Za odu Regoču, kojeg je animirala sama Helena Bulaja, ne bismo imali mjesta ni da čitav pc chip ispunimo samo njome.

Helena kao da je pričala ljubavnu priču svojem Regoču.

Regoč je priča o divu Regoču koji pomaže maloj vili Kosjenki dok je zatrpana pod zemljom da oživi, da joj svjetiljka jače zasvijetli i da nađe vrećicu bisera pomoću koji je ostvarivala želje.

Unutar okvirne zaigranosti redateljica je smjestila jezgru priče o Kosjenki i Regoču oblikujući je, na tragu imena junakinje Ko-sjenka, kao igru sjenama, odnosno kazalište (sjena) u kazalištu.

Priču o plemenitom divu Regoču i vrckastoj vili Kosjenki, koja ga upoznaje s licem i naličjem svijeta, dramatizatorica Jelena Kovačić uglavnom je zadržala u izrazu same autorice, velike Ivane Brlić Mažuranić.

Gosti mogu izabrati žele li spavati u Regoču, Kosjenki, Valigori, Ljutiši, Hlapiću, Striboru...

Kad al ujedared sinu misao Kosjenki, i ona se kroz jauk i plač čobana oglasi smijehom i viknu Regoču:

Jednom rukom se uhvatila Kosjenka Lilji oko vrata, a drugom rukom držala je visoko svjetiljku naprama Regoču.

- »E, zaista«, - reče Regoč, »u što sam boravio hiljadu godina u Legenu, u onoj pustoši, kad na svijetu ima ovakve divote.« Tako se svidjelo Regoču gledati po ravnici, da je samo desno i lijevo okretao glavu, veliku kao badanj, te se je ona kao ogromno strašilo zibala nad šumom.

Uhvatila se ona Regoču za uho i povika: - »Mrak je, Regoču«

' Lud si ti, Regoču, zaista si lud što ovdje živiš i život svoj baviš brojeći pusto legensko kamenje.

Hajdemo, Regoču, da vidiš krasote po svijetu i da sebi nađeš vrednijeg posla. ', jednom davno Kosjenka je rekla Regoču.

Cijeli proces obrade lektire zaokružili smo izradom stripova o REGOČU i ŠUMI STRIBOROVOJ, koje smo izložili u razredu.

Iako izrazito stripične, čudesne priče o Potjehu, Regoču, Tintiliniću, Jaglencu i Rutvici dočekale su svoju prvu strip-adaptaciju tek krajem 1980 - ih godina objavljivanjem u Večernjem listu, Radosti i Modroj lasti (izuzetak je [... ]

Kosjenka pak skoči na nožice, uhvati se Regoču za bradu i od velike radosti zaplakaše oboje.

Duspari na novome stadionu, velebnoj ' ' Vijuškoj ljepotici ' ', čestitam i na stambenom naselju koje je niknulo na starom Marsinom stadionu, čestitam mu i na tramvajskoj liniji kojom je konačno riješio gusti promet u gradu, napose, čestitam mu i na veličanstvenome Regoču koji se diči ispred željezničkog kolodvora

A ako se i vi pitate isto o čemu biste mogli pisati ovoj književnici i likovima iz njezine mašte podsjećamo Vas samo na dio ogromnog imaginarija likova koji se šeću stranicama njezinih bajki, priča, pjesama i romana: tako možete pisati pustopašnom Hlapiću i Giti, i mrgodnom majstoru Mrkonji, i golemom Regoču i sićušnoj Kosjenki, Maliku Tintiliniću i vladaru začarane šume moćnom Striboru, i snahi guji, i Potjehu, Suncu djeveru i Nevi Nevičici.

Tijekom mjeseca listopada festival je svakoga dana na svojim Web stranicama predstavio i prikazao nekoliko stranih (iz američke perspektive) filmova čiji su autori žene iz cijelog svijeta, a " Regoču " je pripala čast da dana 1. listopada 2007. otvori festival.

Sjedne Kosjenka Regoču do uha (a bijaše uho Regočevo veliko kao cijela Kosjenka) i povika mu u uho:

Tako je bilo i s pričom o Regoču, velikom divu i maloj vili Kosjenki.

Svarog Bogovi, vilenjaci i demoni Anitin site o demonskim ženskim bićima-Rusalkama, Babi Jagi, Regoču i ostalim likovima slavenske mitologije (pobrojana su i opisana i hrvatska mitska bića), o skandinavskoj i finskoj mitologiji, kao i paraleli na temu Svetog drveta.

Na Regoču brada raščupana, plašt razderan - ramena mu krvava.

- »Regoču, baća moj, ako ne možeš ti da posrčeš ovoliku vodu, zemlja će ju posrkati, zemlja

Rečenica " Rad oslobađa " je zapravo obična rečenica, Seig Heil je zapravo starohrvatski pozdrav berača rumene kadulje, a rečenica " Za dom spremni " je vrlo čest pozdrav, što se izrazito često vidi u knjigama prije 1941., svi junaci se pozdravljaju sa " Za dom spremni " kao ludi..., čak ga je i Ivana Brlić Mažuranić jako često koristila u Regoču i Šumi Striborovoj...

Stade - ne može preko pleći Regoču, nego poče teći svojim koritom, kuda je i prije tekla - sve stružući uz leđa Regoču.

- »Ustavi je, ustavi, Regoču«, - cvile djeca.

Razljuti se Kosjenka, što je Regoču svašta pravo, a ona se bijaše ponadala velikim stvarima od tako silnoga čovjeka.

Priđe Liljo k Regoču, a Regoč baš skinuo košić sa Kosjenkom sa uha i metnuo ga na ledinu.

Regoč priča je to o divu Regoču koji s malom vilom Kosjenkom putuje po svijetu da istražuje krasote svijeta.

Predstava je na ovogodišnjem SLUK-2009, Osijek, dobila nagradu HAZU za njegovanje hrvatskog književnog jezika u kazališnim predstavama; Nagrada je pripala i Ivi Nižiću za najbolje oblikovanje svjetla, a Tamara Obrovac je dobila za najbolju glazbu u Regoču