Castelvenere), naselje u sjeverozap. dijelu Istre, na lijevoj obali rijeke Dragonje, 6 km sjeverno od Buja (45 27 N; 13 39 E; 123 m nadm. vis.); 516 st. (2001), grad Buje.

Na području graničnog prijelaza nalazi se dio mosta preko rijeke Dragonje u dužini od 11,5 centralni objekt površine 155 m2 s prostorijama policije, carine, špediterske službe, pošte i banke.

Po tome slovenskom nacrtu granica teče donjim tokom rijeke Dragonje i nastavlja se sredinom Piranskog zaljeva do talijanske granice.

Razlozi zašto o tome treba odlučiti parlament, a ne vlada, prema Janši su " formalne prirode ", jer je parlament u jednoj svojoj deklaraciji prije više godina naveo da je Slovenija 1991. godine " provodila jurisdikciju " južno od rijeke Dragonje u Istri i južno od Svetog Martina na Muri te da joj pripada cijeli Piranski zaljev i izlaz na otvoreno more.

Slovenski parlament nedavno je prihvatio zaključak, odnosno deklaraciju kojom je to " sporno " područje u mogućim pregovorima nazvao slovenskim teritorijem, jednako kao i " sporno " područje na lijevoj obali rijeke Dragonje u Istri.

Krajnje točke obale zapravo nisu ti rtovi već točka razgraničenja između Slovenije i Hrvatske na ušću rijeke Dragonje, od koje se proteže obala duljine 6,4 km u pravcu SE-NW do Rta Savudrija te Rt Sv. Nedjelje, točka razgraničenja između Srbije i Crne Gore te Hrvatske, od kojega se proteže obalna crta duljine 5,5 km u (generalnom) pravcu N-S prema Rtu Oštro.

Tu je sporno gdje je granica: na starom koritu rijeke Dragonje ili na izgrađenom kanalu sv. Odorika.

Hebrangov je prijedlog prihvaćen te je granica povučena sredinom rijeke Dragonje kao najpravednije rješenje.

Rupel je rekao kako Slovenija 113 hektara zemljišta južno od rijeke Dragonje smatra slovenskim teritorijem.

Manji dio Istre pripada Republici Italiji, a primorje s Koparskim zaljevom i dijelom Piranskoga zaljeva do ušća rijeke Dragonje dio je Republike Slovenije.

Dana 24.04.2010. godine održana je peta međunarodna utrka vatrogasaca u susjednoj nam Sloveniji, točnije u dolini rijeke Dragonje u organizaciji Gasilske brigade Kopar.

Uz razgraničenje na moru, u tzv. Bijeloj knjizi iz 2006. godine, spominju se i problemi na dodirnim zonama uz tok rijeke Dragonje, javnosti poznatoj po incidentima Joška Jorasa, te na području Gorskog kotara (planina Snježnik), uz slovensku Belu krajinu i na rijeci Muri.

Izmjene službenog podneska rad su nekadašnjeg predsjednika Slovenske pučke stranke (SLS) Marjana Podobnika i kruga ljudi iz njegova Zavoda 25. lipnja 1991. Navodno je riječ o prijedlozima da se u tekst slovenskog podneska kao sporno područje koje bi trbalo pripasti Sloveniji navede i teritorij južno od rijeke Dragonje, uključujući i Savudrijski poluotok.

OTVORENO PITANJE Na terenu postoje dvojbe oko sektora gdje je Joras, o tih zadnjih nekoliko kilometara kopnene granice, uz aktualni tok rijeke Dragonje.

spojnica spoja lijeve obale rijeke Dragonje s obalom mora (koordinate 45 o 28 ž44žž N; 13 o 35 ž22žž E) i točke koju odredi Državna komisija za granice Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom na rijeci Dragonji;

Glavni cilj projekta je prokrčiti, očistiti i urediti postojeću povijesnu trasu Parenzane od granice sa Slovenijom, tj. od rijeke Dragonje pa sve do Vižinade u dužini od 60 - tak km putem integrirane turističke ponude i dugoročne prekogranične suradnje s slovenskim parterima: gradom Koprom, Izolom i Piranom.

