S druge strane skoro svaka crkva ima ucrtane križeve, jednostavno ucrtavali su se kod posvećenja crkve, a onda bi naknadnim krečenjem križevi nestajali ispod slojeva vapna (vidi više o tome u postu Ročki abecedarij LINK).

Ročki susret ima i svoje veterane.

Dolaskom na ročka Vela vrata, dočekati će vas ni manje ni više, nego Žakan Juri, ročki đak koji uči za zvanje popa glagoljaša.

Od tada se ovakvi sporedni zapisi ponavljaju redom u prijepisima« Kvadriga »,« Ročki misal »,« Kvarezimal i tlmačenje od muki »(prijepis je radio 1498.).

Jedan od svečenika, ročki župnik Juretić, ima ih desetero.

Ročki glagoljaški biennale, znan. skup koji je djelovao kao posebna katedra Čakavskoga sabora utemeljena 1973. s ciljem proučavanja i predstavljanja glagolj. baštine.

Ročki je orkestar za svečani promenadni koncert pripremio bogat i raznovrstan repertoar, a glazbom će ravnati novi dirigent Albert Zornada.

Pedeset zlatnih godina ročkog pjevačkog zbora 13.2.2008 14:36 Dodao: admin U subotu 16. veljače, ročki će Mješoviti pjevački zbor KUD-a " Istarski željezničar " svečanim koncertom obilježiti veliki jubilej, pedesetu obljetnicu kontinuiranoga rada, a Hrvatski sabor kulture tim će povodom uručiti priznanja zboru i njegovim višegodišnjim članovima.

Londonski, Vrbnički i Ročki fragmenti, svi iz 13. st.

Ročki zvonik podignut je 1676. godine uz bok trobrodne crkve ročkog zaštitnika sv. Bartola.

Očuvane su zbirke Ročki pergamenti, adm. korespondencija XVI XVIII. st., Kvaderna bratovštine sv. Bartula i Ročkoga komuna (1523 1626), te Ročki misal iz XV.st., danas u Kopenhagenu.

U Roču se od 1973. održava Ročki glagoljaški biennale.

ROČKI KUD " ISTARSKI ŽELJEZNIČAR " PROMIJENIO NAZIV U ŽKUD " RENATO PERNIĆ " 12.10.2010 12:32 Dodao: admin Kulturno-umjetničko društvo " Istarski željezničar " iz Roča preimenovano je u Željezničarsko kulturno-umjetničko društvo " Renato Pernić " jednoglasnom odlukom svih članova Skupštine KUD-a na svečanoj sjednici u Domu kulture, kojom je obilježena 50. godišnjica osnutka ročke limene glazbe.

Na jednom se fragmentu nalazi čuveni grafit - Ročki glagoljski abecedarij, poznati glagoljski spomenik s početka 13. stoljeća, uparan na posvetnom križu.

Hrvatska obiluje glagoljaškom baštinom, a dio od toga ćemo pokazivati, predočavati pa i spomenuti: Baščansku ploču, Ročki abecedarij, Hrvojev misal, Misal po zakonu rimskoga dvora, Glagoljašku početnicu iz 1527 g. itd.

Manifestaciju je imenom " Raspjevana Buzeština " krstio ročki pjesnik Vlado Pernić koji joj je ostao vjeran u ulozi dugogodišnjeg voditelja organizacije priredbi, koordinator programa i do danas stalni voditelj konferanse.

