Ta i sami znate da je to prošlost, jedna prolazna pojava. radnička klasa iz proizvodnog sektora, ili realne ekonomije, kako vi kažete, nije više u onako teškom položaju kao što je bila nekada.

Toga do sada nije bilo, ali mislim da će ova kriza vratiti stvari u područje realne ekonomije.

Jesam i podržavam ta zatvaranja zbog " podvlačenja crte ", a u kontekstu osnova realne ekonomije... Ako trebamo svi brat konoplju po poljima - berimo

U budućnosti se očekuje da će se interes te problematike uzdići iznad realne ekonomije, čime će se spomenutom cilju dati najveći doprinos.

Nažalost, politička elita skreće pogled ljudi sa uzroka problema na posljedice - masovne blokade, ljudožderske ovrhe, veliku nelikvidnost, visoke kamatne stope, valutnu klauzulu, nekonkurentnost naših proizvoda u odnosu na uvozne (radi nerealnog tečaja) i posljedično visoku nezaposlenost i raspad proizvodne (realne) ekonomije.

Vi prekidate vezu između financijskih dobitaka i realne ekonomije, što je i urađeno kada je realna ekonomija ubijena, a ako želite stvoriti financijski mjehur, najprije morate ga odvojite od realnosti i derivati su najbolji način da to učinite.

Tu tezu podupire i istraživanje iz realne ekonomije od agencije Pew.

@aragorn nije bitno " što bi ja smanjivao ", ja samo pokušavam prepoznati normalne i logične trendove jer ovo čemu svjedočimo nema veze ni s normalnim ni s logičnim. ispravno si spomenuo anomaliju o 60 - 70 satnim radnim tjednima za pojedince - to je prvenstveno predodređeno trenutnim ekonomskim modelom koji počiva na ganjanju konkurentnosti i koji je potpuno otuđen od realnih ljudskih potreba. no, trebao bi malo početi razmišljati izvan ustaljenih okvira koje postavlja aktualno ekonomsko uređenje. ne treba se nikom smanjiti standard jer u nekom novom, normalnom, progresivnom sustavu riječ " zarada " ne mora ni postojati. za to shvatiti trebalo bi malo bolje poznavati odnos realne ekonomije i monetarne ekonomije-bankarstva (iliti parazitske ekonomije) koja određuje ono što se naziva " vrijednost ", " profit " ili " zarada ", i koja vodi knjigovodstvo društvene stratifikacije temeljem kojeg se određuje tko može a tko ne može imati ljudski standard. što se tiče realnih tehnoloških mogućnosti, svih 7 miljardi ljudi na svijetu bi moglo imati normalan ljudski standard, naravno da nema umjetno stvorenih barijera, međutim to je malo kompleksnija tema na koju mi se neda trenutno trošiti riječi prikaži cijeli komentar

SAD trenutačno bilježi nekoliko pozitivnih gospodarskih trendova: tržište nekretnina se oporavlja, nafta i plin iz škriljevca smanjit će troškove energije i ojačati konkurentnost, otvaraju se nova radna mjesta, rast cijene rada u Aziji, s usponom robotike i automatizacije, temelj je za uskrsnuće proizvodnje, a agresivno kvantitativno olakšanje pomaže stanju realne ekonomije i financijskih tržišta.Rizici su, međutim, i dalje prisutni.

A bez potražnje nema ni proizvodnje što onda dovodi do krize realne ekonomije.

Čelnik ILO-a izrazio je nadu da će donesene odluke djelovati te da bi trebale što više spriječiti pad realne ekonomije i reducirati mogućosti recesije.

Odvajanjem od realne ekonomije kojoj je trebala služiti, neregulirana i divlja globalna financijska ekonomija proizvela je novu vrstu rizika, nejednakosti i strukturalne neuravnoteženosti produbljujući jaz između bogatih i siromašnih.

