Posebno su se osvrnuli na stanje marikulture u Šibensko-kninskoj županiji i privezišta za ribarska plovila i iskrcajna mjesta.

Odsjek za ribarstveni monitoring centar vodi i održava operativni satelitski sustav nadzora i praćenja ribarskih plovila; prikuplja, pohranjuje, ažurira i obrađuje podatke o ribarskim plovilima i njihovim geografskim lokacijama dostavljene kroz uređaje za praćenje instalirane na plovilima; nadzire i prati ribarska plovila registrirana u Republici Hrvatskoj, plovila zajednice i trećih zemalja; komunicira i razmjenjuje podatke s drugim monitoring centrima i Europskom Komisijom; sudjeluje u izradi Nacionalnog programa razvoja ribarstva; izrađuje podloge za donošenje mjera odgovornog i održivog gospodarenja morem u svom djelokrugu; izravno surađuje s ribarskom i drugom nadležnom inspekcijom; izravno komunicira s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture; priprema stručne podloge za donošenje zakona i drugih propisa iz morskog ribarstva.

Vezano uz upit HOK-a prema Ministarstvu pomorstva, prometa i infrastrukture koji se odnosi na zamjenu starih sporohodnih pogonskih motora sa novim brzohodnim pogonskim motorima za ribarska plovila, te mogućnost ugradnje i onih novih motora u ribarska plovila, koji ne zadovoljavaju u potpunosti propisane uvjete, ali su dostupni na tržištu u ovom roku, od Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture zaprimljeno je pozitivno mišljenje.

Prema novom zakonu, s početkom 2012. ribarska plovila dulja od 18 metara obvezna su prijavljivati ulov preko elektronskog očevidnika, a kako Licul ima brodove od 25 metara, spada u tu kategoriju.

Temeljni uvjet za u spostavu organiziranog tržišta ribom je stvaranje uvjeta za prvu prodaju, a pravna stečevina EU daje državama mogućnost da odrede hoće li to biti ribarska plovila, ukoliko zadovoljavaju standarde ili aukcijski centri na kopnu.

Po svemu sudeći, rečeno je na sjednici Ceha, pravila ribolova u ZERP-u bit će samo kozmetička, prema kojima će talijanska ribarska plovila i dalje u neograničenom broju moći loviti ribu u našem ZERP-u, što je za hrvatske ribare neprihvatljivo.

Naime, Ministarstvo je 2008. na međunarodnom natječaju prepustilo Slovencima monitoring nad 264 hrvatska ribarska plovila, a partneri iz Dežele su preuzeli obvezu, da, među ostalim, izvješćuju nadležne službe EU-a koliko su i koje vrste ribe i kada ulovili naši ribari.

Također, sva ribarska plovila preko 18 metara morat će ispunjavati elektronski očevidnik.

Takve rekonstrukcije, tvrde ribari, zahtijevaju velika ulaganja, kako u same mreže, tako i u ribarska plovila.

Sva ribarska plovila koja prelaze duljinu od 15 metara preko svega, moraju imati instaliran uređaj za praćenje do 31.12.2010. g.

2. flota se odnosi na sva ribarska plovila upisana u Registar ribarske flote Republike Hrvatske,

