Zaštićeno područje, čije proglašenje je bilo potpomognuto radom domaćih i međunarodnih nevladinih udruga (poput EuroNatur-a, WWF-a, Zelene Akcije, Dravske lige, Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, Prirodoslovnog društva Drava iz Virovitice, Ekološkog društva iz Koprivnice, Ekološke udruge Franjo Košćec iz Varaždina, Zelenog Osijeka i drugih) sada čeka potvrdu UNESCO-a kako bi tijekom 2010. godine i službeno postalo Rezervat Biosfere.

Dinder je nacionalni park i rezervat biosfere smješten na istoku Sudana uz granicu s Etiopijom.

Rezervat biosfere zapravo je više turistički brand nego stvaran oblik zaštite.

Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav utočište za više od 163.000 ptica močvarica

Zbog bioraznolikosti u jezeru i pripadajućim močvarama, dana 23. lipnja 1975. godine Aržan je zajedno s obližnjim Parišanom proglašen ramsarskim područjem, a godinu dana kasnije kod UNESCO-a je priznat kao rezervat biosfere.

Veliki dio općine Pitomača postaje Rezervat biosfere u sklopu proglašenja Regionalnog parka Mura-Drava koji su sredinom rujna potpisali hrvatski ministar kulture i mađarski ministar okoliša uz prisustvo predsjednika vlade Republike Hrvatske i Republike Mađarske u susjednom gradiću Barcsu.

Potom tek slijedi predaja nominacije za Rezervat biosfere, te se očekuje da će biti proglašen u 2010. godini.

Izvijestio je i o nastavku u proglašenju novih zaštićenih područja, primjerice proglašenja trajne zaštite regionalnog parka Mura-Drava koji u suradnji s Mađarskom treba postati novi rezervat biosfere.

Najveće kolonije tih ptica nalaze se uglavnom uz očuvane predjele Save i Drave - PP Lonjsko Polje, PP Kopački Rit, Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav - što ih čini glavnom, možda i posljednjom, frontom za očuvanje bioraznolikosti u ovom dijelu Europe.

Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Republike Hrvatske i Republike Mađarske drugo je područje Republike Hrvatske uključeno u ovu mrežu, nakon Velebita proglašenog 1977. godine, pri čemu hrvatski dio Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav obuhvaća područje od 395.861 ha.

Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav na području Općine Pitomača, Virovitičko-podravska županija, obuhvaća zaštićene krajobraze Jelkuš, Vir, Širinski otok, Križnica, naselja Šašnato Polje, Đuretina, dijelove naselja Pitomača, Stari Gradac i Starogradački Marof.

Stoga je čitava oko 150 km duga planina Velebit zajedno s oba nacionalna parka i nizom drugih manjih posebno zaštićenih područja zaštićen kao park prirode, te kao Svjetski rezervat biosfere UNESCO-a.

Regionalni park Mura - Drava trebao bi biti hrvatska baza za Prekogranični rezervat biosfere.

Dovoljno je spomenuti samo nacionalne parkove Plitvička jezera, Paklenicu i Sjeverni Velebit te cijeli Velebitski masiv koji je park prirode i svjetski rezervat biosfere.

Tome svjedoči čak pet razina zaštite: posebni rezervat, Nacionalna ekološka mreža, Regionalni park, Rezervat biosfere i buduća Natura 2000 (kategorija EU).

Ipak, veliki dio Maldiva mogao bi postati međunarodni rezervat biosfere ukoliko UNESCO odobri zahtjev te države.

Kako bi službeno postali UNESCO-ov međunarodni rezervat biosfere Maldivi moraju slijediti smjernice postavljene u UN-ovim programima i konvencijama.

Prvi put se u Hrvatskoj skupina ljudi koja se brine o rijekama udružila, a mreža Čuvara rijeka izravno će pridonijeti zaštiti riječnih područja koja su hrvatska i mađarska vlada predložile za UNESCO-ov prekogranični rezervat biosfere Mura Drava Dunav objasnila je na konferenciji za novinare Olga Jovanović, asistentica za projekte voda WWF - ova Mediteranskoga programa u Hrvatskoj.

