Dok se projekti zakašnjele industrijalizacije, substitucije uvoza, razvoja fordizma pod diktaturom nacionalnih država projekti koje su slijedile države realnog socijalizma integriraju u kapitalistički Empire, na sjeveru i na jugu, u golemim ekonomijama bijede u kućnome radu i u masovnom siromaštvu samostalnog poduzetništva tek rijetko ugleda dan neko protokomunističko mnoštvo (multitude) koje je na produktivan način prisvojilo sredstva za rad i znanje kooperativnosti.

Jedan od razloga zbog kojih smo odabrali ovu temu jest i obljetnica 20 godina od pada Berlinskog zida, podsjetnik na slom totalitarnog sustava, tzv. " realnog socijalizma " koji je ograničavao i dokidao ljudsku slobodu i temeljna ljudska prava.

Primjenjivan je u nacističkoj Njemačkoj od 1933. pa do 1945., a nakon toga u svim zemljama totalitarnog« realnog socijalizma »sve do pada Berlinskoga zida.

Papino podsjećanje da je u vremenu« realnog socijalizma »živio čovjek koji je platio životom jer se zdušno borio za očuvanje« realnog humanizma », zapravo je poziv da promislimo kakvo je stanje stvari trenutačno u Hrvatskoj u pogledu ova dva svjetonazora.

Druga recenica gdje pumpezi kaze: A, uostalom, zbog takvih je i učinija bija rat, ono pri 20 godin nije tacna. rat je poceo radi velike ekonomske krize takozvanog realnog socijalizma.

Naziv NSDAP (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei) nije odgovarao komunističkim vlastodršcima jer je njemački nacionalni socijalizam u svome nazivu sadržavao pojmove socijalistički i radnici, koji su trebale biti okosnica budućeg realnog socijalizma.

WorldSF je bio dijete detanta, željezna zavjesa se bila malo spustila i nazirala se lova iza nje: do autora sa Zapada došla je informacija kako su neki od njih prevođeni i objavljivani u zemljama realnog socijalizma, naravno bez upita o autorskim pravima.

Komparativna usporedba fašizma, nacizma i tzv.« realnog »socijalizma pokazala bi da su temeljne ideje fašizma i nacizma uspješno prslikane u totalitarizmu poslije 1945.

Posljednjih godina, zapravo od pada realnog socijalizma, učestale su kritike poretka, države, kapitalizma, zapravo, zapadnog načina života, ali s vrlo malo konkretnih prijedloga za nešto drugo.

...« realnog socijalizma »sve do pada Berlinskoga zida.

Papino pod sjećanje da je u vremenu« realnog socijalizma »živio čovjek koji je platio životom jer se zdušno borio za očuvanje« realnog humanizma », zapravo...

Baš kao što se protive državi i kapitalizmu, anarhisti se protive i državno-kapitalističkim sistemima tzv. realnog socijalizma kakvi su bili Sovjetski Savez, Jugoslavija i ostale socijalističke države.

Anarhisti ističu da te države nikada nisu bile komunističke, jer komunizam je besklasno društvo, dok su klasne razlike u režimima realnog socijalizma itekako bile izgrađene.

Strancima, i institucijama, i pojedincima, èesto je teško shvatiti, a još teže prihvatiti da je bivša Jugoslavija bila bitno razlièita od zemalja tzv. realnog socijalizma, dakle od zemalja istoènog bloka.

Dosada su ljudi tolerirali kapitalističke nepravde i nerazumnosti sadržane u sadašnjoj fazi tržišne ekonomije zahvaljujući samo usporedbi s katastrofalnim ishodom kapitalizmu suprotstavljenog sustava »realnog socijalizma«.

Zaboravio je čovjeka i zaboravio je njegovu slobodu.« Papa Ivan Pavao II. smatra da je »slobodno tržište najdjelotvornije sredstvo kako bi se smjestilo resurse i djelotvorno odgovorilo na potrebe«, ali isto tako upozorava da je »neprihvatljiva tvrdnja da poraz takozvanog ' realnog socijalizma ' ostavlja kapitalizam kao jedini model ekonomske organizacije«.

Lijeva misao je nekada imala nekakve, doduše diskutabilne, ideale, a zemlje tzv. realnog socijalizma nekakve, doduše katastrofalne, projekte.

Devastiran pejzaž nad kojim dominira tvornički dimnjak postao je zaštitni znak realnog socijalizma.

Promjene u klasnoj strukturi i socijalnoj stratifikaciji društava bivšega realnog socijalizma. 8. Politika, politička organizacija društva i političko djelovanje u modernom društvu.

Raspad realnog socijalizma i obnova nacionalnog fenomena.

No, to nije novost našeg vremena; tako je bilo i u starim monarhijama i u doba realnog socijalizma, kao i u liberalno-demokratskim društvima.

financijski možemo također reći da je riječ o nepotrebnom nametu, a koji u stručnom smislu ne pridonosi ničemu, čisti birokratski reket tipičan za bivše zemlje " realnog " socijalizma (istočni blok, fnrj iz 50 - ih)

Uz njih živi i određen broj ljudi koji su prebjegli iz zemalja realnog socijalizma u Jugoslaviju, skrasivši se u Istri (malo je poznato da je kraj Pule kratko vrijeme postojao i sabirni centar za Mađare prebjegle nakon revolucije 1956.).

U knjizi se isprepliću sjećanja na jedan beznadni ustanak i reminescencije na rad kardiokirurga u nekoj bolnici u doba realnog socijalizma Edelman je bio jedan od vođa ustanka u židovskome getu u Varšavi u proljeće 1943. godine, a nakon rata ugledni liječnik.

Godišnjica " Manifesta " je i nama u " Arkzinu " bila dobar povod da od Slavoja Žižeka (čije smo tekstove često objavljivali u drugoj polovici devedesetih) naručimo tekst koji problematizira tada neupitnu i netematiziranu tranziciju iz " realnog socijalizma " u realnosti kapitalizma.

Govori o tri Staljinova rata; prvi se vodio kao rat dvaju ideološko suprotstavljenih sustava, komunizma i fašizma; drugi je bio veliki domovinski rat od bitke za Moskvu 1941. do 1944. godine i izbacivanja Nijemaca sa teritorija SSSR-a; a treći je imperijalistički rat, vođen radi širenja ideje i zbilje sovjetskog realnog socijalizma.

Necu trositi rijeci i strpljenje citatelja da bi ponovo objasnjavao povijesne procese, medju kojima su pad realnog socijalizma, kontinuitet velikosrpske politike, budjenje demokracije u nekadasnjem komunistickom carstvu.

Ako ostavimo po strani pitanje tačnosti ove Žižekove interpretacije položaja kritičke teorije i motiva njenih vodećih aktera, možemo zaključiti da se zapadni marksizam u izboru između dva zla (realnog socijalizma i liberalne demokratije) davno opredelio, te savremena akademska levica predstavlja logičan nastavak tada začete tradicije pseudoradikalzma.

Ako se tomu doda da su od srednjega vijeka, a osobito od prosvjetiteljstva, religijske institucije u sukobu sa sekularizacijom i modernim liberalizmom, s ljudskim slobodama i pravima, s pitanjem moči u društvu, biva još jasnije zašto su se suvremeni režimi, osobito države realnog socijalizma, borili protiv religije i religijske institucija i zašto su se ove u mečusobnom sučeljavanju pretvarale u paralelne ili getoudruge, čak protudruštva.

Glasači su u toj populističkoj autokraciji prepoznali stabilnost koja im je, dok raste standard, važnija od uspona demokracije pa je Rusiju nakon realnog socijalizma snašla realna demokracija.