Po završetku rata naziv škole je Državna realna gimnazija u Bjelovaru, a ima učenike viših i nižih razreda.

Otpisom Visoke kraljevske zemaljske vlade od 6. prosinca 1912. godine javlja se ravnateljstvu Kraljevske realne gimnazije u Zagrebu da su Njegovo Cesarsko Kraljevsko Apostolsko Veličanstvo Franjo Josip I. blago izvoljelo dopustiti da se Kraljevska realna gimnazija u Zagrebu razdijeli u potpune dvije realne gimnazije (prvu i drugu), čime je osnovana Kraljevska II. realna gimnazija u Zagrebu.

Osnovnu školu završio u Šibeniku, a srednju u Zagrebu 1941. godine (III. muška realna gimnazija) gdje je i studirao medicinu od 1941. do 1943. godine. [ 1 ] Od 1943. do 1945. godine sudionik je u NOB-i (referent saniteta Zagrebačkog odreda, III. brigade 33. divizije i komandant medikosanitetskog bataljona 33. divizije X. korpusa Zagrebačkog). [ 1 ] Od 1945. do 1948. godine studirao je na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu gdje je i diplomirao a doktorat ekonomskih znanosti stekao je na Zagrebačkom sveučilištu 1951. godine. [ 1 ] Na istom fakultetu je predavao 1950. - 1991., od 1961. kao redoviti profesor.

Tako je istaknuta Samostanska Ženska učiteljska škola u Zagrebu (1848. - 1945.) i Ženska realna gimnazija (1926. - 1945.), potom pjestovalište (čuvalište), obdanište, zabavište i sirotište u kojima su se sestre brinule za odgoj i skrb za najmlađe, a u raznim stručnim školama pouka i odgoj mladeži (zanatska škola, škola za medicinske sestre).

Zgrada je izgrađena 1892. godine, kao školski aneks susjedne barokne prizemnice, gdje je privremeno radila Niža realna gimnazija.

Škola je u svojoj povijesti često mijenjala i ime: od Kraljevske II. realne gimnazije, bila je i Kraljevska II. muška realna gimnazija, Državna II. muška realna gimnazija, II. muška gimnazija, Gimnazija braće Ribar, Centar za odgoj i obrazovanje u kulturi i konačno u slobodnoj Hrvatskoj državi postaje II. gimnazija.

Zanimljivo je pratiti brojne darove bečke Akademije, Jugoslavenske akademije znanost i i umjetnost i brojnih znanih i zaslužnih pojedinaca. 1870. godine otpočela je s radom, nakon dugih priprema, Realna gimnazija.

HR-DAZG-115 II. ženska realna gimnazija u Zagrebu

Gimnazija je nastala spajanjem Kraljevske velike gimnazije i Carske kraljevske velike realke 1882. g. i od tada nosi naziv Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu kraj Karlovca.

1922. godine nastaje i III. realna gimnazija u poslijepodnevnom turnusu (dok nije dobila vlastitu zgradu).

2. Borba za uspostavu hrvatske gimnazije u Pazinu, koja je započela sa zahtjevom za reorganizaciju niže njemačke gimnazije 1868. godine završena je 1899. godine, kada su u Pazinu bile utemeljene dvije nove gimnazije, Velika državna hrvatska c. kr. gimnazija i Pokrajinska talijanska realna gimnazija.

Nismo uspjeli utvrditi da li je glavarstvo Općine podnijelo tužbu na Upravni sud u Beču i svoj prosvjed Ministarstvu za bogoštovlje i prosvjetu, međutim, činjenica je da je početkom rujna 1899. godine talijanska realna gimnazija u Pazinu otpočela s radom, i da je Zastupstvo mjesne općine Pazin na sjednici održanoj 18. rujna 1899. godine, kada su dr. Dinko Vitezić, dr. Matko Laginja i prof. Vjekoslav Spinčić proglašeni počasnim građanima Pazina u znak zahvalnosti za sve ono što su učinili za otvaranje pazinske hrvatske gimnazije, pored ostalog utvrdilo da je " oživotvorenjem ove gimnazije dalo povoda i otvaranju pokrajinske niže realne gimnazije " pa se i to " mora smatrati posljedicom njihova rada te je time zasluga njihova dvostruka za grad Pazin ". 65

U tom razdoblju mogao se primijetiti strogi kriterij i visoki standardi škole dok je djelovala kao realna gimnazija, kasnije, osobito s velikim porastom broja učenika, dijelom padaju i standardi, što se može razumjeti zbog otežanih uvjeta rada u prevelikim razredima i priključenja većeg broja područnih škola s tadašnjeg kotara Daruvar.

Ukazom kralja Aleksandra od 8. kolovoza 1932. g. otvorena je nepotpuna Samoupravna realna gimnazija u Daruvaru s tim da njeno izdržavanje bude na teretu Općinskog vijeća.