Imena plovila, koja mogu biti posebna inspekcijska plovila, ili ribarska plovila prijavljuju se Komisiji ICCAT-a; e) Plovila koja obavljaju ribolov tuna u vodama izvan nacionalne jurisdikcije zaustavit će se kada dobiju odgovarajući signal, u okviru Međunarodnog signalnog kodeksa, sa broda na kojem se nalazi inspektor imenovan za obavljanje Zajedničke ICCAT međunarodne inspekcije (u daljnjem tekstu inspektor), osim u slučaju kada je ribolovna aktivnost u toku, u kojem se slučaju plovilo dužno zaustaviti odmah po završetku aktivnosti ribolova; f) Odgovorna osoba na plovilu dužna je primiti na plovilo inspektora, koji može biti u pratnji svjedoka, i omogućiti mu kontrolu ulova, ribarskih alata i sve relevantne dokumentacije, kao i pružiti dodatna objašnjenja koja inspektor zatraži u svrhu provjere poštivanja ICCAT preporuka; g) Kontrola ribarskih alata obavlja se u skladu sa važećim propisima koje je potrebno navesti u zapisniku; h) Inspektor će obaviti inspekciju nad svim ribarskim alatima koji se nalaze na plovilu; i) Inspektor će svaki pregledani ribarski alat za koji se utvrdi nepravilnost u odnosu na ICCAT preporuke i važeće propise označiti posebnom identifikacijskom oznakom odobrenom od Komisije ICCAT-a; j) Inspektor će fotografirati pregledani ribarski alat i kopiju fotografije priložiti zapisniku; k) Inspektor će obaviti pregled sastava ulova ukoliko ga ima; l) Inspektor će na brodu sastaviti zapisnik o provedenoj inspekciji na način koji odobren od ICCAT-a, u obliku Izvještaja o obavljenom inspekcijskom nadzoru (PRILOG 3.).

3. Tražimo od Vlade Republike Hrvatske da se donese nova Odluka o subvencioniranju cijene goriva za ribarska plovila po istom modelu iz 2012. godine.

U Hrvatskoj su, primjerice, prema Studiji izvodivosti izgradnje i adaptacije dijela ribarske infrastrukture sukladno pravnoj stečevini EU objavljenoj u studenom 2006. godine, u 2005. godini bila registrirana 3.692 ribarska plovila.

To su mala ribarska plovila koja su u EU na drugačiji i jednostavniji način riješeni, a ne umanjujući sigurnost plovila i posade na moru.

U Hrvatskoj pregled od strane ovlaštene organizacije vrši se kao na ribarskom brodu u EU, dok se u EU pregled za takva ribarska plovila vrši kao na ribarskim brodicama.

Nekoliko primjera da u praksi nismo usklađeni sa propisima kao što je u EU: - pomorski zakon Slovenije - ribarski brod je plovilo preko 24 m. dužine. - ribarsko plovilo iz Slovenije prije je bio brod a sada u Europi je brodica - u Italiji ribarska plovila preko 12 m. dužine registrirana su kao brodice - ribarsko plovilo sličnih karakteristika u Italiji i u Sloveniji na prednjoj vanjskoj pramčanoj strani piše broj i luka što znači ribarska brodica, a u Hrvatskoj na prednjoj vanjskoj pramčanoj strani piše samo ime što znači ribarski brod. - konvencija o radu u ribolovu, 2007 god. br. 188. - 199. (ILO) - Međunarodna organizacija rada - konvencija STCW-F (konvencija o standardima za obuku, svjedodžbama i održavanju straže osoblja na ribarskom brodu) koja je stupila na snagu 29. rujna 2012 g. (IMO) Međunarodna pomorska organizacija.

Statistika pomorskih nesreća ribarskih brodova i brodica od 2008 do 06/2012 g Vezano sa zaključkom sastanka da se ne želi mijenjati status ribarska plovila od 12 do 24 m. jer bi to značilo smanjenje sigurnosti plovila i posade na brodu. (Zapisnik 10.04.2012 zaključak 1. Prijedlog HRB-a sa sastanka održanog 10/04/2012. kako je potrebno kategorizaciju ribarskih brodova u Republici Hrvatskoj i sustav certifikacije zadržati kakav jest, odnosno ne podržava se izmjene statusa ribarskih plovila od 12 do 24 m. duljine u ribarske brodice jer bi to značilo smanjenje sigurnosti plovila i posade na brodu.

Takva ribarska plovila do kategorije treće su manja ribarska plovila (navi minori) ili brodice.

Prepoznaju se po broju i imenu. 2. Veća ribarska plovila (navi magiori) ili brodovi registrirani za ribolov Oceanom i Mediteranom (1 - 2), kategorije plovidbe prve i druge (1 - 2), Koriste zvanja pomoraca STCW - konvencije, sa matrikulom prve kategorije (kao što Hrvatska koristi u nacionalnoj plovidbi) gdje su upisani u Ministarstvo pomorstva. npr. (zapovjednici, časnici i upravitelja stroja na ribarskom brodu) Prepoznaju se po imenu.