Zaštićeni prirodni objekti (Velebit park nacionalnih parkova) Kada je riječ o oblicima zaštite većih područja, za Velebit se spominju termini nacionalni park (Paklenica i Sjeverni Velebit), park prirode (gotovo čitava površina planine Velebit) i rezervat biosfere.

Zbog svoje biološke i krajobrazne raznolikosti 3 planine međunarodnu zaštitu kao iznimno vrijedna područja: Park prirode Velebit koji uključuje nacionalne parkove Sjeverni Velebit i Paklenicu UNESCO-ov je rezervat biosfere, a Papuk u Europskoj mreži geoparkova.

Itinerer hrvatskim parkovima prirode obuhvatio bi Biokovo, impozantnu krašku planinu iznad Makarske rivijere; Kopački rit, veliko močvarno područje na ušću Drave u Dunav izvanredno bogato biljnim i životinjskim svijetom; Lonjsko polje, jednu od najvećih močvara Europe, uz rijeku Savu istočno od Siska (hrastove šume, bogata ptičja fauna, osobito rode); Medvednicu, gorski masiv iznad Zagreba; Telašćicu, uski zaljev na Dugom otoku, kod NP Kornati, s malim jezerom Mir i najvećim klifovima u našoj zemlji (do 180 m); Sjeverni Velebit, svjetskim rezervat biosfere; Žumberačko-samoborsko gorje, zapadno od Zagreba; Papuk, najveće gorje u Slavoniji; Učku, planinu na istoku Istre, iznad Kvarnerske rivijere, te Vransko jezero (kraj Zadra), najveće u Hrvatskoj, poznato i po bogatstvu riba i ptica.

Zbog toga je od 2003. godine, rezervat biosfere Ubsunurske kotlovine (njenih 1.069 ha) upisan na UNESCO - v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji [ 3 ].

Stručnu podlogu za Regionalni park Mura - Drava i nominacijski materijal za rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav izradio je Državni zavod za zaštitu prirode, a nominacijski proces i međunarodnu suradnju provelo je i koordiniralo Ministarstvo zaštite okoliša i prirode uz podršku Hrvatskog odbora za UNESCO-v MAB program.

Zbog kvalitete svoje vode i jedinstvenog eko-sistema, Tara je 1977. godine uvrštena u program Čovjek i biosfera i upisana u ekološki rezervat biosfere Svijeta, čime je zaštićena međunarodnom konvencijom.

Dakle velik dio površina uz rijeke Muru i Dravu dobilo je zaštićeni status, a što smo i svi mi građani podržali putem javnih rasprava. 11.07.2012. proglašen je Rezervat biosfere Mura Drava Dunav, a za isto područje je donijeta i uredba o proglašenju ekološke mreže.

Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske 11. srpnja 2012. g.

Nakon više od 30 godina, proglašen je drugi rezervat biosfere u Hrvatskoj (nakon planine Velebit 1977. godine).

Osim vrlo velikog ukupnog broja močvarica budući Rezervat biosfere podržava značajne populacije nekoliko vrsta ptica poput 1868 jedinki globalno ugroženog malog vranca ili 223 orla štekavca najveće grabljivice ovog područja.

Ističe kako eko turizam pridonosi i gospodarskom napretku lokalnog stanovništva, a slaže se i sa tvrdnjom da je UNESCO-ov rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav novi brand i priznanje prirodnim vrijednostima, koje se naprosto moraju iskoristiti za razvoj ovog dijela Hrvatske.

A kao treće isto to područje prepoznato je kao izuzetno vrijedno vlažno područje te je uvršteno u listu Nacionalne ekološke mreže, a povrh toga aktivno se radi na zaštiti istog područja u kategoriji Regionalnog parka (ista kategorija zaštite kao i park prirode, ali bi županije bile odgovorne za upravljanje i provedbu zaštite), te kao prekogranični UNESCO-ov Rezervat biosfere« Mura-Drava-Dunav ».