mesarića i produkciji varaždinskog HNK.

Za istu ulogu nominirana je za Nagradu hrvatskog glumišta 2010. Današnji je prijem bio prilika i za čestitku dramaturgu Borivoju Radakoviću koji je dobio nagradu za dramaturšku obradu teksta Breza u režiji Želimira Mesarića i produkciji varaždinskog Kazališta.

Maruli za glumačka ostvarenja otišli su Aleksandru Bogdanoviću za ulogu Olivera Urbana u predstavi " Leda " u režiji Ivana Lea Leme i produkciji HNK Osijek, Ljiljani Bogojević za ulogu Dore Labudan u predstavi " Breza ", u režiji Želimira Mesarića i produkciji HNK Varaždin, Mirjani Karanović za ulogu Mirjane u predstavi " Drama o Mirjani i onima oko nje ", u režiji Ive Milošević i produkciji Jugoslovenskog dramskog pozorišta iz Beograda, te Zlatku Košti za ulogu Michelangela u predstavi " Michelangelo Buonarroti ", u režiji Dražena Ferenčine i produkciji Kazališta lutaka Zadar.

Na repertoaru HNK ove su sezone ponuđene četiri dramske premijere: u listopadu 2001. postavljena je hrvatska praizvedba djela Zsigmonda Moricza Rodbinske veze, a koju je režirao Tamás Balikó, u prosincu slijedila je također hrvatska praizvedba drame Tone Partljiča Jedan dan istine u režiji Želimira Oreškovića; u ožujku 2002. izvedena je drama Kažiprst Borislava Vujčića čiji je redatelj Radovan Marčić, a posljednja premijera u sezoni izvedena je u lipnju, prema djelu Martina Crimpa Nasrtaji na njen život, u režiji Nenni Delmestre.

Osim triju navedenih predstava Hrvoje Ivanković odabrao je predstave splitskoga HNK, od kojih je jedna nastala u koprodukciji sa Šibenskim kazalištem (Metoda Jordija Galcerana u režiji Želimira Mesarića i Bog masakra Yasmine Reza u režiji Nenni Delmestre), HNK u Osijeku izvest će komediju Pidžama za šestero Marca Camolettija u režiji Roberta Raponje, a HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke na Dane satire dolazi kontroverznom predstavom Olivera Frljića i Boruta Šeparovića Turbofolk, koja će biti izvedena na sceni Zagrebačkoga kazališta mladih.

Breza Slavka Kolara i Borivoja Radakovi ć a u režiji Želimira Mesari ć a (Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu) prikazuje bolnu okovanost nemogu ć nosti uspostavljanja ljubavi u precizno redateljski ostvarenu premještaju prostora života i smrti, s ponovno grotesknim osje ć ajnim rekvizitarijem (pura postaje važnija od vlastite žene, a osje ć aji odlaze u nebo).

Slijedila je njegova dramatizacija romana Vuci Cihlara-Nehajeva, u režiji Želimira Mesarića, u koju je uklopljena sudbina Frankopanova prstena, koju je tako dramatično opisao Hermann Tode.

Već sljedeće godine biva nominirana za Nagradu hrvatskog glumišta za ulogu Janice u predstavi Breza Varaždinskog HNK u režiji Želimira Mesarića.

Već 1951. je Aleksandar Binički u istom teatru režirao novu izvedbu koja je igrana čak 133 puta, a veliko zanimanje publike izazvala su i njena prikazivanja u Jazavcu (danas Kerempuhu) od 1977. u režiji Tomislava Radića, te u Komediji od 1999. u režiji Želimira Mesarića.

Kakve veze s tim imaju glumci, premijerna će publika saznati 6. ožujka, u režiji Želimira Mesarića i izvedbi Ivice Zadra, Saše Bunete, Sanje Marin, Mile Elegović, Vande Winter, Jasne Palić Picukarić, Zlatka Ožbolta.

Naposljetku su posjetili kazalište i s nestrpljenjem dočekali poznatu Ljubicu Augusta Šenoe u režiji Želimira Mesarića.

Nagradu Marul na Marulićevim danima dobija dva puta: 1994. za za ulogu Melite u Ledi Miroslava Krleže i u režiji Želimira Oreškovića, te za ulogu Laure Lenbach, opet kod Krleže, U agoniji.

Na pozornici je ponovo, nakon pet godina stanke, igrana " Ljubica " Augusta Šenoe, u režiji Želimira Mesarića.

ASKA I VUK Glumački ansambl i djelatnici tadašnjeg Kazališta lutaka Rijeka snimili su 1979. godine film Aska i vuk prema istoimenoj pripovijetki Ive Andrića, po ideji Antona Marinića i u režiji Želimira Prijića.

Svijetli međaš naše dramske književnosti Predstava Zagrebačkog gradskog kazališta Komedija djela Slavka Kolara Svoga tela gospodar, u stilski dosljednoj režiji Želimira Mesarića, upozorila nas je na međašnje djelo naše socijalne dramske književnosti sredinom prošlog stoljeća.

Riječ je Slavku Kolaru i njegovom kultnom djelu Breza koju je izveo varaždinski HNK u režiji Želimira Mesarića i novoj dramatizaciji Borivoja Radakovića.