Ako pogledamo Italiju kao jedna od najjačih ribarskih flota u EU, a i Sloveniju vidimo da se Hrvatska ribarska plovila nisu u praksi uskladila sa propisima EU.

Pregled tih ribarskih plovila da se vrši svake 3 godine kao u Italiji sa troškom od oko 500 eura ili svake dvije kao u Sloveniji sa troškom od oko 350 eura., a opremu kao npr. splavi i ostalo neka pregled vrši kapetanija. 3. Da se izjednače dozvole i zvanja na ribarskim plovilima od 12 do 24 metara baždarske dužine kao što je u Italiji i u Sloveniji. (da se za te kategorije ribarskih plovila ne primjenjuje STCW konvencija) Ukinuti pomorsku knjižicu po STCW konvenciji, a kao zvanje posade, mornar-motorista mornar. 4. Da se članak 5. stavak 4. našeg Pomorskog zakonika uskladi sa propisima za ribarska plovila kao što je u EU.

Da se za ta ribarska plovila sa vanjske strane pramca stavi broj i luka, a onda ime kao u Italiji i u Sloveniji.

Da se u izmjenama i dopunama Pomorskog zakonika koji ide u hitnom postupku stavi obređeni članak za ribarska plovila od 12 m do 24 m dužine, tj. da ta ribarska plovila budu kategorizirana kao ribarske brodice kao što je u propisima Evropske zajednice.

Dva mjeseca prošlo je od kada je na snagu stupila odluka o popisu iskrcajnih mjesta za ribarska plovila.

Domaćim će ribarima biti zanimljiv podatak da će sva ostala ribarska plovila duža od 24 metra morati instalirati uređaj do 31. prosinca 2007., dok će kraći to trebati učiniti do konca 2009. U nadležnom ministarstvu kažu da se u prvoj fazi brodovi neće pratiti satelitskim putem, već GPRS sustavom koji je znatno jeftiniji.

Pristojba za upotrebu obale, na iskrcajnom mjestu za ribarska plovila koja obavljaju gospodarski ribolov, određuje se u simboličnom iznosu odnosno najviše 10 % od pristojbe za upotrebu obale koju plaćaju plovila za prijevoz tereta kada iskrcavaju ostali rasuti teret.

manje 70 % vezova mora biti rezervirano za ribarska plovila.

Pritom se koristiti novijim rezultatima znanstvenih istraživanja i pozitivnim iskustvima ribolovne prakse, te konačno prestati rješavati trenutačne interese različitih skupina; Osiguranje dosljedne primjene i nadzora nad provođenjem propisa (ribarska inspekcija); Uvođenje evidencije i organiziranje statističko-informacijske službe; Konačno, započeti s ispravnim vođenjem kadrovske politike na načelima stručnosti, profesionalnosti i rezultata proteklog rada u struci, odnosno uključiti u rad nekolicinu mladih inženjera ribarstava u područne jedinice u županijama; Propisati hitne mjere gospodarenja na području unutrašnjeg ribolovnog mora, zone, načine ribolova i ribolovne alate kao i dopuštene ulovne kvote za pojedine gospodarski značajne vrste s posebnom pozornošću na one kojima prijeti ili je nastupio prelov; Izboriti se za prodaju goriva za ribarska plovila po proizvodnoj cijeni uz ukidanje sadašnje naknade za pogonsko gorivo koja se, ovisno o vrsti ulovljene i prodane ribe kao i drugih morskih organizama kroz poticaje različito isplaćuje.

Na ovogodišnjem tradicionalnom ribarskom skupu, okupit će se brojni ribari, predstavnici resornih ministarstava i institucija, koji će razmotriti brojne teme vezane uz obavljanje ribarske djelatnosti: stanje i perspektive razvoja hrvatskog ribarstva; hrvatsko ribarstvo pred ulazak u EU; aktualni trenutak u marikulturi, ribarske luke i iskrcajna mjesta, primjena HACCAP sustava; osvrt na stanje ribarstva i marikulture u Šibensko-kninskoj županiji; privezišta za ribarska plovila i iskrcajna mjesta