U rodnome gradu Ivan pohada realnu gimnaziju te maturira s odlicnim uspjehom 1914. Kroz srednjoškolsko je razdoblje na njega je izvršio izvanredan kulturni i duhovni utjecaj profesor književnosti dr. Ljubomir Marakovic.

Osnovnu školu je završila u Ličkom Petrovom Selu, a realnu gimnaziju u Bihaću.

Pučku školu završio u rodnom mjestu, a realnu gimnaziju u Vinkovcima za vrijeme rata.

Realnu gimnaziju završio je u Splitu 1911. godine; kraće vrijeme surađivao je u Supilovu Novom listu u Rijeci; 1912. g. upisao je studij na Trgovačkoj akademiji u Milanu.

24. sije čnja 1913. godine premješten je iz Kraljevske I. realne gimnazije u Kraljevsku II. realnu gimnaziju 21 učitelj.

Osnovnu školu i nižu realnu gimnaziju završio u Gospiću, učiteljsku školu u Petrinji.

Tu je završio pučku školu a zatim realnu gimnaziju i upoznao se s kazalištem i zavolio ga.

Za dječake je uveo realnu gimnaziju novog tipa i otvorila put budućem jedinstvenom školstvu.

Marica Maržić je rođena 1926. godine u Biogradu, 1938. godine je upisala Realnu gimnaziju u Šibeniku, a maturirala je 1948. godine u Zadru.

Kad joj je bilo šest godina otac joj kao državni službenik bude premješten u Beograd, gdje pohađa najprije francusku osnovnu školu, a zatim i Prvu žensku realnu gimnaziju, na kojoj s uspjehom polaže ispit zrelosti 1938. godine.

Od godine 1878. do 1882. Gimnazija postupno postaje« velika »(osmorazredna škola), no Kraljevska zemaljska vlada, Odjel za bogoštovlje i nastavu, odredila je naredbom broj 1028 od 15. veljače 1884. da se Kraljevska velika gimnazija karlovačka i Kraljevska velika realka rakovačka spoje u jedan zavod: Kraljevsku veliku realnu gimnaziju u Rakovcu-Karlovcu.

Završio je osnovnu školu u Krajiškoj ulici, a realnu gimnaziju na Rooseveltovom trgu.

Pohađao je Realnu gimnaziju u Mostaru, gdje je maturirao 1936. U jesen iste godine počeo je studirati na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu.

U zavod se primaju učenice koje žele polaziti: Uršulinsku osnovnu školu, Uršulinsku građansku školu, Uršulinsku realnu gimnaziju i Dvogodišnji trgovačko-domaćinski tečaj uz Uršulinsku građansku školu.

U Gospiću je završio i nižu realnu gimnaziju, 1880. odlazi u Petrinju u učiteljsku školu, a od 1883. je učitelj u Duboviku kod Slavonskog Broda.

Ivan Supek polazio je pučku školu i realnu gimnaziju u Zagrebu, gdje je maturirao 1934. godine.

Realnu gimnaziju završio je u Bečkom Novom Mjestu, a studij prirodnih znanosti u Beču.

Žensku realnu gimnaziju završila je u Zagrebu, a od 1940. do 1945. službovala je u Direkciji PTT-a kao službenica.

Osnovnu školu i realnu gimnaziju završio 1951. u Vinkovcima.

Kada je općinsko poglavarstvo 1918. godine osiguralo potrebnu zgradu i stanoviti godišnji doprinos, Kraljevska zemaljska vlada izdaje rješenje broj 15845 u kojem se navode uvjeti pod kojima je voljna otvoriti nižu realnu gimnaziju u Daruvaru.

Marcel je u svome gradu pohađao pučku školu, a potom je završio realnu gimnaziju u Zagrebu.

Roditelji mu se sele 1916. u Zagreb, gdje Cesarić završava realnu gimnaziju i u zagrebačkome omladinskom časopisu Pobratim objavljuje svoju prvu tiskanu pjesmu I ja ljubim.

Nakon završene osnovne škole upisuje se u zagrebačku Realnu gimnaziju na Roosveltovu trgu, gdje je najbolji u matematici.

Pet razreda osnovne škole pohađao je u Okučanima, dok je u Novoj Gradiški završio Državnu realnu gimnaziju.

Realnu gimnaziju je završio u Bečkom Novom Mjestu, a studij prirodnih znanosti u Beču.

Legendarni inženjer školovao se u rodnom Smiljanu i Gospiću, te maturirao Višu realnu gimnaziju u Rakovcu kod Karlovca.

U splitsku klasičnu gimnaziju upisao se 1886, ali je zbog slaba uspjeha u latinskome jeziku ubrzo prešao u realnu gimnaziju, gdje druguje s M.

Vlade odlučila je Slavna Junta otvoriti u Pazinu posve nepotrebitu talijansku realnu gimnaziju, i to na trošak pokrajine tako da će i hrvatsko pučanstvo Istre morati plaćati namet za uzdržavanje talijanske realne gimnazije. 4. Talijani su prosvjedovali proti otvaranju hrvatske gimnazije premda jih ista neće stajati nikakvog troška, a zašto da ne prosvjedujemo i mi proti otvaranju nepotrebite talijanske gimnazije gdje imamo sto puta veće pravo na prosvjed, jer za uzdržavanje ove posljednje morat ćemo i mi Hrvati snositi troškove? " 63

O AUTORU Krešimir Blažević rođen je 1958. u Slavonskom Brodu gdje je završio realnu gimnaziju i osnovnu glazbenu školu za violinu i gitaru.

Osnovnu školu pohađao je u Ivancu, a Realnu gimnaziju u Varaždinu.