Samostanska Ženska učiteljska škola u Zagrebu i Ženska realna gimnazija pod geslom Pro Deo et Patria (Za Boga i domovinu) posijale su u stotinama mladih duša sjeme žive vjere i širokog obrazovanja; slično i razne stručne škole.

Slika 3. Zgrada u kojoj se nalazila Niža realna gimnazija između dva svjetska rata

Na čitavom potezu nove ulice, osim stambenih kućica razasutih čitavim Trnjem, do 1947. godine izgrađene su samo dvije građevine: na sjevernoj strani ulice Zemljakova Centralna gradska produžna škola (1938. Godine) i Ženska realna gimnazija Zvonimira Vrkljana (1938./9. Godine) s južne strane ulice, a u razdoblju od 1947. do 1950. godine izgrađeno je devet višestambenih zgrada.

Tog je dana izravni pogodak dobilo kino Tesla, zgrada pošte, ženska realna gimnazija, podružnica Hrvatske narodne banke te mnogobrojne obližnje kuće.

- Dobra realna gimnazija Dr. Ivan Ribar u Karlovcu.

Odlukom hrvatskog bana Matka Laginje od 5. rujna 1919. ukinut je 5., 6. i 7. razred Više pučke škole i osnovana je Realna gimnazija s 1. 2. i 3. razredom, a mjesec dana kasnije i 4. razredom.

Među realne gimnazije spada i Državna ženska realna gimnazija u Karlovcu.

Prije postojanja ove gimnazije postojale su u Karlovcu: Kraljevska velika gimnazija karlovačka i Kraljevska velika realka rakovačka.Kraljevska zemaljska vlada, odjel za bogoštovlje i nastavu, odredila je naredbom od 15. veljače 1884. broj 1028, da se dozvoljeno previšnjim rješenjem od 1. kolovoza 1882. spajanje Kraljevske velike gimnazije karlovačke i Kraljevske velike realke rakovačke u jedan zavod početkom II. poljeća školske godine 1893/1894 provede, te su rečeni zavodi kao takvi dana 1. ožujka 1884. dokinuti, a na njihovo mjesto stupila je Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu.

Pod nazivom Kraljevska velika realna gimnazija u Rakovcu gimnazija djeluje sve do 1903., a od 1903. mjenja naziv u Kraljevska velika realna gimnazija u Karlovcu i kao takva djeluje sve do 1924./1925. Godine 1924./1925. gimnazija mjenja naziv u Državna realna gimnazija u Karlovcu i kao takva nastavlja djelovati sve do 1938./1939. Godine 1938./1939. ova gimnazija djeli se na: Državnu mušku realnu gimnaziju-Karlovac (I. mušku gimnaziju) i Državnu žensku realnu gimnaziju-Karlovac (II. žensku gimnaziju), koje se 1952. godine ponovo spajaju u Mješovitu gimnaziju, koja uz promjene naziva djeluje u Karlovcu sve do danas.

Gimnazija 1945. godine nosi naziv Hrvatska realna gimnazija, školske godine 1946./47. mijenja ime u Realna gimnazija u Rijeci, potom Gimnazija Rijeka, a od školske godine 1949./50. postaje Prva gimnazija Rijeka.

To je ozakonjeno potpisom Kraljevske zemaljske vlade Hrvatske 9. prosinca 1908. godine, a uz odobrenje tadašnjeg cara i kralja Franje Josipa I. od 25. studenog 1908. godine škola je dobila ime - Kraljevska mala realna gimnazija u Koprivnici.

Skupina D. 2. sadrži 61 fond nastao djelovanjem državnih, odnosno javnih i privatnih srednjih škola: zagrebačkih klasičnih gimnazija (I., II., Dominikanska, Franjevačka, Nadbiskupska), realnih gimnazija u Čazmi i Zagrebu (Gimnazija maršala Tita, I., II., III., IV. i V. muška realna, I., II. i III. ženska realna, Privatna realna gimnazija dr. Ade Broch, IX., X., XI., XII., XIII. gimnazija, Ženska realna gimnazija sestara milosrdnica), fondove raznih srednjih strukovnih škola (učiteljskih, trgovačkih, ekonomskih, glazbenih, učenika u privredi, obrtnih i drugih) te fondove raznih građanskih škola.

Ukidaju se klasični predmeti, a novi naziv je " Državna realna gimnazija ".

Krajem 19. stoljeća u Koprivnici se osniva šegrtska stručna škola da bi već početkom 20. stoljeća tu bila osnovana i realna gimnazija.

Školovanje Osnovna škola u Sisku (1928 - 1932), realna gimnazija u Sisku (1932 - 1940), Tehnički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (rudarstvo) 1940 - 1948, 8 semestara kemije na Tehničkom fakultetu i 4 semestra mineralogije i petrologije na PMF 1948 - 1953.

Prva pučka škola otvorena je 1774., realna gimnazija 1919., a godinu kasnije trgovačka akademija.