Manja skupina pravnika i povjesničara iz Zavoda 25. lipnja pripremila je prijedlog podneska prema kojem bi Slovenija dokazivala da i na kopnu granica ide južno od rijeke Dragonje, odnosno da joj pripada i druga obala Piranskog zaljeva, sve do Savudrijskog rta.

U tim okolnostima istarski svećenici 25. lipnja 1948. šalju u Zagreb molbu da se opet uvedu hrvatske škole u Pregari, Gradini i Črnici i da se sva ona mjesta južno od rijeke Dragonje pridruže Hrvatskoj.

Na području rijeke Dragonje, gdje su lijepi nasadi jabuka, vode za zalijevanje je ponestalo i nadalje će to predstavljati veliki problem.

U svom specijalnom kajaku bojnik Tomo krenuo je zaveslajima još 29. lipnja od rijeke Dragonje do Umaga.

Teritorijalno more Hrvatske tocno je utvrdjeno na cijelom prostoru Jadrana osim na podrucju Savudrijske vale jer ona spojna crta o kojoj se tako puno govori nije po slovencima povucena tocno a po nama je, a razlog je korito rijeke Dragonje staro ili novo i taj dio je predmet arbitraze.

Janša prosvjedovao kod Sanadera zbog prodaje zemljišta uz Dragonju LJUBLJANA, 5. ožujka 2008. (Hina) - Prodaja poljoprivrednih parcela na za Sloveniju " spornom " području južno od rijeke Dragonje u suprotnosti je s Brijunskim sporazumom o izbjegavanju graničnih incidenata koji su dvije vlade potpisale 2005. godine, iznio je u srijedu na konferenciji za novinare slovenski premijer Janez Janša dodajući da je zbog toga prosvjedovao kod hrvatskog premijera Ive Sanadera.

Sliv rijeke Dragonje smješten je na sjeverozapadnom dijelu poluotoka i najveći njegov dio pripada Sloveniji.

Vinogradi se nalaze na 250 do 300 metara nadmorske visine, na južnim položajima iznad rijeke Dragonje, koji su idealni za rast i razoj vinove loze.

Žbogar je odgovarajući na novinarsko pitanje ustvrdio da u nedavnim razgovorima s Hrvatskom o granici nije bilo riječi o konkretnim otvorenim pitanjima, ne želeći komentirati navodne " informacije iz krugova vlade " da bi Slovenija pristala " na gubitak Svete Gere u zamjenu za lijevu obalu rijeke Dragonje ", niti da je " postignuta suglasnost o slovenskom pristupu otvorenim vodama, ali ne i iskorištavanju morskog dna ", dodavši kako se " neće trgovati " teritorijem.

Slovensko primorje s Koparskim zaljevom i dijelom Piranskoga zaljeva do ušća rijeke Dragonje dio je Republike Slovenije.

Krenuo je izučavati stare zemljovide iz 12. stoljeća, pa sve do onih iz 19., fokusiran osobito na tok i ušće rijeke Dragonje.

Hrvatski sabor smatra neprihvatljivim navode iznesene u Zaključku Državnog zbora, kojim je najviše predstavničko i zakonodavno tijelo Republike Slovenije pokazalo namjeru prejudiciranja granice na lijevoj obali rijeke Dragonje i na lijevoj obali rijeke Mure, područja koja su 25. lipnja 1991. godine bila nesporno pod suverenom vlasti Republike Hrvatske, te područja cjelokupnog morskog prostora u Savudrijskoj vali/Piranskom zaljevu nad kojim Republika Slovenija 25. lipnja 1991. godine nije obnašala isključivu jurisdikciju niti je tada imala neposredan dodir s otvorenim morem;

Skupljači potpisa za slovenski referendum smatraju da se nakon izjave tamošnjeg parlamenta nema što više pregovarati o teritorijalnom kontaktu Slovenije s otvorenim morem, cjelovitosti Piranskog zaljeva, zaseocima na lijevoj obali rijeke Dragonje i teritoriju na lijevoj obali Mure kod Hotize.

Cilj je ušće rijeke Dragonje gdje će se postaviti hrvatski barjak jer Dragonja je do pola hrvatski teritorij, kazala je Šeparović.