Temeljni scenarij, koji se smatra najvjerojatnijim ishodom, uključuje pad realnog BDP-a u 2012. od 0,2 posto te zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru.

Šok-scenarij, kojim se ispituje otpornost na malo vjerojatnu, ali ipak moguću kombinaciju šokova, pretpostavlja pad realnog BDP-a od 1,6 posto te slabljenje tečaja kune prema euru za oko 10 posto tijekom 2012. godine.

Trece, konstantno skaces sa realnog BDP-a sa baznom godinom, na BDP, sad spominjes BNP.

Međutim, svaki cilj ekonomske politike treba biti i kvantificiran, dakle konkretiziran.Mi ćemo poći od općenito formuliranih ciljeva (koje smo već izrazili u prvom odsječku): izgradnja demokratskog društva blagostanja.Tome ćemo dodati i cilj ulaska Hrvatske u EU.To znači da nam cilj treba biti dosizanje prosječne razine BDP-a po stanovniku (bruto domaći proizvod/broj stanovnika) koje imaju sadašnje članice EU-a.To treba postići ne smanjivanjem broja stanovništva (nazivnika u pokazatelju razine BDP-a per capita), nego rastom BDP-a (brojnika našeg pokazatelja). U sadašnjoj situaciji u Hrvatskoj potrebno je da i brojnik i nazivnik u pokazatelju bruto domaćeg proizvoda po stanovništvu (BDP/broj stanovnika) rastu, ali da BDP raste brže.Da bismo to postigli, stope rasta realnog BDP-a u Hrvatskoj moraju biti veće od stopa rasta u EU.Zato stopa rasta u Hrvatskoj u slijedećem srednjeročnom razdoblju treba biti barem 7 %.

Očekuju, naime, ulazak Hrvatske u Europsku uniju 2013., odnosno najkasnije 2014. godine, ovisno o ratifikacijskom procesu te prognoziraju da će Hrvatska iz recesije izaći ove godine s rastom realnog BDP-a od jedan posto.

Od službene objave podataka o rastu realnog BDP-a primjenjivala bi se osnovica za plaće iz siječnja ove godine, dakle opet uvećana za šest posto.

Nominalni BDP trebao bi prvi put u 16 godina nadmašiti rast realnog BDP-a (Foto Fotolia)

Bruto domaći proizvod po glavi stanovnika bi se trebao u razdoblju 2001. - 2015. približno udvostručiti u realnom iskazu, što znači da će prosječna stopa rasta realnog BDP-a u cjelokupnom projekcijskom razdoblju iznositi oko 5 %.

Manjak državnog proračuna, uz projekciju pada realnog BDP-a za ovu godinu od 2 posto, projicira se na 1,4 posto BDP-a, dok je prema proračunu usvojenom u prosincu deficit bio planiran na 0,7 posto BDP-a.

Temeljni scenarij, koji se smatra najvjerojatnijim, uključuje stagnaciju realnog BDP-a u 2013. (odnosno rast od 0,3 posto) i zadržavanje relativno stabilnog tečaja kune prema euru.

Makroekonomske projekcije za razdoblje 2011 - 13. vrlo su skromne rast realnog BDP-a jedan i pol posto 2011., dva posto 2012. i dva i pol posto 2013. Skromnost je vrlina.

Napominju da je rast realnog BDP-a zabilježen u cijeloj regiji, ne samo u Poljskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj već i u baltičkim zemljama, Sloveniji i Bugarskoj gdje je porast bio još znatniji u odnosu na prethodnu godinu.

Ekonomisti trenutačno prognoziraju recesiju 2012.: prosječno očekivanje promjene realnog BDP-a 2012. za svih 6 banaka iznosi - 1,3 %.

U posljednjih 5 godina Hrvatska je zabilježila treći najveći pad realnog BDP-a na razini EU-a, a nastavi li trenutnu proračunsku politiku Vlada neće niti zaustaviti rast deficita, niti ojačati kapacitete za oporavak gospodarstva i punjenje prihodne strane proračuna.

Očekuje rast realnog BDP-a u zemljama u razvoju od nešto nižih 7,1 posto, dok bi zemlje visokog dohotka trebale ostvariti rast od skromnijih 2,2 posto.

Prema ZOMP-u, visina minimalne plaće određuje se tako da se udio minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći ostvarenoj u prethodnoj godini uveća za postotak rasta realnog BDP-a u prethodnoj godini.

U smjernicama su, ocjenjuje Ott, makroekonomske projekcije za razdoblje od 2011. do 2013. vrlo skromne rast realnog BDP-a 1,5 posto 2011., 2 posto 2012. i 2,5 posto 2013. godine.

28.03.2009 " U Ministarstvu financija u 2009. godini predviđamo smanjenje realnog BDP-a od 2 posto i na toj pretpostavci smo izradili ovogodišnji rebalans proračuna. " (Pad u 2009. iznosio je oko 6 posto)

Plaće će opet porasti za tih šest posto nakon službene objave rasta realnog BDP-a na međugodišnjoj razini za dva posto kroz dva uzastopna tromjesečja.

A upravo tako izgleda prosječna očekivana promjena realnog BDP-a za 2013. izračunata kao prosjek očekivanja šest glavnih ekonomista vodećih hrvatskih banaka: vrlo blizu nule (- 0,2 posto).

Najpesimističniji ekonomist predviđa pad realnog BDP-a za 1,5 posto.

Početak takvog kriznog stanja se ogleda kroz recesiju koja rezultira blažim oblikom pada gospodarskih aktivnosti i koja se mjeri padom realnog BDP-a.

ECB sada za ovu godinu prognozira godišnju stopu rasta realnog BDP-a u rasponu od 1,4 i 1,8 posto, nasuprot lipanjskoj procjeni u rasponu od 0,7 do 1,3 posto.

U Vladinu obrazloženju prijedloga državnog proračuna RH za 2004. navodi se kako se zbog usporavanja gospodarskih aktivnosti u 2004. i daljnjeg usporavanja trgovine predviđa rast realnog BDP-a od 3,2 posto, uz inflaciju od 2,4 posto, odnosno nominalni rast BDP-a od 5,6 posto.

Tako je nakon blagog rasta BDP-a u trećem tromjesečju prošle godine za 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2009. godine, u četvrtom ponovno zabilježen pad realnog BDP-a.

Oporavak domaće potražnje, koja je ponajviše pridonijela snažnom padu realnog BDP-a u 2009., još je upitan zbog sporog oporavka povjerenja te i dalje prigušenih očekivanja tržišta.

Očekuje se daljnji pad realnog BDP-a, rast nezaposlenosti, smanjenje investicija, lošije punjenje proračuna od očekivanja, viša inflacija...

Pišu Gabrijela GALIĆ i Jagoda MARIĆ (NOVI LIST, 17. svibnja) Prosječnu stopu realnog BDP-a u Hrvatskoj u idućih šest-sedam godina treba povećati na razinu od šest posto godišnje, a to povećanje zasnivalo bi se ponajprije na privatnim investicijama.

Oporavak domaće potražnje, koja je ponajviše pridonijela snažnom padu realnog BDP-a u 2009., još je upitan zbog sporog oporavka povjerenja te i dalje prigušenih očekivanja tržišta.

Iako se u apsolutnom iznosu ta razina čini visokom, relativno (prema BDP-u) iznos vanjskog duga će padati zbog bržeg porasta realnog BDP-a, koji bi se do 2015. godine trebao udvostručiti.