A tu vojsku od dvadesetak tisuća pjevača, svirača, plesača, recitatora i glumaca, sve entuzijasta koji su rasli uz Raspjevanu Buzeštinu i živjeli za Raspjevanu Buzeštinu, zdušno očekujući svako novo proljeće i start karavane, činili su: djeca pjevači, amateri pjevači, članovi dječjeg orkestra, članovi zabavnog orkestra, ročka i buzetska limena glazba, ročki muški i mješoviti pjevački zbor, buzetski mješoviti pjevački zbor, buzetske klape " Buzet " i " Pinguentum ", muška i ženska klapa " Roč ", buzetsko i ročko folklorno društvo, buzetski Big band i Šugo band, ročki gunjci " Kantin " i " Štrace ", gunjci iz Šćulci, Sv. Ivana, Krpani, Sovinjaka, harmonikaši, mišničari, mali roženičari, dječja folklorna sekcija, stare i mlade Lanišćice koje su zdušno bugarile, pjevači na tanko i debelo, polaznici glazbene škole i glazbenog tečaja pri Učilištu, članovi dramskih skupina KUD-a " Sloga " Sv. Martin, plesači i pjevači Udruge " Mali veliki mikrofon "... i još mnogi drugi glazbeni zaljubljenici koji su svoju kockicu ugradili u ovaj sasvim poseban glazbeni mozaik.

Tradicija izbora župana na leto dan obnovljena je 1977. godine na temelju podataka iz dokumenata i naputaka povjesničara dr. Danila Klena, a scenario je na izvornom humskom dijalektu za tu tradicijsku pučku priredbu, uključujući utvrđivanje scenografije, osmislio ročki književnik Vladimir Pernić.

Srebrni jubilej " armonike miće na batuniće kaj stori se te hudiće ", kako joj tepa ročki pjesnik Vladimir Pernić, okupio je pedesetak harmonikaša iz Hrvatske, Slovenije i Italije.

Najbrojnija glagoljaška baština potječe iz Like, ili je vezana za Liku kao: Misal kneza Novaka 1386., Berlinski misal 1402., Ročki misal 15 st., Beramski misal, prva trećina 15. st., Misal Illiryco 8, 1435., Bribirski misal 15. st, Novljanski misal, prijelaz iz 15. u 16. st., Brevijar u dva dijela (Illyrico 5 i 6) 1379., 1387., Prvi novljanski brevijar, sredina 15. st., Vinodolski brevijar, 1470., Novi, Illyrico 10, 1485., Drugi novljanski brevijar, 1495., Novi, MR 161, 15 st., Berislavićev zbornik, 1375., Oxfordski zbornik, 15 st., Kolunićev zbornik 15. st., Ljubljanski zbornik, 15. st, Petrinićev zbornik, početak 16. st., Tkonski zbornik, početak 16. stoljeća.

Iako pravi oldtimer na parni pogon i vrijedna HŽ-ova industrijska baština, i dalje je izložen milosti i nemilosti vremenskih prilika, upozorio nas je umirovljeni ročki željezničar Mario Hrobat.

U Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču čuvaju se Novakov misal iz 1368 (1405. kupnjom dospio u Nuglu kraj Roča), Ročki misal (pisan oko 1421. za Roč), Kvadriga (pisao Šimun Greblo iz Roča, dovršena 1493) i Fraščićev psaltir (napisan 1463. u Lindaru).

Zlatni će jubilej ročki glazbari proslaviti na svečanosti koja će u ročkom Domu kulture započeti u 16 sati svečanom sjednicom Skupštine KUD-a.

Za budućnost harmonike trieštine nema straha sve dok njena svirka bude oduševljavala mlade, a ročki susret okupio ih je doista puno, i među sviračima i među posjetiteljima.

Ročki je dom time pomlađen, što i priliči višedesetljetnom okupljalištu brojnih generacija.

Oko križeva je ucrtana kružnica na koju su mnogi ročki đaci urezali glagoljičke natpise.

No zato ročki lovci skupljaju dokumentaciju i prosljeđuju ju u županijski Lovački savez koji će na nivou Hrvatskog lovačkog saveza poduzeti određene mjere.

Već dugo znamo da je Bartol Krbavac pisac i iluminator, da je vrlo vješto ispisao i ukrasio barem četiri glagoljične liturgijske knjige (Berlinski, Ročki i Ljubljanski misal te Bakarski brevijar).

U Roču smo vidjeli rimski lapidarij, freske i grafite iz XV. st., te čuveni Ročki glagoljaški abecedarij iz XII. st.

Štampa naša gori gre - najavio je daleke 1482. godine, Juri žakan, ročki učenik