Riječki zaljev po svojim karakteristikama primarne produkcije je kao cjelina oligotrofan, tj. siromašan fitoplanktonom.

Dakle: djelo Bakarska poruga (La beffa di Buccari, Milano, 1928) zapamćuje dvodnevne događaje (10. i 11. veljače 1918) na otvorenom moru kada je D ' Annunzio s tri plovila i 30 ljudi posade (na svakom plovilu po deset dobrovoljaca, imena kojih donosi uz naznaku njihova mjesta rođenja) krenuo iz Venecije i, držeći se istarske obale, uplovio u Riječki zaljev, prošao Volosko, Žurkovo (nabraja redom sva mjesta) uskliknuvši iredentistički: »Iz Italije plovimo put Italije«

Spuštamo se preko Matulja do Rukavca te uživajući u predivnom pogledu na Riječki zaljev krećemo uzbrdo prema Lisini.

Kako je more dinamički medij, zona potencijalno štetnog utjecaja se širi i izvan granica Općine, što u poluzatvorenom akvatoriju kakav je Riječki zaljev, dodatno komplicira problem.

Kako Riječki zaljev spada u bolje istraživana područja našega priobalja, može se konstatirati da su spoznaje o procesima koji se odvijaju u akvatoriju Općine Kostrena na relativno visokoj razini.

Teritorijalna nadležnost Postaje pomorske policije obuhvaća morski prostor unutarnjih morskih voda koje obuhvaća Riječki zaljev, Vinodolski kanal, Vela vrata, Kvarner i Kvarnerić ukupne površine 2 200 km2 i stalni međunarodni pomorski granični prijelaz I. kategorije " Rijeka ", sveukupne površine 459 500 m2. Državna granica na moru prostire se u dužini od 25,5 Nm.

Primorsko područje ima pretežito mediteransku klimu s utjecajima planinske klime (bura, kiša i snijeg) tijekom zimskih mjeseci, a proteže se polukružno uz Riječki zaljev i Vinodolski kanal, između grebena Učke (1396 m) na zapadu i rubnih planina gorskoga kotara (Obruč 1376 m, Tuhobić 1109 m i dr.) na sjeveru i sjeveroistoku.

Pogled koji nas ostavlja bez daha definitivno je pogled na riječki zaljev prošaran mnoštvom bijelih jedara.

Od atrakcija duž Šetnice može se istaknuti toranj Crkve Svetog Jurja i Kapelica Blažene djevice Marije, smještenih unutar ostataka Hreljinske gradine, panoramski pogled na Bakarski i Riječki zaljev sa otocima Krkom i Cresom, te vodosprema Zagrad.

Za Riječki zaljev izrađen je plan intervencija u slučaju većih izljeva nafte.

Smatraju da bi se trebale uvesti zone, da se zatvore, recimo, Kvarner, Riječki zaljev na mjesec dana, kao što to rade Talijani.

Apartmani udaljeni 500 metara od mora pružaju prekrasan pogled na more odnosno na Riječki zaljev koji je posebno zanimljiv noću kada je obasjan svjetlima.

Osobito su dojmljivi vidici na Risnjak, Slovenski Snježnik, Guslicu, Obruč, Učku i Riječki zaljev sa otocima.

More zauzima 55 % površine Primorsko-goranske županije, obuhvaćajući pretežiti dio Kvarnerskog zaljeva, podijeljenog na Velebitski i Vinodolski kanal, Riječki zaljev, Kvarnerić i Kvarner.

Riječki zaljev obuhvaća morski prostor između sjeveroistočne istarske obale i obale Hrvatskog primorja do Bakarskog zaljeva s jedne te zapadne obale otoka Krka i sjeverne obale otoka Cresa s druge strane.