U 2008. poslovnu godinu gospodarstvo ulazi sa spoznajom o počecima krize financijskog sektora u SAD, uzrokovanog rizičnim hipotekarnim kreditima i sa procjenama očekivanog rasta cijena nafte, hrane, a time i ostalih proizvoda iz sektora realne ekonomije, dakle uz uvjet poslovanja sa inflacijom veće stope od mogućnosti rasta BDP, odnosno sa očekivanjima o usporavanju gospodarske aktivnosti, kako na tuzemnom, tako i inozemnom tržištu.

Radi se na tome da se financije (čitaj: alkemija) u potpunosti stave iznad realne ekonomije...

To je zapravo razlog zašto su sve današnje političke elite prihvatile diktat potrošačke demokracije i fiktivne, a ne model participativne demokracije i realne ekonomije.

Nastavlja se s kratkoročnim kreditima za vanjsku trgovinu, ali domaći bankarski sektor udaljava se sve dalje i dalje od realne ekonomije.

To sve " fiat " spada u svijet novca.. i zivi samo za sebe.. bez doticaja sa stvarnim proizvodima ili tek sa tolikim doticajem da ne izgubi dojam " realne ekonomije "...

Isto tako Treća Republika bi u okviru nacionalne ekonomije, politike nacionalnog ekonomskog suvereniteta, trebala voditi politiku realne ekonomije tj. proizvodnje materijalnih dobara, dakako ne zanemarujući ostale sektora gospodarstva kao što je turizam i dr. i tako izbjeći postati žrtvom financijsko monetarnih špekulanata - MMF.

Samim time, dugoročna propast proizvodne (realne) ekonomije nije zaustavljena, a gubitaši nisu spašeni od propasti.

On smatra da je važno napraviti ravnotežu između javne potrošnje i realne ekonomije, restrukturirati javna poduzeća i nastaviti njihovu privatizaciju.

Financijski sektor emancipirao se od realne ekonomije, postavši samome sebi svrha.

Samo, ono što je bilo bitnije ovdje navesti je da SAD usprkos trilijunima dolara koje upumpava u svoje banke (ideja je da bi ta lova trebala naći put do realne ekonomije) ne uspijeva potaknuti novo zapošljavanje, nego zaposlenost konstantno visi na tih nekih 57 - 58 %.

Tema sastanka bila je suradnja dviju institucija kroz povezivanje znanosti i obrazovanja sa svijetom poduzetništva i realne ekonomije.

Kako je dvadesetogodišnja djelatnost raznih demokratskih vlasti u Republici Hrvatskoj rezultirala u razaranju realne ekonomije, za punjenje proračuna je osim vanjskog zaduživanja preostala još tzv. siva ekonomija.

Pojednostavljeno, vrijednost financijskog sektora može rasti u skladu s rastom BDP-a, a ne može imati svoj vlastiti, napuhani život, odvojen od realne ekonomije inače nastupa kriza.

Naposljetku, financijske i fiskalne krize nastaju zbog slabosti realne ekonomije.

Zbog financijske krize, odnosno činjenice da su velika sredstva zaleđena u nerealnim investicijama, javljaju se veliki problemi s financiranjem realne ekonomije.

Sve ostalo što navodiš toliko su široke i duboke teme iz realne ekonomije da bi mogli zaista beskonačno o tome pričat.

I k tome, ti stimuli se ostvaruju preko privatnih banaka koje su uključili u pojam realne ekonomije e da bi se dobio privid keynesianske pravovjernosti.

Članstvo i potencijalna sindikalna klijentela objektivno su podijeljeni, pa i interesno suprotstavljeni, na zaposlene u privatnom i javnom sektoru, u perspektivnim i dobro samostojećim zaposlene u djelatnostima s niskim plaćama i akumulacijom, na one u sektoru " realne ekonomije " i one u javnim službama, djelatnostima i uslugama, na tranzicijske gubitnike i (relativne) dobitnike, nisko i visoko obrazovane, prvenstveno zainteresirane za otpremnine i mirovine ili za obuku, razvoj i ulaganja.