Iako se u nešto slično trebao pretvoriti, Zeleni kakadu, u režiji Želimira Mesarića, tek je sličica iz života, pri čemu je naglasak na karikiranju umjesto na izrečenoj, ali potpuno neshvaćenoj i režijski nedomišljenoj, tvrdnji o svijetu-glumištu koji je istodobno i krčma u kojoj se svi, čak i u presudnim trenucima, sastaju.

Drama je u proširenoj varijanti (sa 17 slika) tiskana u novosadskom časopisu Scena 1984. Slijedile su Viđenje Isusa Krista u kasarni V. P. 2507 (Pozorište Boško Buha, Beograd, 1985; Nove groteskne tragedije, 1988), Arheološka iskapanja kod sela Dilj (Prolog, 1981), Anera (Prolog, 1983; Kazalište Marina Držića Dubrovnik 1984), Hidrocentrala u Suhom Dolu (Prolog/teorija/tekstovi, 1985; Mestno gledališče, Ljubljana 1985), Veliki manevri u tijesnim ulicama (Scena, Novi Sad 1990; Gradsko kazalište Komedija, 1990) te neobjavljeni Julije Cezar praizveden u HNK u Splitu 1995. Četiri jednočinke zajedničkog naziva Kratki kurs dugog propadanja praizvedene su u Dramskom kazalištu Gavella 1991, drama Utvare praizvedna je u HNK u Osijeku u režiji Želimira Oreškovića a drama Nihilist iz Vele Mlake u HNK u Zagrebu 1998. u režiji Joška Juvančića dok je dramu Gnjida u Satiričkom kazalištu Kerempuh postavio Božidar Violić (1999).

Ljiljani Bogojević za ulogu Dore Labudan u predstavi Breza, u režiji Želimira Mesarića i produkciji HNK Varaždin.

Snimio je brojne kratkometražne filmove i igrane (mnogi od njih pripadaju jugoslavenskom« crnom valu ») u režiji Želimira Žilnika (Rani radovi, 1969), Lordana Zafranovića (Muke po Mati, 1975; Okupacija u 26 slika, 1978; Ujed anđela, 1984), Bate Čengića (Uloga moje porodice u svjetskoj revoluciji, 1971), Ivice Matića (Žena s krajolikom, 1989), Vojka Duletiča (Doktor, 1985), Dejana Šorka (Mala pljačka vlaka, 1984), Filipa Robar-Dorina (Ovnovi i mamuti, 1985), C.

U srijedu, 20. listopada 2010., u skolopu 25. " Gavellinih večeri ", na sceni teatra u Frankopanskoj izvest će se predstava " Breza " Slavka Kolara i Borivoja Radakovića u režiji Želimira Mesarića i produkciji Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu.

U ponedjeljak 21. srpnja u dvorištu Palače Sermage u 21 sat gostuju Histrioni s upravo premijerno izvedenom predstavom Ljubavni jadi histrionski iliti Cardenio u režiji Želimira Mesarića, prema Shakespeareovom tek otkrivenom tekstu.

No hrvatska praizvedba Galceránove Metode u Splitu, u režiji Želimira Mesarića i prijevodu Dore Jelačić-Bužimski, izvedena je na za taj suvremeni komad prikladnijoj sceni Gradskoga kazališta lutaka Split jer je nažalost splitski HNK, zbog nedostatka novca u gradskom proračunu, ostao bez prijeko potrebne alternativne scene, koja je ove godine morala biti podignuta u montažnome objektu u susjednom kazališnom dvorištu.

Nagrada Fabijan Šovagović za najbolju glumicu dodijeljena je ravnopravno Mariji Sekelez za ulogu Helene i Nataliji Đorđević za ulogu Lane u predstavi Diva Marijane Nola u režiji Želimira Mesarića i produkciji GK Žar ptica iz Zagreba.

U režiji Želimira Oreškovića predstava je razigrala staru gradsku jezgru od Zlatnih vrata i Carrarine do Peristila i prošetala prostorima u kojima su se nekad u povijesti i odvijala prikazanja, u znatno skromnijim okolnostima.

Tada na mjesto prvog kazališnog čovjeka grada stupa Darko Gašparović, zapamćen, kako veli Cuculić, po domovinskim epopejama tipa Smrt Vronskog u režiji Ivice Boban ili, nešto ranije, Vucima Milutina Cihlara Nehajeva u režiji Želimira Mesarića.

Od autorskih projekata, gdje sam bio autor glazbe i izvoditelj, to su bile predstave " Cactus story " u režiji Tahira Mujičića i " Čovjek koji je tražio svoje lice " u režiji Želimira Prilića.

Igrokaz ' Robin Hood ili kako su Robert od Locksleya i njegova vesela družba spasili Sherwoodsku šumu ', u režiji Želimira Mesarića, bit će premijerno izveden u Zagrebačkom kazalištu lutaka, u subotu, 4. veljače, s početkom u 19 sati.

U subotu 6. veljače u 11 sati GKL će izvesti dječju predstavu Pipo i prijatelji autorice i redateljice Dunje Adam, a HNK Split će na sceni GKL-a istoga dana s početkom u 20 sati izvesti dramu Metoda Jordia Galcerána u režiji Želimira Mesarića.

Iako je priča objavljena davne 1880., zadržala je interes gledatelja do danas, a zagrebački klinci i klinceze imati će je priliku vidjeti u velikom scenskom spektaklu, koji uključuje 12 glumaca i 22 uloge, u režiji Želimira Mesarića.