Godine 1291. za pontifikata pape Nikole IV, franjevca, za vladanja cara Rudolfa I, kad je kraljem Ugarske bio Andrija III, a knezom Trsata bijaše Nikola Frankopan, kad u praskozorje 10. svibnja, jedne subote u osmini Svetkovine Uzašašća, nebo bijaše vedro a more mirno, a prije toga bilo je oblačno i more uzburkano, na Trsatu, na prostoru što ga seljaci nazivaju Ravnica, otprilike dva strelometra (oko 600 m) od kaštela, a tisuću geometrijskih koraka od grada Rijeke Sv. Vida, koji se u starini zvao Tarsia, isto toliko daleko od Jadranskog mora i od Flanatskog zaljeva (Riječki zaljev), blizu glavne ceste koja vodi kaštelu, pokraj dolinice koju mještani nazivaju Dolac - pronađena je kuća nalik na crkvu, nikad dotad ondje viđena.

Prirodoslovni Balkan, u smislu Balkanskog poluotoka (iako nema tako izrazite poluotočne osobine kao Skandinavski ili Apeninski), podrazumijeva područje južno od spojnice Riječki zaljev - Kupa te Save i Dunava, pri čemu istočnu granicu predstavlja rumunjsko-bugarska granica od Silistre do Crnog mora.

Od važnijih sadržaja tu je bio bar na 10. katu s prekrasnim pogledom na Riječki zaljev i otoke.

Dobiveni rezultati mjerenja u suglasnosti su s rezultatima dobivenim za cijeli Riječki zaljev, s nešto manjim maksimalnim intenzitetima morskih struja.

Plovidbeno područje za brodove i jahte koji se služe shemom razdvojene plovidbe, nastavlja se na područje odvajanja sa svake strane u širini od 7 kabela (0,7 milje), a prema obali kopna, odnosno prema obali otoka Cresa, nastavlja se zona priobalne plovidbe. 4. Brod i jahta, duljine preko 20 metara, mora koristiti istočno područje plovidbe kad plovi u sjeveroistočnom smjeru, odnosno pri uplovljavanju u Riječki zaljev, a zapadno područje plovidbe, kad plovi u jugozapadnom smjeru, odnosno pri isplovljavanju iz Riječkog zaljeva (opći smjer toka plovidbe). 5. Brod i jahta se smije koristiti zonom priobalne plovidbe kad može sigurno ploviti odgovarajućim plovidbenim putem unutar susjedne sheme odvojenog prometa.

Virtualni Riječki zaljev svakodnevno se puni jedrilicama iz čitavog svijeta pa je tijekom mjesec dana lista sa rezultatima dosegnula preko 2400 učesnika, a virtualnu rutu Fiumanke odjedrili se već preko 2600 puta

Pogled s grebena puca na Krk i Riječki zaljev, ali zbog sumaglice i nije baš nezaboravan.

Tako smo mogli uživati u pogledu na Riječki zaljev i arhipelag.

Lokacija Sjeverni Jadran, Riječki zaljev, Grad Opatija

Riječki zaljev predstavlja osjetljivo područje za odvijanje pomorskog prometa, osobito ako se uzme u obzir potreba korištenja Velih vratiju kao plovne veze Zaljeva i otvorenog mora.

U primorskom području prevladava mediteranska klima, a to područje obuhvaća Riječki zaljev i Vinodolski kanal između planine Učke i rubnih planina Gorskog kotara.

Za Riječki zaljev karakteristično je muljevito dno na kojem obitavaju zajednice muljevitih dna.

Građane koji žive uz Riječki zaljev ne tiču se možebitni aranžmani ili podmirivanje računa između države i Ine odnosno MOL-a.

Ako pružiš glavu u jedan takav otvor, vidiš skoro cijeli Riječki zaljev i sve one kršne i burom obrivene bregove, koji se pružaju od Učke do Senja.

Prije puta na Učku može se za 15 min svratiti kroz neobična gradska vrata s trima otvorima na vrh akropolski smještena Veprinca, do crkve sv. Marka, odakle je vrlo lijep vidik na Učku, Riječki zaljev i kvarnerske otoke.