Akademik Jerko Bezi ć ro đ en je 1929. u Kranju u Sloveniji.

Vlaho Bukovac, ro đ en kao Vlaho Fag (g) ioni, od ranoga djetinjstva pokazuje želju za likovnim stvaranjem.

Tako je i sa Širokim Brijegom, koji je i prije svojega službenog ro đ endana imao dugu prošlost.

Od prvoga znanog č ovjekova obitavanja na podru č ju potonjega grada do njegova ro đ endana osnutkom samostana (1846) prošlo je višestruko više vremena negoli od osnutka samostana do danas.

Me đ utim ona je ve ć bila naru č ena i ispla ć ena op ć inskim novcem (Prvi rezervoar obnovljena Dioklecijanova vodovoda Bajamonti je sve č ano otvorio 14. ožujka 1880, i to baš na ro đ endan talijanskoga kralja Umberta

Fallada, ro đ en 1893. u Greifswaldu, pravim imenom Rudolf Ditzen, pri č u je napisao 1938 39. Za vrijeme boravka u sanatoriju u Hohenlychenu, tada 46 - godišnji autor bajku je darovao devetnaestogodišnjoj spisateljici Marianne Portisch, s kojom je u to doba bio u kratkoj ljubavnoj vezi.

Ja sam ro đ en u Americi.

Bila je ro đ ena u godini konja, po kineskom kalendaru, baš kao i ja, ka ž u to je loš znak ako si ž ena.

Njihova strastvena, ali za nes t a lnu Sinéad prvi put skladna ljubavna veza okrunjena je ro đ enjem Yeshuaea Francisa Neila 2006. k o ji je jedva ostao živ zbog oslabljene funkcije pluća nakon rođenja.

Č estitaju ć i 122 ro đ endan naše drage Družbe

Ta simultanost prošlosti (sje ć anja od kojih se ne može pobje ć i) i sadašnjosti (neposredna zbivanja), pa i predvidive budu ć nosti, može se uo č iti i u oblikovanju likova u ovim pripovijestima, a najtransparentnija je u pri č i Ro đ endanski film.

O napetostima i frustracijama što ih ra đ a nemogu ć nost komunikacije vrlo uvjerljivo govore pri č e Ro đ endanski film i Male smetnje.

Fabula pri č e, kao ina č e kod ove spisateljice, sasvim je jednostavna: Zagrep č anka, lije č nica u Münchenu, stiže u rodni grad na maj č in ro đ endan, na koji još dolazi njezina sestra s mužem i k ć eri.

Zašto je tako, č itatelj otkriva iz ro đ endanskog filma glavne junakinje, koja je ujedno pripovjeda č ica u prvom licu.

Ro đ ena 1926. u Barceloni, Ana María Matute jedna je od najpoznatijih poslijeratnih autorica Španjolske, a brojna njezina djela bave se gra đ anskim ratom 1936 1939. Prvi je roman, Pequeńo Teatro, napisala sa sedamnaest godina, poslije je za njega dobila nagradu Nadal.

- Par mjeseci iza togu u bolnici su do š li neki Michealovi ro đ aci da ga vide i da mu ka ž u da mu je majka umrla.

Ro đ en 16.07.921. u Prilepu.

Na tome je imanju grof Tolstoj ro đ en i na njemu je pokopan pored zelenoga stabla za koje je kao mladi ć vjerovao da skriva tajnu ljudskoga življenja u sre ć i i bratstvu.

" Dijete rođeno u bogatoj zemlj, vjerojatnoće konzumirati dobara, napraviti otpada i zagaditi više za vrijeme svojeg ž ivota nego pedesetero djece ro đ ene u zemljama u razvoju.

Ro đ en u Požegi, studirao je pjevanje kod Dunje Vejzovi ć u Stuttgartu.

Zapo č eo je multimedijalnim osvrtom na pjesni č ko stvaralaštvo velikoga Tina Ujevi ć a u povodu skore 120. obljetnice njegova ro đ enja.

Posljednja to č ka u programu hrvatskoga nastupa u Frankfurtu bila je tribina AMAC-a, Društva studenata i prijatelja hrvatskih sveu č ilišta u Njema č koj, u č ast 80. ro đ endana hrvatske književnice Irene Vrkljan, koja desetlje ć ima živi na dvije adrese, u Berlinu i Zagrebu.

Zadnje darovanje Muzeju u č inila je gospo đ a Dorothea Turkalj ro đ.

Zagreba č kom filharmonijom ravnat ć e Ivan Repuši ć, a uz slavnoga Lea Nuccija pjevat ć e sopranistica Ivana Lazar, dobro poznata hrvatskoj publici, i mezzosopranistica Ana Mihanovi ć, ro đ ena Spli ć anka s njujorškom adresom.

Sve to i skori ro đ endan povod su ovom razgovoru u kojem govori o sudbinskim problemima našega doba.

No, ono što ovdje nedostaje (ako izostavimo nedostatak op ć enitijeg bavljenja razdobljem kojemu možemo zahvaliti prete č e techna, ro đ enje globalnoga rap pokreta, pojavu neovisnih diskografskih kompanija, afirmaciju diletantizma kao umjetni č ke heuristike te novih ekstremizama i beskompromisnosti) jest bilo kakav pravi kona č ni zaklju č ak, bilo kakav pokušaj dovo đ enja u red i evaluacije tih doga đ anja.

Dakle, Josep Piera ro đ en je u mjestu Beniopa La Safor 1947, neko je vrijeme živio i u č io u Gandiji, u neposrednoj blizini Valencije, koja se di č i plejadom najvažnijih katalonskih pjesnika i prozaika s po č etka 15. stolje ć a (Ausiŕs March, Joanot Martorell, Andreu Febrer, Jordi de Sant Jordi), pa nije č udno da je ta sredina u znatnoj mjeri obi-lježila njegovu vokaciju.

Iako je i sam ro đ en u javnom wc-u, njegov dom ima drugu pri č u.

Taj u č itelj i novinar, vo đ a tek ro đ ena fašizma, još je č ekao pravu prigodu za preuzimanje vlasti u Italiji.

Kad sam prvi put prije nekoliko godina ušao na prostor Polji č ke republike i najednom se našao na vrta č i punoj okomica, usred pljuska od svjetla, tek tada sam zapravo dovršio svoje č itanje barem č etvorice hrvatskih pjesnika ro đ enih u tome prostoru: Jure Kaštelana, Drage Ivaniševi ć a, Josipa Pupa č i ć a i Nikole Mili ć evi ć a.